Detalji

Objavljeno: 28. svibnja 2007.

U mjesecu svibnju još će se desetljećima aktualizirati Hrvatske podjele (crveni i crni) vezane uz II svjetski rat i nekažnjene zločine komunističkog nenarodnog režima, zakamufliranog u ruho antifašizma, osim ako ne bude konačno stavljena "točka na I" tog vremenskog razdoblja. Drugim riječima, ukoliko službeno ne bude osuđeno razdoblje 50 godišnje komunističke strahovlade, posebno označeno tek u posljednjem desetljeću obznanjenim zločinima Bleiburga i Križnog puta. Mjesec svibanj bio je i desetljećima mjesec u kojem je Hrvatski narod morao slaviti izmišljeni datum 25. 5., rođendan "velikog maršala" druga Tita. To je zapravo odabrani datum za proslavu obljetnice, kada su definitvno poražene Hrvatske vojne snage u Austriji i kada su započela službeno naređena i organizirana masovna smaknuća hrvatskih zarobljenika. Skup HKV-a o zločinu Bleiburga i Križnih puteva, posebno je predstavio slovenska otkrića masovnih stratišta, razotkrio hrvatsku službenu politiku prešućivanja i ignoriranja grobišta, te odbijanje stvaranja procesa preuzimanja posmrtnih ostataka ili uređenja i obilježavanja grobišta. Ovo se provodi s ciljem da se ne povežu činjenice o počinjenim zločinima i ne ugroze današnji ideološki sljednici ili možebitni, još živući, izvršitelji i nalogodavci posljeratnih zločina. Cilj je relativizirati zločin i amnestirati pred pravosuđem, ali i pred povijesti, počinitelje, no što je još opasnije i samu ideologiju.

Detalji

Objavljeno: 25. svibnja 2007.

Ne znam da li je Miroslav Ćiro Blažević bio svjestan svojih riječi kada mi je u početku našeg poznanstva u društvu jednog poznatog radio spikera ozbiljno rekao: "Sine, Hrvatima se nešto lijepo dogodilo, danas se hrvatstvo poistovjećuje s Dinamom!" Slijedećih nekoliko tjedana zahvaljujući dragom Bogu, našem Gospodinu Isusu Kristu, nogometnoj lopti, Dinamu, igračima Dinama i Miroslav Ćiri Blaževiću, moja filmska kamera dokumentirala je "buđenje uspavane nacionalne svijesti Hrvata" u komunističkoj Jugoslaviji. Veoma kvalitetan dokumentaran snimljeni filmski materijal ostao je nažalost u mojoj arhivi nemontiran. Na moje osobno razočaranje, čelni ljudi nogometnog kluba Dinama i Hrvati u domovini nisu do danas pokazali zanimanje i interes za ovu jedinstvenu povijesnu filmsku dokumentaciju. "Narod koji se ne sjeća što je bilo jučer, ne zna što je danas, niti zna sto želi učiniti!".

Detalji

Objavljeno: 25. svibnja 2007.

Malo sam se gdje osjećao tako neugodno kao u diplomatskim predstavništvima bivše Jugoslavije. Nisam s njima imao loša iskustva, ali ih svejedno nikako nisam mogao doživjeti kao mjesta na kojima kao jugoslavenski građanin u kakvoj neprilici mogu dobiti zaštitu. Misija tih misija nije bila u tome da pomažu svojim građanima, nego da ih nadziru. U hrvatske diplomatske misije ulazim bez nelagode, ali sa sve manje iluzija da su one tu zbog mene i ikoga od nas običnih državljana RH. Osobno mi nisu ništa uskratili, no kao služba i kao politika ipak djeluju kao da su im interesi hrvatskih građana zadnja rupa na svirali.

Detalji

Objavljeno: 24. svibnja 2007.

Kao sto su Zakonom zabranjena okupljanja i isticanja simbola NACIZMA (i fašizma), tako bi, temeljem 2 rezolucije Vijeća Europe trebalo zabraniti veličanje ideologije KOMUNIZMA (simbol crvene zvijezde petokrake), kao i njenih glavnih protagonista u svijetu. JB Tito je svakako bio jedan od glavnih, ma koliko se „antifašisti” u RH, a zapravo ideološki komunisti, trudili prikazati Tita naprednim političarem XX st. I ovaj, nazovi, “komičan” događaj, nekih “nostalgičara” čvrsto dokazuje strategiju ponovnog uskrsnuća Jugoslavije, kroz pobuđivanje sentimentalnosti u starijoj populaciji...

Detalji

Objavljeno: 20. svibnja 2007.

Osobno sam, a kako vidim u tome nisam usamljen, zaprepašten činjenicom da smo ostvarivši slobodu i državu, zaboravili Boga i ne sjećamo se više domovinskih i iseljenih Hrvata koji su zajedno ostvarili hrvatsku državu! Iako je u članku ponovljeno mnogo toga već rečenog i napisanog, mudro je i pametno ponavljati činjenice koje mi domovinski i iseljeni Hrvati ne možemo i nasmijemo zanemariti. Iz istih je razloga Isus namjerno ponavljao svojim učenicima i nekoliko puta iste stvari! Mnogi Hrvati traže danas način na koji će utirati svoj vlastiti put u budućnost i koji će uglavnom ovisiti o njima samima, ali bez Boga! Jedni ne vjerujući istinski u Biblijskoga Boga, našega Gospodina Isusa Krista, drugi opet misleći da mu ako i postoji, nisu odgovorni i od njega ovisni, i zato svoje su izbore i odluke donosili u prošlosti i donose danas po svojoj želji i svome nahođenju i uvjerenju! Rezultati takovih odluka nisu mogli biti drugačiji nego što su bili i što jesu, jer jednostavno nisu bili u skladu s Božjim principima koji se nalaze u Bibliji!

Detalji

Objavljeno: 20. svibnja 2007.

Hrvatski hodočasnici – vojnici, policajci, vatrogasci, djelatnici MORH-a i MUP-a, invalidi Domovinskog rata, članovi braniteljskih udruga te pripadnici povijesnih postrojbi – koji su u Lurdu sudjelovali u programu 49. međunarodnog vojnog hodočašća, održanog pod motom "Pomirite se s Bogom!", vratili su se u Zagreb u utorak 15. svibnja. U sjemenišnoj crkvi Srca Isusova na Šalati – odakle su 8. svibnja, na dan rođenja Bl. Alojzija Stepinca, poslije sv. Mise koju je predslavio i održao propovijed vojni ordinarij Juraj Jezerinac, krenuli na svoje 15. vojno-redarstveno hodočašće – pjesmom "Tebe Boga hvalimo" izrazili su zahvalnost za primljene milosti u Lurdu i sretan povratak u Domovinu.

Detalji

Objavljeno: 18. svibnja 2007.

U broju 2 časopisa Jezik (travanj 2007.) objavljen je tekst Hrvatski jezik s podnaslovom "Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti” i objašnjenjem kako je tekst prvo prihvaćen u Razredu za filološke znanosti (15. siječnja 2007.g.), a 24. siječnja 2007. jednoglasno i u Predsjedništvu HAZU. Pročitavši tekst neugodno sam se iznenadio navodom pogrješne povijesne činjenice, a osobito ideološko-političkim konotacijama koje se iščitavaju u odjeljku XX. stoljeće, a neodoljivo podsjećaju na neka prošla vremena.

Detalji

Objavljeno: 17. svibnja 2007.

Na pisanje ovog teksta potaknut sam brojnim prilozima u masmedijima gdje se sukobljavaju oni koji bi gradili golema odlagališta radioaktivnog otpada i oni koji se tome protive. Dosad sam objavio nekoliko popularnih tekstova o toj problematici, ali golem novac koji HEP-a izdvaja za "uvjeravanje" javnosti o potrebi izgradnje odlagališta za u Hrvatskoj nepostojeći radioaktivni otpad nadglasava sve objektivne pristupe. U javnosti se u posljednje vrijeme laički raspravlja o laički postavljenim kriterijima za izbor lokacija takvih odlagališta. Navodi se kao najznačajniji problem potencijalno zagađenje podzemnih voda takvim odlagalištem. Stanovništvo se protivi njihovoj izgradnji, a nitko ne pita da li takva odlagališta uopće u Hrvatskoj treba graditi? Ima li uopće u Hrvatskoj radioaktivnog otpada zbog kojeg bi ih trebalo graditi? Slična je pojava žestokih sukoba oko izgradnje elektrana na ugljen ili plin, gdje se na račun potrošača električne energije spore dvije moćne interesne grupe, a nitko ne postavlja pitanje, da li je trenutno uopće potrebna njihova izgradnja (brojni pokazatelji govore da nije). Pritom HEP (Hrvatska elektroprivreda) za tzv. istraživanja nekontrolirano troši golem novac prikupljen od potrošača električne energije. Stoga nije čudno da je u Hrvatskoj električna energija u odnosu na platežnu moć stanovništva oko dva puta skuplja u prosjeku nego u brojnim europskim državama za koje je prikupila podatke o cijenama električne energije.