Školstvo: zaustavimo nazadovanje i degradaciju


Povod za ovaj osvrt je sve manja želja mladih da odaberu nastavnički poziv u osnovnoj i srednjoj školi. Većina mladih odlučuje se za upis na one fakultete, koji u sadašnjem društvu osiguravaju/omogućavaju, ugledno radno mjesto, dobru plaću, pa i znatnu zaradu nizom drugih, ponekad i ilegalnih, načina. To su studiji ekonomije, prava, medicine, informatike (FER), nekih tehnologijskih struka. Zanimanje za ostale fakultete je znatno manje, posebno za studije koji pripremaju mlade za nastavnički poziv. Studenti ne biraju studijski smjer prema kvaliteti programa, pa bio taj program i te kako suvremen, nego prema mogućoj zaradi i visini društvene ljestvice gdje će raditi nakon diplomiranja.

Stanko PopovićZaklinjemo se, posebno na razini Vlade RH, da RH treba biti "država znanja", te da hrvatsko školstvo mora kratkoročno postati ogledno u srednjoj Europi. Jesmo li iskreni u toj tvrdnji? Jesu li Vlada, Sabor, Predsjednik države i ostale institucije učinili dovoljno da se stanje u obrazovanju i odgoju poboljša? Očito da nisu! Plaće nastavnika su niske. Obrazovanje je vrlo zahtjevan i odgovoran poziv, a samo nastavnici, koji su radni vijek proveli u razredu, znaju koliki su trud i samoprijegor uložili u osposobljavanju učenika kako bi postali korisni članovi društva. Većina populacije to ne vidi ili ne želi vidjeti, a institucije države poduzimaju vrlo malo da se stanje popravi. Nastavnik početnik ima plaću oko 4000 kuna, a do kraja radnog vijeka od 40 godina plaća će možda narasti do 5000 kuna.

Tijekom svojega radnog vijeka nastavnik djeluje u razredu s tridesetak učenika, a često nailazi i na učenike, čije je ponašanje u razredu besprizorno, a odnos prema nastavniku podcjenivački, kao rezultat izokrenutih vrijednosnih odnosa u društvu. Odlaskom iz sustava nastavnik se susreće s egzistencijskim problemima uz mirovinu od 1500 kuna. Konkretno, sve je manje zanimanje za upis na studijske smjerove koji pripremaju studente za profesore fizike, fizike i kemije, fizike i informatike, fizike i tehnike s informatikom, matematike i fizike, s tendencijom posljednjih godina da se broj upisanih studenata na pojedini smjer svede na jednoznamenkasti.

Kako tu tendenciju povezati sa činjenicom da se suvremena civilizacija osniva na saznanjima fizike, kemije i biologije, te da je prirodoznanstvena pismenost jedna od bitnih sastavnica današnjice. Istina je da je fizika teži studij, koji zahtijeva logičko razmišljanje i usvajanje prirodnih zakonitosti, a ne "bubanje napamet". Na spomenute smjerove upisuju se većinom oni koji se ne uspiju upisati na studijske smjerove, koji nude perspektivu velike zarade. Zato studenti nastavničkih smjerova fizike postižu uglavno prosječan i vrlo često ispodprosječan uspjeh, a studiranje se otegne i na 7 i više godina. Toliko dugo studiranje moguće je i zbog prijelaza studenta s jednog smjera da drugi smjer, ako se student na prvom smjeru ne upiše u višu godinu studija zbog neispunjenih uvjeta.

Studenti se često upisuju na nastavničke studijske smjerove i zbog studentskih prava (zdravstveno i drugo osiguranje), pa im i nije stalo do studija; naredne školske godine upisuju opet prvi semestar, ali drugi studijski smjer. Diplomirani profesori fizike i srodnih struka, s oskudnim znanjem i vrlo malom motivacijom, ulaze u sustav obrazovanja, te "proizvode" buduće studente još oskudnijeg znanja, premalog u odnosu na predznanje potrebno za uspješan studij, konkretno fizike, kao i srodnih struka, a to rezultira u sve očitijoj negativnoj seklekciji.Upis studenata na istraživački smjer fizike je još zadovoljavajući. Naime, diplomirani magistar fizike ima mogućnost rada na sveučilištu i u znanstvenim institutima ( pa na pr. i u bolnicama i bankama ), odlaska na specijalizaciju u inozemstvo, uz transparentno napredovanje tijekom znanstvene odnosno znanstveno-nastavne karijere.

U razdoblju od 2004. do 2006. godine MZOŠ je ostvarilo vrlo značajan projekt Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda ( HNOS ) za osnovnu školu. U taj projekt bilo je uključeno nekoliko stotina stručnjaka, akademika, sveučilišnih profesora, znanstvenika, srednjoškolskih i osnovnoškolskih nastavnika, pedagoga, psihologa, defektologa. Od HNOS-a se očekivalo bitno poboljšanje obrazovnog procesa, te stvaranje pozitivne i poticajne klime u školstvu. U šk.g. 2005/06 HNOS je uspješno testiran u 49 eksperimentalnih škola u usporedbi s 49 škola, koje su radile po prethodnom programu.

U šk.g. 2006/07 HNOS je uveden u sve osnovne škole u RH. Međutim, je li država "financijski pratila" HNOS? Očito nije; ni izdaleka u onom opsegu u kojem je trebala. Jesu li sredstva priopćavanja pratila HNOS? Očito nisu, ni izdaleka toliko koliko su trebala. Na određene teškoće u sprovedbi HNOS-a, uglavnom uslijed nedovoljne državne potpore, sredstva priopćavanja često reagiraju negacijom cijelog projekta. Većina nastavnika rado je prihvatila HNOS i bila ga spremna sprovoditi, ali su njihova očekivanja ostala neostvarena, njihovo zalaganje u implementaciji HNOS-a nije uopće nagrađeno.

U javnoj raspravi o HNOS-u iz fizike, kada je razmotreno preko stotinu uglavnom pozitivnih i poticajnih komentara, osmišljeni su ciljevi bitni za uspješno izvođenje "istraživačke" nastave fizike:

-Nužno je opremiti kabinet za fiziku u školi učilima/pomagalima za problemsko istraživačku nastavu. Treba definirati standardnu opremljenost kabineta za fiziku u RH.
-Nastavnici se moraju stalno stručno usavršavati ( seminari, radionice, poslijediplomski studij). Treba uvesti sustav napredovanja nastavnika tijekom radnog vijeka i definirati transparentne uvjete napredovanja.
-Treba smanjiti tjednu satnicu nastavnika fizike s 22 na barem 18 sati, radi što boljeg opremanja i čuvanja kabineta za fiziku i pripreme pokusa.
-Da bi se ostvarila kvalitetna nastava iz fizike treba podijeliti razred na više skupina učenika radi izvođenja pokusa u problemsko-istraživačkoj nastavi i njegovati timski rad.
-Bilo bi korisno omogućiti nastavu fizike u "blok satovima".
-Treba postići uvjete za izvođenje izborne nastave i s malim brojem darovitih učenika a za takvu nastavu treba dodatno poticati i nagraditi nastavnike.

Osim toga, kao vrlo važan uvjet uspješnosti obrazovnog procesa treba vratiti dignitet nastavnicima kao bitnoj sastavnici razvoja suvremenog društva. Slijedi citat iz dokumenta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Deklaracija o znanju - Hrvatska temeljena na znanju i primjeni znanja, Zagreb 2004.g.: "Bitni čimbenik obrazovnog procesa je nastavnik. Dobar je nastavnik zadovoljan svojim zvanjem i ponosan na njega. Zato zaslužuje i odgovarajući društveni ststus. Uz odgovarajuće, znatno povećano, nagrađivanje nastavnika bitno bi se povećala motiviranost nastavnika u radu, te već u srednjeročnom razdoblju bitno poboljšala kvaliteta nastavnog procesa" ( str 30). "

Poboljšanje sadržaja i metoda obrazovanja zahtijevaju materijalno angažiranje društva, adekvatnu stopu izdvajanja za školstvo, i bez toga nisu izvedive. Ta se stopa mora što brže približiti stopama izdvajanja u razvijenim europskim zemljama, jer samo tako RH može postati ravnopravan partner u razmjeni znanja, dobara i usluga s naprednim svijetom. Temeljni materijalni problemi obrazovanja u RH su manjak školskih zgrada, loša i nedovoljna opremljenost učionica i školskih radionica, nedostatak kvalitetnih udžbenika, nedovoljno ulaganje u intenzivno stručno usavršavanje nastavnika, kako bi to zahtijevao razvoj novih znanja i tehnologija" ( str. 31 ).

Upravo smo svjedoci da nastavnici još nisu dobili ( sredina srpnja 2007.g.) regres za godišnji odmor. Obećani stambeni zajmovi uz povoljne kamate za tražena nastavnička usmjerenja ( između ostalih: fizika ) mogu malo povećati zanimanje za nastavnički poziv, ali je upitno mogu li se ti zajmovi otplaćivati iz male plaće. Institucije sustava uvijek izjavljuju da nema dovoljno sredstava za obrazovanje. Međutim, sredstva iz državnog proračuna često se troše na potpuno neodgovarajući način. Vlada dodjeljuje ( ili oprašta dugove, što je ustvari isto) nogometnim klubovima Dinamu i Hajduku u iznosu od 700 milijuna kuna, upravo toliko koliko su tražili prosvjetni djelatnici na početku šk.g. 2006/07 da ne štrajkaju. Troše se velika sredstva za nebulozne projekte ali bez javnog natječaja, kao i za službena putovanja po cijelom planetu ( pa doslovno i oko Zemlje ) bez ikakvog boljitka za RH u smislu razvoja gospodarstva.

Niz ministara ( u svim vladama ) i ostalih političara pogoduju u natječajima svojim poduzećima ( sukob interesa ). Ne naplaćuje se PDV od Hrvatske radiotelevizije, što u državnom proračunu predstavlja manjak od nekoliko milijardi kuna. Stupanj korupcije u RH dostigao je vrlo zabrinjavajuće razmjere. Ukoliko institucije sustava hitno ne poboljšaju materijalni položaj obrazovnog sustava, i to bitno a ne simbolički, stanje će biti sve gore, te od ogledne države znanja u srednjoj Europi vratit ćemo se u Balkan, odakle smo uz velike žrtve pobjegli. Možda je to zapravo i želja dijela političkog vrha RH, jer se sve više spominju pojmovi kao regija i region, te se sudjeluje u stvaranju tzv. ekonomskih zajednica kao CEFTA i SEECP s ustoličenim tajništvom, koje se lako mogu pretvoriti u političku formaciju Zapadni Balkan ( s velikim Z ).

Naturavaju nam se i udžbenici tiskani u inozemstvu, koji bi bili u uporabi u državama bivše Jugoslavije ( samo da to "bivše" opstane što duže!). Ti udžbenici bi podučavali učenike neku novu povijest, posebno onu o Domovinskom ratu, neku "history fiction" gdje su sve strane jednako krive a mi stariji se toga eto "ne sjećamo". Na sreću, ministar Dragan Primorac je odbio te udžbenike kao neprihvatljive u RH. Težnja dijela političkog vrha prema regiji, očito po diktatu nekih međunarodnih čimbenika, maskira se nastojanjem službene politike da RH postane članica EU. Pri tome se ispunjavaju takvi uvredljivi uvjeti, na koje ne bi smjela pristati ni jedna suverena država. Ako jednom RH i postane članica EU, vrlo vjerojatno u paketu Zapadnog Balkana, mogla bi imati obrazovanje na razini tog Balkana.

Stanko Popović, redoviti profesor, redoviti član HAZU,
predsjednik povjerenstva za HNOS iz fizike

{mxc}


Sri, 27-05-2020, 15:40:56

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.