Detalji

Objavljeno: 26. prosinca 2007.

Član Hrvatskoga kulturnog vijeća Josip Malović predložio je pokretanje posebnoga projekta skupljanja gradiva na temu Domovinskoga rata. U obrazloženju Malović naglašava kako se u vezi s tim pitanjem kod mjerodavnih državnih institucija već poslovično nailazi na "slijeganje ramenima" te odbijenice u smislu kako "u proračunu za to nema novaca...". Zbog toga je odlučio razraditi vrlo podrobno svoju inicijativu, ne bi li se na taj način unutar naše udruge našao potporu za njezino ostvarenje. Izdvajamo kratki sažetak ozbiljno i opravdano ambiciozno zamišljenog projekta: "Projekt "Povijest Domovinskoga rata" zamišljen je kao polu-leksikon, a sastojao bi se od tri dijela: dva knjiška dijela i dijela koji uključuje CD-ove odnosno DVD-ove. 1. dio – knjiga: Kronologija Domovinskoga rata – datumi, mjesta i sudionici s najosnovnijim podacima poredani vremenskim slijedom događanja - s jednostavnim smjerokazom prema drugom i eventualno trećem dijelu. 2. dio - knjiga, ili knjige: Ratna i druga događanja u vrijeme Domovinskoga rata: uvodno poglavlje (a) o političkim i drugim prilikama, koje su dovele do rata, detaljni opisi ratnih zbivanja, tko je bio agresor, tko je vodio agresorske i zločinačke akcije (ako ima konkretnih podataka), broj napadača, tko se branio, tko je vodio obranu, brojnost i naoružanje branitelja, broj poginulih, prognanih, poimenično sa svim osnovnim podacima, i sve drugo... Smjerokaz prema trećem dijelu... 3. dio – Dokumenti o Domovinskom ratu – na CD-ima i na DVD-ima: snimke autentičnih svjedočenja, fotografije, zemljopisne karte, video i filmske snimke, dijelovi dokumentaraca...."

Detalji

Objavljeno: 31. prosinca 2007.

Apostola Pavla upoznao sam tijekom dugogodišnjega studiranja Biblije! Profesora. dr. Zdravka Tomca upoznao sam u travnju 2001. godine prigodom trodnevnoga snimanja moje jedinstveno povijesno - dokumentarne TV emisije: "Tri dana u Chicagu". Mnogi će se vjerojatno zapitati što Apostol Pavao i prof. dr. Zdravko Tomac imaju zajedničkog? Jedan i drugi su pokajnici! Apostol Pavao, židovski Saul, bio je broj jedan neprijatelj kršćanstva i kršćana. Na putu za Damask negdje oko godine 36. Pavao doživljava iznenadno obraćenje. Od progonitelja postaje širitelj kršćanstva! Ostalo je dobro poznato kršćanima. Prof. dr. Zdravka Tomca pratio sam TV kamerom od trenutka kada je sletio avionom na O'Hare International Airport u petak, 21. travnja 2001. godine.

Detalji

Objavljeno: 29. prosinca 2007.

Je li se išta promjenilo od povijesnog Kristova rođenja do danas? Pitanja koja se kršćanima kao i nekršćanima ovih dana mogu postaviti, mogla bi se sažeto izraziti ovako nekako. Što je novo u svijetu nastalo s Isusovim rođenjem i, izuzmemo li tradiciju i folklor, što u tom kontekstu zapravo znači danas slaviti Božić. Nije li svijet ostao isti prije i poslije Isusova rođenja? I nije li zaista istinita ona biblijska "Ništa novo pod suncem?". Vjernik sam kršćanske vjeroispovijedi. Hrvat. Živim i djelujem u Americi punih 40 godina. Amerika je danas još uvijek religijozna država. Ali, u Americi imamo danas uglavnom tuti-fruti religiju, od svašta po malo. Pomiješano malo s religijom istoka, tu i tamo ubačeni komadići kršćanske nauke, ili kako kome paše, po vlastitom uvjerenju i stajalištu.

Detalji

Objavljeno: 04. kolovoza 2010.

Osobno pripadam nešto mlađoj generaciji, no s druge strane ipak imam dovoljno godina da se sjećam nekih stvari koje su ovu našu državu, kao i sve nas zajedno, kroz recimo proteklo desetljeće i pol na neki način odredile. Najvažnija od njih svakako je Domovinski rat, vrijeme kad smo svi mi koje nas je ono zateklo relativno nezrele i nespretne za takozvani ozbiljan život, primoralo da preko noći odrastemo i posložimo prioritete. Iako živim u području koje direktno nije pretjerano osjetilo strahote rata, nalazili smo se u svojevrsnom okruženju i danonoćno slušali razarajuće detonacije koje uopće nisu prestajale pa je s vremenom postalo normalno slušati ih, a čudno kad bi nakratko utihnule.(mbi)

Detalji

Objavljeno: 18. prosinca 2007.

Donosimo osvrt Damira Borovčaka na 12. prosinca 2007. godine objavljenu elektroničku knjigu autorice i članice Hrvatskoga kulturnog vijeća Mire Donadini pod naslovom "Konačište ljudskosti". Iz spomenutog osvrta izdvajamo: "Prekrasan uradak nove knjige Mire Donadini Konačište ljudskosti (elektronička knjiga u vlastitoj nakladi, Split, prosinac 2007.) plijeni pozornost na prvi pogled. Otvorite stranicu www.donadini.net i na njoj poveznicu-link na E-book Konačište ljudskosti. Ipak to je elektronička knjiga, koju nije moguće listati, no dizajnirana je tako da stvori dojam stvarne knjige. Konačište ljudskosti ima sve što i prava knjiga, osim mogućnosti opipa. Izvrsni majstor potrudio se oko patinastog papira, tvrdog uveza, zlatotiska, ukrasnih okova i oslikavanja. Ljepota korica, stranica i crteža ulijevaju dojam vrijednosti, što knjiga sadržajno i posjeduje, ali i žaljenje čitatelja što knjigu ne može držati u rukama. A sadržaj? On je već donekle poznat prijateljima web stranica Mire Donadini. No povezan i podijeljen u poglavlja, ukoričen u knjigu, postaje zanimljiv onima koji suosjećaju za bližnje u nevolji. Puno je tu odricanja i ljubavi, u kratkim proznim pričama ili lirskim suosjećajima prema potrebitima, umornima, onima na kraju puta, skrhanima nepravdama i nebrigama društva, zajednice, obitelji ili najbližih."

Detalji

Objavljeno: 16. prosinca 2007.

Zašto HRT-a sustavno godinama ignorira i ne želi emitirati TV emisije, priloge i intervjue o hrvatskom iseljeništvu producirane i snimljene u iseljenoj Hrvatskoj od strane Hrvatskih TV producenta iz iseljene Hrvatske? Zar zaista odgovorni čelni ljudi na državnoj javnoj televiziji ne razumiju da su informacije jedan od važnih preduvjeta za razvoj društva, kao cjeline, u ovom slučaju, odnosa između iseljene i domovinske Hrvatske? Licemjerno, a ujedno i ogroman je grijeh (greška) iskorištavati svoju braću i sestre Hrvate iz iseljene Hrvatske, (putem moćne televizije, koja informira i dokazuje djela udruga i pojedinaca) za svoje osobne interese ispred hrvatskih nacionalnih interesa, a sve u ime domoljublja!

Detalji

Objavljeno: 14. prosinca 2007.

Možda je sudbina postindustrijskoga društva, koje počiva na snažnom razvoju tehnike, informacijeke tehnologije i tržišnoga natjecanja da na kraju doista, u sekulariziranom i raščovječenom svijetu završi u jednom općem totalitarizmu s nesagledivim posljedicama za najveći dio svoga stanovništva. Tvrdnje pak da je Europska unija totalitarna tvorevina sve više dobivaju na ozbiljnosti, a najnovije uplitanje europskih komesara u rezultate hrvatskih parlamentarnih izbora podsjeća na svojedobnu ulogu tajnih kominterninih agenata i direktiva Informbiroa uz pomoć kojih su se "dragovoljno" podređene vlade držale u podređenu položaju. Nedugo poslije prebrojavanja glasova i uskrate mandata pobjedničkoj stranci, iz Zagreba je u Bruxelles otputovao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, čija je stranka na čelu s predsjednicom Vesnom Pusić, s tek osvojenih 7 od 153 zastupniučka mjesta u Hrvatskom saboru pokušala formirati novu hrvatsku vlast. Kako bi joj pomogao, njezin stranački kolega i dopre dsjednik eurounijskih liberala, Olly Rehn, poručio je Hrvatima, kako ne će biti ništa od približavanja Uniji ako na snagu stupi odluka Hrvatskoga sabora o primjeni zaštićenoga ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) na području hrvatskoga Jadrana.

Detalji

Objavljeno: 12. prosinca 2007.

Navršilo se osam godina od kada nas je napustio dr. Franjo Tuđman, čovjek koji je nakon devet stoljeća krvavih neuspjeha uspostavio hrvatsku državu voljom i snagom hrvatskog naroda, a ne milošću ove ili one velike sile. Stvorio državu i napose njenu diplomaciju, s veleposlanicima u Parizu i svugdje drugdje. Neke je veleposlanike stvorio iz ništa, kao Marka Žaju, koji je njegovu smrt dočekao u Parizu, a nekima je oprostio njihovu jugofilsku prošlost, kao Božidaru Gagri koji je naslijedio Žaju i Mirku Galiću kojem je davao intervjue i koji je sada tamo. Stoga smo otišli pogledati na adresu Ambassade de Croatie en France da li su i oni njemu oprostili njegovo hrvatstvo. Međutim, o stavu MVP-a odnosno pariškog veleposlanstva prema prvom hrvatskom predsjedniku, ili bar o stavu dragih mu veleposlanika, nismo našli ni riječi. Istina, internetske stranice veleposlanstva općenito ne odišu prevelikom marljivošću dobro plaćenih diplomata. Ali zamijetili smo da umjesto svojih stavova Veleposlanstvo uzgaja bogat izbor članaka iz francuskog tiska. Tako se na njegovim stranicama još uvijek drži članak koji je povodom smrti Franje Tuđmana u listu „Le Monde“ od 12. 12. 1999.g. na svoju čast potpisala Claire Tréan, nasljednica Florence Hartmann na mjestu dopisnice sa Balkana.