Mehitar Goš (1120. - 1213.) je armenski društveni djelatnik, znanstvenik, autor prvoga armenskoga zbornika zakona, pedagog, basnopisac. Rodio se je u Gjandži, sadanji grad u Azerbajdžanu. Početnu je naobrazbu stekao u rodnom gradu, a daljnju u vardapeta (stupanj u armenskih svećenika i prije i sada - duhovni vjeroučitelj, nastavnik) Ovanesa Tavušecija gdje postaje vardapet. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Samostan-utvrda Khor Virap (u prijevodu znači - ‘duboka jama’) se nalazi na lijevoj obali rijeke Araks, u podnožju biblijske planine Ararat, blizu armensko-turske granice. Ovdje je nekoć bila jedna od prijestolnica Armenije - Artašat. Grad je sagradio 176. god. pr. Kr. kralj Artašes I. / Artaksija I. Tu je također postojala kraljevska tamnica gdje bi osuđenika na smrt bacili u duboke jame pune zmija i otrovnih kukaca. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Pisanje velikoga ili maloga početnoga slova u određenim skupinama riječi još je neriješena pravopisna zagana (problem). Trebalo bi jednake primjere pozorno raščlaniti, propisati i onda ih sustavno i dosljedno riješiti sa strukovnjacima iz različitih područja. Svaki novi pravopis ne smije se pisati na brzinu prema želji pojedinaca koji čak samostalno određuju njegovo pojavljivanje u javnosti. Svaki novi pravopis mora prije proći ozbiljnu raščlambu njegova obrazloženoga jezikoslovnoga i društvenoga izlaska u svijet. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

U pravopisnom rječniku Hrvatskoga pravopisa IHJJ-a na stranici 226. čitamo: “Gospa (Marija, Isusova majka)” i istodobno iza natuknice Gospa - “Gospa Lurdska, Gospa od Ružarija, Gospa od Snijega, Gospa od Zdravlja, Gospa Trsatska (1. Marija, Isusova Majka, 2. bogomolja)” (Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013.), tj. jednom je napisana riječ majka malim početnim slovom (Isusova majka) i pet puta početnim velikim slovom (Isusova Majka). (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Armenska se mitologija temelji na skupu protoindoeuropskih vjerskih i kulturnih shvaćanja starih Armenaca koja su postojala do 301. god. kada je službeno prihvaćeno kršćanstvo kao državna religija. Armensku mitologiju ubrajaju u sustav starih predodžaba predaka suvremenih indoeuropskih naroda. Osnovni podatci o armenskoj mitologiji sačuvani su u djelima starogrčkih i staroarmenskih autora, a također, dakako, u usmenim narodnim predajama. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Slikarstvo u likovnim žanrovima portreta, krajolika, mrtve prirode i sl. dolazi u Armeniju u stanovitoj mjeri kasno, u 17. - 18. st., valjda zato što je veći dio armenske zemlje često bio bez stalnih dodira s europskom umjetnošću (osim razdoblja Cilicijskoga Kraljevstva), a u doba arapske, perzijske i turske vladavine u Armeniji je pod utjecajem islama bilo zabranjeno npr. slikanje ljudi, dok je u unutarnjem tradicijskom ukrašavanju armenske crkve bilo prisutno određeno isposništvo. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Armenska glazba se javlja u početku ponaprije u poganskim obredima u pjevanju gohatskih pjevača, gusana i vipasana (narodnih pjevača) o kojima znamo iz djela staroarmenskih povjesničara 5. st. Movsesa Horenacija i Favosta Buzanda. F. Buzand, primjerice, ovako opisuje u “Povijesti Armenije” glazbu koju je čuo na gozbi armenskoga kralja: “i bubnjari, i frulaši, i onaj koji svira na liri, i trubači, svaki na svoj način i na različite napjeve zajedno bi zagrmjeli”. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Prve filmske snimke na području Armenije pojavile su se 1907. god. Godine 1911. ruski snimatelji A. Digmelov i A. Minervin su snimili pogreb poglavara Armenske apostolske crkve Matteosa II. u Ečmiadzinu. Godine 1920. snimatelj Lemberg snimio je dokumentarni kratkometražni film koji je bio posvećen uspostavi sovjetske vlasti u Armeniji. Nadnevak nastanka armenskoga filma smatra se 16. travnja 1923. god. kada je stvorena armenska državna kinemotografija “Armenfilm” (naziv od 1957.), poznata pod imenom Goskino Armenije (“Armenski državni slikopis”). (A. Bagdasarov)

Add a comment        
 

 

Godine 313. rimski car Konstantin Veliki je naložio da se i kršćanima dopusti sloboda vjeroispovijesti nakon čega su se s poganima izjednačili u pravima. Ali, njegov suvladar Gaj Valerije Licinijan Licinije (263. - 325.) je bio poganin i u svojem dijelu carstva odlučio je potpuno zatrti kršćanstvo. Licinije je po svojoj naravi bio vrlo pohlepan, vlastoljubiv, žestoke naravi, razdražljiv, neprijateljski se je odnosio prema znanostima i u svem je volio vojnu stegu. Pripremao se je za rat protiv Konstantina i bojeći se izdaje u vlastitim redovima odlučio je očistiti svoju vojsku od kršćana. (A. Bagdasarov)

Add a comment        
Sub, 16-11-2019, 03:23:15

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.