BiHU obliku potpore Mesićevim stajalištima o navodno tisućgodišnjoj državnosti Bosne i Hercegovine, kojima se inače iz perspektive muslimanskoga unitarizma ne niječe samo opstojnost Hrvata i Srba nego i međunarodni sporazumi, po kojima su najprije uspostavljene Muslimansko-hrvatska federacija, a potom u Daytonu i Republika Srpska kao sastavnice nove države, stigla je ovih dana i odluka Ustavnoga suda BiH, koji je odbacio zahtjev Kluba hrvatskih izaslanika za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, a zbog povrede Ustavom zajamčenih prava u Zakonu o javnom RTV servisu. Tako se i Ustavni sud, nakon što su muslimani brojčanom većinom i preglasavanjem poništili hrvatsku konstitutivnost u Federaciji, upregnuo u muslimanske hegemonističke vode, što će dodatno frustrirati ionako obespravljene Hrvate.(M.Kovačević)
Add a comment        
 

 
SNVOdržao se je veličanstveni skup predstavnika srpske manjine u Hrvatskoj i uglednih gostiju iz Republike Srbije, Republike Srpske BiH, Republike Kosovo, predstavnika izvršne vlasti Republike Hrvatske i ostalih gostiju. Sve je bilo idilično. Dnevni list «24 sata» objavio je 1. lipnja članak i sliku. Naslov članka je: «Uzelac pitao Mesića je li bio na Thompsonovu koncertu na Trgu». Nakon tog pitanja obojica se smiju kao dva …… i Uzelac hvata Mesića za bedro, sve prema objavljenoj slici i članku. Nakon što je prije par dana na sjednici Vlade RH-e Uzelac hvatao za ruku potpredsjednicu Kosor moram se upitati je li to novi način komuniciranja između političara. Možda bi bili brže primljeni u EZ-u kada bi naš premijer počeo na isti način dirati europske političare. Predsjednik Mesić je na govor premijera Republike Srpske Milorada Dodika reagirao na jedini mogući način. Na Dodikov govor reagirali su još neki subjekti iz javnog života. Ali zbog čega glume iznenađenje i ogorčenje, kada je njegov govor samo nastavak govora mržnje i optuživanja od strane gospode Tadića, Nikolića, Jeremića i drugih.
Add a comment        
 

 
ZemljaMnoge su pojave nesvatljive među nama domovinskim i iseljenim Hrvatima, ali su istinite! Osobno sam, a kako vidim u tome nisam usamljen, zaprepašten činjenicom da smo konaćno ostvarivši slobodu i državu, u nekim segmentima otkrili i svoje najnegativnije porive! Na primjer, današnji odnosi između domovinske i iseljene Hrvatske nisu dobri, oni su tragično loši. O iseljenicima se vrlo rijetko govori u medijama, o njima se ne raspravlja na sjednicama Vlade, oni su postali rijetka tema i u Hrvatskom saboru. Zašto se domovinska Hrvatska tako lako odriče potencijala koje pruža hrvatsko iseljeništvo? Zašto je iseljena Hrvatska tako brzo nestala is svakodnevnice domovinske Hrvatske? Zašto se u našoj domovini Hrvatskoj zaista se tako malo i iskrivljeno zna o njihovoj braći i sestrama Hrvatima u iseljeništvu i o njihovoj ulozi tijekom domovinskog obrambenog rata 1991-1995?
Add a comment        
 

 
TitoMnogi se ljudi danas u Hrvatskoj, s pravom pitaju, je li javno promicanje te obilježavanje rođendana bivšega jugoslavenskog komunističkog diktatora Josipa Broza Tita, inače jednoga od najvećih masovnih ubojica u povijesti čovječanstva, zapravo jedinstven slučaj u suvremenom svijetu, da civilizirano uređena zajednica, ne samo tolerira nego se kroz svoje medije na svojevrstan način i pridružuje organizatorima štovanja kulta spomenutoga ubojice i njegovih zlodjela? Razboritiji promatrač sa strane, vjerojatno bi ocijenio kako se radi o svojevrsnom kontinuitetu Brozove vlasti, koja je prespavala nacionalne i demokratske pokrete tijekom devedesetih godina, kad je uglavnom i srušen svjetski komunistički sustav. U hrvatskom pak slučaju paradoks je još i veći, jer je Brozova jugoslavenska komunistička vojska 1945. godine okupirala hrvatsku državu i tako je držala sve do prvih demokratskih izbora 1990., kad je izgubila vlast te zbog tog započela novu agresiju na Hrvatsku.(M.Kovačević)
Add a comment        
 

 
globalizacijaProteklih dana jedna je kratka novinska vijest podsjetila na bezbrojne, ponekad vrlo žučljive diskusije u Hrvatskoj, glede potrebe ulaska Hrvatske u euroatlantske integracije, NATO i EU. Naime, ova je vijest govorila kako su se predsjednici južnoameričkih država, Argentine, Bolivije, Brazila, Čilea, Kolumbije, Ekvadora, Gvajane, Paragvaja, Perua, Surinama, Urugvaja i Venezuele našli u Braziliji, gdje su, pod vodstvom brazilskog predsjednika Luiz Inacio Lula da Silve, diskutirali ideju i potpisali Ugovor o stvaranju saveza južnoameričkih država, tzv. UNASUR (Unión de Naciones Suramericanas).Cilj saveza je „promocija zajedničke regionalne carinske i obrambene politike“. Nije skrivano, već je jasno izrečeno, kako je uzor najavljenom udruživanju upravo eurozona i njena jedinstvena valuta euro. Preduvjet stvaranja jedinstvene valute jest formiranje Banke Južne Amerike, te udružiti dva postojeća trgovinska bloka unutar Južne Amerike, Mercosur i Zajednicu država Anda, uz provođenje regionalne integracije.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 

Zlatko StojkovićIako u Hrvatskoj više ništa ne mora iznenaditi javnost, jer nas je 18 godina demokracije priviknulo na raznovrsne političke inicijative, ipak je prije nekoliko dana plasirana informacija o namjeri da se registrira udruga “Naša Jugoslavija” u Hrvatskoj, izazvala mali šok. Vijest je, ovog tjedna, ugledala svijetlo dana na Portalu Javno.hr. Kao inicijator osnivanja hrvatskog ogranka i predsjednik Koordinacijskog tijela Udruženja “Naša Jugoslavija”, figurira izvjesni Zlatko Stojković, diplomirani inženjer građevine s adresom boravka u Njemačkoj. Prva udruga s tim imenom već je osnovana, a gdje bi drugdje nego u našem istočnom susjedstvu u Smederevu, s namjerom osnivanja u svim zemljama bivše, propale države.(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 
Zvonimir ŠeparovićHrvatsko žrtvoslovno društvo održalo je, 28. svibnja 2008, u Europskom domu u Zagrebu, tiskovnu konferenciju s koje je odaslan apel vlastima Hrvatske da se konačno primjene standardi Europe i na tretiranje zločina iz razdoblja komunističkog poretka. Predsjednik HŽD prof. dr. Zvonimir Šeparović, te poznati promicatelji istine o zločinima komunizma nad Hrvatima dr. Josip Jurčević i ing. Ante Beljo, pred malobrojnim posjetiteljima konferencije, s još malobrojnijim novinarima, nadahnuto su govorili i obrazlagali potrebu suočavanja s tom tamnom, prešućivanom stranom naše povijesti. Upravo zbog uznapredovanih procesa euroatlantskih integracija, a imajući u vidu Rezolucije Skupštine Vijeća Europe (2006 g.), HŽD je zatražilo ovim apelom vlastima, da se konačno provedu kazneni postupci za još živuće osumnjičenike zločina tog razdoblja, kao da se zajedno sa Slovenijom provedu istraživanja svih masovnih grobnica pogubljenih Hrvata u Sloveniji, naravno i u Hrvatskoj, te konačno sačini što je moguće točniji popis svih žrtava totalitarnoga komunističkog poretka.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
KotromanićKako bi valjda prikrili dugoročnu strategiju u nastupanju prema Zapadu, o kojoj je govorio i Richard Hollbroke, bijela ili bosanska Al'Qaida trenutačno je promijenila taktiku, pa se, kako bi osigurala sigurno zaleđe, usredotočila na različite tehnike rata protiv hercegbosanskih Hrvata. Cilj joj nije samo potisnuti Hrvate iz područja današnje Federacije, nego kao svojevrsna informatička mreža, u ratu za povijest i kulturno naslijeđe, iz kolektivnoga pamćenja vlastite vjerske skupine potisnuti sjećanje na kršćansko podrijetlo. S obzirom na integraciju, stvaranje vlastite nacije i kulturološku razlikovnost, spomenuti bi postupci mogli imati opravdanje tek kad se ne bi odnosili i na gotovo potpuno nijekanje hrvatskoga naroda i njegove povijesti u toj zemlji.(M. Kovačević)
Add a comment        
 

 
Predstavljanje zapisa o obrani Hrvatske u ArgentiniU Argentini, časnik u hrvatskoj odori Predrag Matić-Fred predstavio je zapise o obrani Hrvatske i danima zatočeništva u srpskim koncentracijskim logorima. Udruga Žene u Domovinskom ratu i ove godine iseljenim Hrvatima u Argentini predstavila prijevod na španjolski jezik knjige o Domovinskom ratu. Predsjednica udruge Marija Slišković naglasila je da je prošlogodišnje predstavljanje knjiga svjedočanstava žena bio uvod u naredne posjete i da ove godine donosimo knjigu jednog od hrvatskih branitelja i zatočenika srpskih koncentracijskih logora s vukovarskog područja. Podsjetila je na činjenicu da su hrvatske žene 1991.g. obišle mnoge međunarodne političke moćnike s molbom da zaustave rat i agresiju na Hrvatsku, što nisu učinili i sada nemaju moralno pravo suditi Hrvatskoj za obranu, temelj Hrvatske države je obrana, Hrvatsku su branili mladići u trapericama i tenisicama i da nije obranjena ne bi je bilo.
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Sub, 26-09-2020, 09:41:13

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.