Detalji

Objavljeno: 08. studenoga 2007.

U jednosatnoj izvrsnoj televizijskoj emisiji "Lica nacije" 4. studenoga 2007. godine (u Sjevernoj Americi) koju je vodio dobar TV voditelj gospodin Branimir Bilić, Hrvatska televizija konačno je pokazala u riječi i slici, upozoravajuće ali i spasonosno Božje zrcalo istine! U emisiji su sudjelovali akademik Mislav Ježić i doc. dr. Mijo Nikić. Iskreno hvala uredništvu emisije "Lica nacije" i izabranim gostima emisije koji su, koliko su željeli i znali, iznosili svoja stajališta na temu: "Društveni kriteriji i novi humanizam? Na mnoga dobra pitanja voditelja emisije Branimira Bilića, jedno od temeljnih pitanja za mene bilo je: "Koliko je zapravo za sve ovo važan sustav vrijednosti odgoja obrazovanja znanosti i jedne kulture duhovnosti i odgovornosti?" Doc. dr. Mijo Nikić je odgovorio:" Dakle, problem jeste u tome što je zanemarena ta glavna duhovna dimenzija. Evo, mi smo sada u ovom izbornom i predizbornom vremenu, svi obećavaju bolje sutra, međutim bolji život ne će doći promjenom dolaskom nove stranke na čelo države, nego dolaskom novog čovjeka! Novi svijet se rađa novim čovjekom, a čovjek se treba nanovo roditi! Kad je Isus učenog Nikodema uvjeravao što je potrebno, jedan noćni razgovor su imali, onda je Isus rekao: "Zaista, zaista kažem ti, tko se odozgo ne rodi, taj ne može vidjeti kraljevstva Božjega." (Ivan 3,3)

Detalji

Objavljeno: 02. studenoga 2007.

Lord Ralf Dahrendorf, član britanskog gornjeg doma i nekadašnji rektor London School of Economics tvrdi: “Uvođenjem novog ustava poslije jedne diktature legalitet u novoj državi mora doći prije demokracije. Nekorumpirani i neovisni suci su utjecajniji negoli izabrani političari makar izabrani s golemom većinom. Sretne su one zemlje koje oboje imaju i gdje građani njeguju i štite i legalitet i demokraciju.” Nažalost mi nismo tako ni počeli i još uvijek ne pripadamo sasvim tim sretnim zemljama. Mi smo izišli iz sjene diktature u nekompletnu, pravno i demokratski defektnu državu. Nije dovoljno imati pouzdane i poštene izbore. Pravna i demokratska funkcija administracije, građansko sudjelovanje u politici, politička kultura, ljudska prava, civilne slobode još se uvijek nisu kod nas dovoljno afirmirali.

Detalji

Objavljeno: 30. listopada 2007.

Donosimo prilog čitatelja Antuna Vukovića «Panslavizam - jedan korak do jugoslavenstva ili zapadnog Balkana», u kojem autor iznosi podroban presjek najvažnijih događaja iz prošlosti hrvatske države i hrvatskog naroda kroz četiri, po njemu ključna razdoblja. Naglašava potrebu prestanka kontinuiranog zanemarivanja i prešućivanja istine o osnovnim temeljima svakog naroda – njegovoj prošlosti - posebice podrijetlu, kao i o zbivanjima koja su kroz minula stoljeća bila od presudnog značaja, a danas se, iako mahom dokumentirana, uopće ne, ili se vrlo malo spominju. "Na nama je zaustaviti ponovnu slavensko-avarsku prijetnju zatiranja hrvatske države, naroda i imena. Najsigurnija i najčvršća obrana djedovine i naroda je znanje i saznanje istine vlastitog hrvatskog podrijetla. Dočekali smo vrijeme u slobodi i nezavisnosti trezveno i staloženo razmisliti, koje koristi za opće narodno dobro izvlačimo iz naše višetisućljetne hrvatske povijesti. Porazno je odmah na početku, i u slučaju da ne poznajemo našu bližu i daleku prošlost, drugim riječima, da prolazimo ravnodušni pored sudbonosnih i odlučujućih dogođaja u povijesti od kojih zavisi naša sadašnjost i budućnost sviju, koji dolaze poslije nas. ".

Detalji

Objavljeno: 01. studenoga 2007.

Planirana izgradnja pelješkog mosta uznemirila je sve oporbene stranke. Navode slijedeće razloge, zbog kojih se most ne bi trebao graditi: zbog dobrih susjedskih odnosa,  uskoro ulazimo u Europsku zajednicu i zbog toga granice nisu više važne,  zbog visoke cijene - od preko 2 milijarde kuna, a koje bi se trabalo uložiti u školstvo i znanost,  gradnja mosta nije u duhu bratstva i jedinstva budućeg zapadnog Balkana - itd. Dobar susjed mora biti samo Republika Hrvatska. U susjednim državama se može govoriti, djelovati i pisati sve što nije dobronamjerno prema našoj zemlji i to bez ograničenja. Zaboravljaju se prolazi kroz Neum i u bivšoj SFRJ, kada su milicajci BiH-e jurili za našim vozačima pod izlikom na primjer da su prešli punu crtu i od naivaca naplaćivali kazne. Pregledavali su i prtljažnike i koje neprilike su se stvorile ako vlasnik automobila nije imao račun za na primjer -  vreću cementa. U izvjesnim prilikama prolaz kroz Neum može postati još jedno sredstvo ucjenjivanja Republike Hrvatske. Vladajuće i oporbene stranke su složne oko ulaska Hrvatske u Europsku zajednicu. Nema druge alternative. Ako je istina što tvrde o individualnom ulasku Hrvatske u EZ-u, onda moraju biti svjesni da će se Šengenska granica pomaknuti na istok prema našim susjedima i da je za taj slučaj i te kako važna gradnja mosta na Pelješac.

Detalji

Objavljeno: 01. studenoga 2007.

Bože! Ima nešto u meni što ne mogu izreći, jer bi to riječ umanjila, okrnjila. To je nešto duboko usađeno, predajom nošeno, što bi riječ, potrošena, zlokorištena, srušena, do srži osiromašena, povrijedila, nečasno potirala, smisao utrnula.

Bože! Ima nešto što ne mogu izreći, a nije slabost. Ima nešto što predajem drugim rukama da to oblikuju, dodaju sebe i to ponovno dijele.

To ne znam, ne mogu izreći.

Kad pred Tobom sklopim ruke, Ti to neizgovoreno slušaš i ponavljaš, u zajedništvu sa Svima Svetima.

Mira Donadini, član HKV-a,
http://www.donadini.net/

Detalji

Objavljeno: 29. listopada 2007.

Da li povijest pamti slučaj, ili da se nešto takvog sličnog danas događa u svijetu, kao što je ovo čemu smo sada svjedoci? Da vlasti druge države otkrivaju posmrtne ostatke tisuća mučenika kao što to danas čini susjedna Slovenija, a da “hrvatske vlasti“ to prešućuju. Odnosno, na svekolike, do gnušanja gadljive i samo prijezira vrijedne načine, tu stravičnu činjenicu u sredstvima javnog priopćavanja zataškavaju ili u najblažem slučaju, odmah smišljaju i stavljaju nekakvu usporedbu, a u svrhu umanjivanja ili, štoviše, opravdanja svog zločina. Istodobno, i za pojedinačne nehrvatske žrtve (uz najdublji poklon svakoj nevinoj žrtvi!) iz ovog posljednjeg rata, najglasnije zagovaraju „civilizacijsku“ dužnost suđenja i osude, pa im tako nije važno jesu li hrvatski branitelji i junaci nešto počinili u prekoračenju nužne obrane, ili je to namjerno i unaprijed smišljeno počinio napadač na Republiku Hrvatsku.

Detalji

Objavljeno: 25. listopada 2007.

Svjetski dan kravate prvi puta je održan 18. listopada 2007. Središnji dio manifestacije činilo je vezivanje crvene kravate na spomenijke, pa su crvenu kravatu taj dan nosili ban Josip Jelačić, Marko Marulić, Franjo Tuđman i mnogi drugi. Inicijativa organiziranja ove svečanosti u čast najpoznatijem muškom uresu pripada udruzi Academia Cravatica. Ovaj hvalevrijedan projekt podržao je i premijer Republike Hrvatske dr. Ivo Sanader, predsjednik Stjepan Mesić, kao i Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora. Dan kravate obilježen je u mnogim gradovima diljem Lijepe Naše: u Dubrovniku, Splitu, Kninu, Imotskom, Zadru, Rijeci, Puli, Ogulinu, Karlovcu, Novoj Gradiški, Slavonskom Brodu, Osijeku, Varaždinu i Zagrebu raznim društveno-kulturnim događajima u kojima su uz kulturne sudjelovale i obrazovne ustanove te mjesna upravna tijela.

Detalji

Objavljeno: 26. listopada 2007.

Tragična i besmislena pogibija 12 ljudi na Kornatu već pomalo pada u zaborav. Obitelji poginulih pate i uporno traže istinu o onome što se dogodilo. No, u pogrešno vrijeme. Sada je političarima važno (vidi: mali podsjetnik...) ono što nazivaju izborima, kao i njihova želja za ulaskom Hrvatske, prije svega njenih dobara, u EU. Sve više pjevaju i plešu, a slično dobro pjevaju kao i što vladaju, ili vladaju kao i što pjevaju. Stoga se valjda kao ptice pjevice svakim svojim „izborima nakon izbora“( vidi: kako zaustaviti osiromašenje) neprestano premještaju s jednih funkcija na druge, malo u Sabor, malo u vladu, malo u bogata poduzeća, a za dohranu im služe članstva u brojnim upravnim i nadzornim odborima tvrtki o čijem poslovanju najčešće ne znaju ništa.Nije shvatljivo da pojedinci ili institucije koje oštro kritiziraju stanje u Hrvatskoj i ovakav način „izbora“ pozivaju ljude da ponovno izađu na takve izbore kojima mogu birati (kako zaustaviti osiromašenje) samo one veseljake sa slika, koji su sudjelovali u brojnim aferama ili kriminalu koji nije sankcioniran. Političare osim pjevanja zanima i članstvo u EU koje će stanovnike Hrvatske stajati godišnje (studija IJF (str.61)) osjetno više nego što su štete od elementarnih nepogoda, pa stoga valjda ne brinu da uspostave odgovarajuću organizaciju za upravljanje u izvanrednim stanjima (što je upravljanje u krizama). Ono što se dogodilo na Kornatu samo je posljedica toga što netko ne radi svoj posao.(B.Molak)