Detalji

Objavljeno: 22. siječnja 2008.

Zvoni u ušima kada god se spomene Jagodnjak. Tko je danas u ovoj zemlji zaboravio ove strašne prijeteće riječi i provedene zločine nad nesrpskim stanovništvom na tom području. Govorili su im da su to njihova prava. Onaj tko je odlučio da se provede politika mira izjednačavanjem agresora i žrtve svjesno je otvorio mogućnost novih sukoba. Onaj tko razmišlja da čovjeka treba «ubiti kao kera», jer mu je sasvim prirodno «da kera ubija», ili da treba ubiti sve što mu nije po volji nije spreman shvatiti pogrešku, na to mu treba ukazati. Zataškavanjem mu nije učinjena usluga, stavila se glava u pijesak. Izazvao se užas u glavama i žrtava i onih koji su pljeskali ubijanju ljudi kao kerova ili su to i sami činili. Danas u Jagodnjaku opet ljudi dokazuju da ih «ne treba ubijati kao kerove». Oni se istina ne bore da prežive, oni se bore da ostanu ono što jesu – nesrbi. Kao da moraju birati ili će kao kerovi ili Srbi, pa makar to nije ono vrijeme i postoji uspostavljena Hrvatska država i vlast, prava većine, prava manjine. Nisu uspostavljene obveze. Danas ljudi u Jagodnjaku, mjestu u Hrvatskoj, protestiraju jer im je uskraćeno pravo učenja na hrvatskom jeziku. U svakoj zemlji ovo bi bilo suludo, u Hrvatskoj je to očito prirodno stanje, jer traje mjesecima.

Detalji

Objavljeno: 22. siječnja 2008.

Grad Zagreb poput mnogih gradova svijeta, njeguje institut dodjele titule počasnog građana, i to od 1850. godine. Danas je postupak dodjele, od podnošenja prijedloga do čina dodjele ove titule, reguliran Statutom grada Zagreba, objavljenog 1999. g. u Službenom glasniku Grada Zagreba. Zagreb, dakako, nije izuzetak, kada je definirao kriterije o tome tko može ponijeti ovu titulu, samoj osobi ali i gradu na čast. Članak 19 Statuta Grada jasno kaže: Počasnim građaninom Grada Zagreba može se proglasiti osoba osobito zaslužna za promicanje vrijednosti demokratskog društva, povijesnih događaja i tradicija hrvatskog naroda, položaja i ugleda Grada Zagreba, njegovih odnosa s drugim gradovima u zemlji i inozemstvu, te za razvoj Grada Zagreba-ili pojedinih njegovih djelatnosti, državnik ili dužnosnik druge države, član međunarodne organizacije, odnosno organizacije druge države ili njihovih tijela posebno zaslužan za Grad Zagreb i Republiku Hrvatsku u promicanju njezina suvereniteta, samostalnosti i samobitnosti na općeprihvaćenim načelima suvremenog svijeta. O proglašenju počasnim građaninom Grada Zagreba odlučuje Gradska skupština.

Detalji

Objavljeno: 21. siječnja 2008.

Može se reći da je porast cijena i udar na standard svakim „biranjem“ već izabranih (izabrali su ih čelnici stranaka prije izbora), prerastao u tradiciju. Potaknuti udarom na standard stanovnika i sindikati su se uključili u raspravu o tome da li je porast cijena opravdan ili nije. Bez obzira na to što će biti rezultat te rasprave: dogovor s političarima ili izlazak na ulice, ako se raspravlja o cijenama npr. energenata, koje navode kao osnovni razlog svih ostalih poskupljenja, oni koji se uključuju u raspravu bilo na strani vlasti, tzv. oporbe ili sindikata, trebaju biti dovoljno informirani.Prema onome što je od učesnika u raspravi doprlo u medije, očito je da o energetici nisu dovoljno obaviješteni (vidi npr. što je izjavio predsjednik Vlade ). Prekomjerne cijene energenata (naftni derivati, plin, električna energija...) po najmanje su posljedica cijena energenata na svjetskom tržištu, a mnogo više su rezultat dugogodišnjih nekontroliranih događanja u toj gospodarskoj grani u Hrvatskoj, bez obzira na stranke ili partije, koje takvim zbivanjima pogoduju. O tome detaljnije u: Tko se igra energetikom i u Projekt razaranje energetike . Država koja brine o svojem stanovništvu mora kontrolirati rad monopola. I zaista mnogi političari u Hrvatskoj su dobro plaćeni članovi upravnih i nadzornih odbora monopola, no od takva njihova članstva, očito nema nikakve koristi.(B.Molak)

Detalji

Objavljeno: 17. siječnja 2008.

Nekoliko smo dugih tjedana prisustvovali trećerazrednom političkom cjenkanju, koje je međutim sa sigurnošću rezultiralo formiranjem nove hrvatske Vlade. U to nije sumnjao čak ni tako iskusan politički igrač kao što je Stipe Mesić, koji je dao mandat Ivi Sanaderu znajući da je on u takvim cjenkanjima nenadmašan. Cijene su u toj igri dane, uz ostalo, u eurima i u kunama, no ne treba zaboraviti da se plaćaju novcem poreznih obveznika i obiteljskim zlatom hrvatskog naroda, uglavnom zlatnim ljeskanjem Jadranskog mora. Takvo političko cjenkanje i njegov ishod posljedica je opće trećerazrednosti koja je jedan od korijena sadašnjeg položaja hrvatske države. Svi dobro znaju da je Ivo Sanader ove izbore (jedva) dobio ne zato što je djelovanje njegove Vlade u prošlom mandatu bilo uspješno, ne zato što je „pokrenuo Hrvatsku“ kao što je obećao, nego zato što su se glasači preplašili arogantne iskrenosti čelnika SDP-a Zorana Milanovića. Sve bi međutim bilo drugačije da je Ivo Sanader zaista pokrenuo Hrvatsku, okupivši oko sebe njene najkvalitetnije ljude i dao im mandat da rade za dobrobit zemlje i svih njenih stanovnika. Mnogi će reći, a prvi put sam to čuo iz usta jednog savjetnika Predsjednika Republike već 1991.g., da je to nemoguće, jer navodno takvih ljudi Hrvatska nema. Zatim mi je to isto rekao i jedan ministar obrane iz vremena pokojnog predsjednika Tuđmana. Pa onda valjda treba zaključiti da preostaje samo političko kazalište za narod, a stvarno oslanjanje na druge, uz prihvaćanje sluganskog položaja, koji uz to ide.

Detalji

Objavljeno: 17. siječnja 2008.

Ugovor o pitanju sukcesije potpisan je 29. lipnja 2001. godine. Vlada Republike Hrvatske je dala Hrvatskom saboru 18. veljače 2004. prijedlog za ratificiranje Ugovora o sukcesiji sa sedam aneksa. U zadnjoj predizbornoj kampanji mnoge stranke i grupe građana su se pojavljivale na gradskim trgovima s transparentima sadržaja "vratite stanarska prava u skladu s Anexom G Ugovora o sukcesiji". Što stoji u Aneksu G? Privatna imovina i stečena prava. 11. rujna 2007. uputila sam zamolbu Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Upravi za građansko pravo, Odjelu za sukcesiju da me izvijeste postoje li zakonske odredbe koje točno definiraju sadržaj zahtjeva za ostvarivanje prava po Aneksu G. Do danas nisam primila odgovor. Premda mi pravo na informaciju daje članak 46. Ustava RH-e, Zakon o pravu na pristup informacijama NN 172/03 i Etički kodeks državnih službenika NN 49/06. Postavlja se i pitanje: - tko upoznaje hrvatske građane koji su se privremeno ili za stalno naselili u prekomorskim državama ili u državama EU-e o njihovim pravima na naknadu kada se zna da su mnogi napuštali svoje kuće s kesama u ruci, - zbog čega nije nadoknađena šteta za pokretnu imovinu svim građanima koji su bili potjerani s područja pod srpskom okupacijom, - zbog čega nisu obnovljene sve srušene kuće pa i kuće za odmor prema Aneksu G?

Detalji

Objavljeno: 10. siječnja 2008.

Svima nam je poznato kako je djelovao fašizam/nacizam, boljševizam i komunizam na građane a pogotovo na vjernike, pripadnike raznih religijskih opredjeljenja. A što nam donose globalizam, liberalizam i ostali koji završavaju na - izam možemo samo naslutiti. Do sada je svima bilo osnovno eliminirati vjeru u narodima i vjerske institucije. Na našim prostorima je to već provodila Napoleonova vojska i svi ostali osvajači do današnjih dana. Verbum je u okviru Biblioteke Tempus 2006. tiskao knjigu «Božje podzemlje» Stjepana Tomislava Poglajena. Naslov izvornika : Father George, God's Underground, Copyright 1949 by Gretta Palmer.» Isusovac bogatog životnog iskustva i znanja, profesor sociologije i moralne teologije, kao lječnik djelovao i kao misionar od Slovačke do Rusije (1943. do 1945.). Nažalost ta je knjiga prošla u medijima, bar koliko je meni poznato, nezamijećeno. Valjda su važni samo pisci Jergović, Tomić, Dežulović, Drakulić i ostali koji imaju punu slobodu pisanja a sigurno i svoje čitatelje. U knjizi sam naišla na mnoge opise piščevih doživljaja koje bi se moglo prenjeti i na stanje u našem društvu.

Detalji

Objavljeno: 08. siječnja 2008.

Pravila demokracije su jednoznačna: Tko izgubi na izborima ima krivo, tko dobije ima pravo. Ma kako tijesno, pobijedilo je socijalno, a ne socijalističko tržište i time je sačuvan dosadašnji uspješni ekonomski trend. Narodna je, ne pada snijeg da pobije narod nego da se pokažu tragovi opasnih životinja. Poslije izgubljenih izbora antidemokratski trokut: Mesić, Pusić, Milanović, uzaludno je pokušao taktikom zatezanja dovesti mandatora nove vlade protiv volje glasača. Antidemokratski leader Pusić, po svoj prilici će izgubiti dosadašnji destruktivni utjecaj u hrvatskoj politici, gubitnik, arogantni diletant Milanović na koncu se ne će smijati, nego će biti ismijan, a „huzpe“ Mesić će pokušati starim trikom dokazivati da mu je jedina namjera bila držati se Ustava. Za one koji ne poznaju jidiš riječ huzpe prevodim je ovom anegdotom: Optuženi zbog ubojstva majke i oca moli blažu osudu, jer je sirota bez majke i oca. Mesiću bi uloga režisera političkog kabareta bolje odgovarala negoli predsjednika demokratske Hrvatske.

Detalji

Objavljeno: 03. siječnja 2008.

Kako izvještava Vjesnik, od 3. siječnja, u Zagreb je dopremljeno demontirano kazalište - limenka, poklon iz Potsdama, za čiju demontažu i montažu je plaćeno 5,5 milijuna kuna tvrtki ZM Inženjering. Kazalište bi se trebalo postaviti u Sloboštini i u velikoj mjeri udovoljiti potrebama za ovim tipom prostora i obogatiti kulturnu ponudu cijeloga grada. Nitko ne dvoji u potrebu da Novi Zagreb bude obogaćen kazališnom ustanovom, no ipak je u ovome potezu Poglavarstva grada nekoliko nepoznanica, vrlo bitnih za konačnu procjenu uspješnosti ovoga poteza.(dt)