Tuđman i razvoj hrvatskoga društva

 

U tjedniku Globus od 8. kolovoza 2008. na stranicama 44-49 g. Goldstein je kao profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, objavio članak pod naslovom Tuđmanova era pred sudom povijesti. Zahvaljujući njegovoj akribiji diplomiranog bizantologa Beogradskog sveučilišta, želim osporiti njegovu tvrdnju koja se navodi preko dvije stranice: „ni jedni izbori poslije 1990., ne mogu smatrati poštenima, jer je opozicija na više načina bila krajnje neravnopravno tretirana“!

Informacije su stizale na vrijeme

Obnašao sam dužnost Predsjednika izbornog povjerenstva na izborima za izbor zastupnika u Županijski dom Sabora RH, te izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave, održanih 7. veljače 1993. Nismo imali niti jedan spor, niti je bilo prigovora upućenog Ustavnom sudu. Prije izbora otvorili smo press središta u Splitu, Pazinu, Osijeku, a dan uoči izbora i u prostorijama Sabora, uz pomoć i suradnju gospodina Slavka Vidovića, tadašnjeg direktora Centra za informatizaciju pri Ministarstvu pravosuđa i uprave. On je tijekom cijelog dana izbora uz mene pratio izbore, onemogućavajući bilo kakvo curenje vijesti do 24 sata tog dana, jer je prva konferencija za tisak s prvim neslužbenim rezultatima bila zakazana za 00,30 sati. Zahvaljujući tim press središtima bilo je moguće da u tijeku dva dana izdamo i službene edicije o provedenim izborima. I to: „Informacija o rezultatima izbora članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave“ (više od 700 stranica), gdje su iznijeti podatci za sve županije, za sva izborna mjesta, za sve izabrane u svim tijelima lokalne samouprave. Nije to bio mali napor i rad, da bi bio neprimjetan od onih koji se žele baviti tim problemima. Izišla je i „Informacija s izvješćem o provedenim izborima za zastupnike u Županijski dom Sabora RH“, u manjem opsegu, ali sa svim potrebnim podatcima i sadržajima o kandidatima koji su se natjecali.

Rasprave izazvane predodžbom o dvije države

U knjizi Desetljeće koje se pamti, Dnevni zapisi 1990-1999., na stranicama 193-198, detaljno govorim o izborima od 7. veljače 1993., o određenim pitanjima i pritužbama na HRT i promidžbu (B. Kovačević i J. Radoš), o izaslanstvu Europskog parlamenta s kojima sam više od dva sata raspravljao o UNPROFOR-u i njihovom pitanju o srpskom sudjelovanju na izborima, budući da im je slika „okupiranosti Hrvatske“ od pobunjenih Srba stvarala „sliku dviju država“. Itekako je bilo potrebno razbiti sliku u njihovim glavama da, zbog „stanja nužde“, treba odgoditi izbore budući da su upravo zbog tog nepriznavanja „stanja nužde“ izbori bili i zakazani za cijelo područje Hrvatske. Ista su pitanja dominirala i u raspravi od 6. veljače 1993., sa šestoricom europskih promatrača i „jakom“ slovenskom delegacijom, na čelu s gospodinom Cirilom Zlobecom i bivšim sucem Ustavnog suda bivše Jugoslavije u Beogradu, gospodinom Kristanom, koji je osobno jako inzistirao na razjašnjenju činjenice „numeriranih glasačkih listića“.

Na najvišoj državnoj razini sveobuhvatno se, naime, raspravljalo o traženju europskih stručnjaka – numeriranje glasačkih listića „kako bi se osigurala brojčana točnost onih koji su se odazvali svojoj dužnosti glasovanja na izborima“. Spoznavši postojanje zbira velikog utjecaja europske prakse i kulture na hrvatsku stvarnost i dnevni život, postalo je neodgodivo pročišćenje svjetske i europske svijesti o posebnosti hrvatskog naroda i njegove kulture, što je i rezultiralo prihvaćanjem velikog tereta da se, numeriranjem glasačkih listića, onemogući svaki prigovor na provedene izbore. Raspravivši s predstavnicima austrijskog izaslanstva pitanje o zastupljenosti nacionalnih manjina koje ispunjavaju uvjete učešća s više od 8 posto ukupnog broja stanovništva, odnos njih i onih koji taj postotak ne ispunjavaju, iste večeri 6. veljače, za vrijeme tv Dnevnika, obratio sam se građanima i pozvao ih da se u što većem broju odazovu izborima i da svoj glas daju onima za koje znaju da će najviše raditi u rješavanju i zadovoljavanju njihovih potreba i problema.

Agnellieve tvrdnje

U kontekstu deplasirane tvrdnje gospodina Goldsteina o tome da je „Tuđman bio u posebnim odnosima s predsjednikom Miloševićem. U nekoj se mjeri može reći da je Tuđman njime bio fasciniran“, o svim tim podcjenjivanjima predsjednika Tuđmana i o potpunoj superiornosti političke i intelektualne sposobnosti dr. Tuđmana nad svim srpskim političarima, osobito Miloševićem, možda nam uvjerljivo može poslužiti i totalni promašaj talijanskog predstavnika u Europskom parlamentu, koji je bio član izaslanstva radi nadgledanja izbora, gospodina Agnellia. Gospodin Žarko Domljan je priredio svečano primanje za sve goste, promatrače i članove DIP-a, koji će sudjelovati na sutrašnjim izborima. Gospodinu Agnelliu ništa nije zasmetala okolina u kojoj se nalazio da na svoj način pokuša komentirati sadržaj ustava RH gdje se kaže: „Republika Hrvatska ustanovljuje se kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika autohtonih nacionalnih manjina: Srba, ˆˆeha, Slovaka…“, tvrdeći „da je izbacivanje Srba iz hrvatskog Ustava prvi korak u etničkom-genocidnom čišćenju Srba na ovim prostorima“, s tvrdnjom da je, vjerojatno, tu geneza srpske pobune! Nije vrijeme i mjesto da se u detalje iznesu riječi nas koji smo bili tu nazočni, ali sam uspio g. Agnelliu kazati da smo upoznati o tome da je objavljen Cianov dnevnik i njegove bilješke, da je objavljen tajni Arhiv Sforze i da nam je poznat sadržaj posebnog utanačenja od 10. travnja 1918. između Italije i jugoslavenske delegacije i da, prema tome, znamo koje su njegove aluzije u konkretnom slučaju.

Predsjednik Tuđman je i itekako bio, kao izvrstan povjesničar, upoznat sa svim talijanskim manevrima na hrvatsku obalu i otoke. Zato je principijelnost njegove politike nadmašivala sve one koji su se vrzmali oko njega, a osobito te, tako glorificirane, srpske političare. Tuđmanu je bilo poznato da u dogovoru Italije i jugoslavenske delegacije stoji: „Između talijanske nacije i nacije Srba, Hrvata i Slovenaca, poznate pod imenom jugoslavenske nacije, predstavnici dvaju naroda priznaju, da su jedinstvo i nezavisnost jugoslavenske nacije od vitalnog interesa za Italiju, kao što je i upotpunjenje talijanskog nacionalnog jedinstva od životnog interesa za jugoslavensku naciju“! (Carlo Sforza, str. 140). Još jasnije obrazloženje ovakve neutemeljene brige g. Agnellia o srpskim agresorskim problemima može se naći u izjavi bivšeg srpskog predsjednika Vlade, Pašića, talijanskom listu Coriere della sera u travnju 1916.: „Mi Srbi ne možemo ne priznati neosporivo pravo Italije na hegemoniju na obalama Jadrana. Mi također težimo k moru no nipošto ne tražimo ratnih luka, s pravom da tamo zavorimo flotu. Mi jedino nastojima da dobijemo jedan ekonomski izlaz. Italija se ovome ne protivi, te tako se može govoriti o oprekama i raznim nazorima, to takvi postoje samo glede broja pristaništa potrebnih Italiji za obranu njene vojničke prevlasti na Jadranu… Srbija i Italija imaju odveć zajedničkih interesa, a da bi mogle niknuti ozbiljne poteškoće kod vršenja sličnih problema“ (dr. Milada Paulova, Jugoslavenski odbor, str. 187, i Josip Horvat, Politička povijest Hrvatske, str. 455).

Osporavanje Tuđmana s bizantoloških pozicija

Poslije svih ovih razgovora, prijema i glasovanja te davanja podataka o provedenim izborima, upravo tjednik Globus, 12. veljače 1993. donosi komentar gospodina Zvonimira Bekovića o provedenim izborima. Budući da sam sasvim normalno i bez ikakvih utjecaja obavljao svoj posao predsjednika izbornog povjerenstva, ostao sam uzbuđen kad sam tu kolumnu proitao i posebno pribilježio riječi g. Berkovića: „Ne znam je li g. Milan Vuković bio svjestan da čita (radi se o izjavi i podatcima na konferenciji za tisak od 7. veljače, održane u 00,30 sati) dokument od povijesnog značja, ali ja sam siguran da je današnji dan definitivno osigurao Hrvatskoj politički pluralizam. Drago mi je“! Bez obzira što je g. I. Goldstein u Beogradu diplomirao bizantologiju, studij za koji je on mislio da mu daje, vjerojatno, najširi horizont spoznaja, osobno mislim da mu ni taj studij nije izbrisao normalnu obvezu svakog znanstvenika da prije davanja određenih ocjena o nekom pitanju, prouče i pogledaju potrebnu materiju o kojoj žele davati svoj sud.

Moramo biti svjesni da nam neke snage oko Haaškog suda žele kazneno-pravnom kvalifikacijom o „zajedničkom zločinačkom pothvatu“, ustvrditi da je samostalna Hrvatska nastala na zločinu, a sad pak g. Goldstein pokušava tvrdnjom o „nepoštenosti svih izbora“, optužiti sve državne vlasti od 1990. da su bile silom i laži nametnute i da tu nije postojala nikakva demokratska procedura biranja Sabora i nositelja državne vlasti. Neovisno od toga tko to tvrdi nužno je istaknuti da ta tvrdnja odudara od istine i da je u suprotnosti s činjenicama kojima se provodila hrvatska državna politika u borbi protiv srpskocrnogorskog agresora za opstanak samostalne Hrvatske na njezinom državnopravnom prostoru. Mislim da je potrebno g. Goldsteinu predočiti da je predsjednik Tuđman još 30. lipnja 1990. u autorskom člankuu američkom The New York Timesu (prenio Vjesnik od 1. srpnja 1990.) istaknuo: „Mi smo u hrvatskom društvu postavili cilj koji se, kao i SAD, temelji na političkoj i ekonomskoj slobodi, poštivanju ljudskih prava, zaštiti osobnih sloboda, nezavisnom pravosuđu i na Vladi koja je uistinu 'od naroda iz naroda i za narod'“! Da bi se osporavalo predsjednika Tuđmana u bilo kojem pogledu, potrebno je daleko više činjenica navesti od one koju g. Goldstein, kao diplomirani bizantolog, u svom pamfletiću iznosi. Jasno da bi bilo nužno iznijeti neke komparacije s drugim državama. No, toga nema!

Milan Vuković
Hrvatsko slovo

{mxc}


Pet, 29-05-2020, 19:39:52

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.