PalachNa marginama dnevnopolitičkih zbivanja i vijesti što nam zaokupljaju pažnju proteklih dana neki od medija objavili su i dvije kratke vijesti, što iz perspektive Hrvatske imaju i jednu dodatnu dimenziju. Neminovno se, barem nešto „iskusnijim“ čitateljima, dozvolite da upotrijebim izraz što je obično sinonim za populaciju 50+, dakle tim čitateljima se neminovno nameću paralele s Hrvatskom današnjicom. Danas u Hrvatskoj stasa prva generacija birača,rođena u proglašenoj i međunarodno priznatoj državi Hrvatskoj, koja će prvi puta u svom životu konzumirati pravo izlaska na demokratske izbore. Oni, a i mnogi drugi, duplo stariji od njih, ne znaju tko je bio Jan Palach i što je, na simboličkoj razini, značio njegov čin samoubojstva. Ta 1968. godina simbolizira vrhunac hladnog rata, a i to je izraz za kojeg nisam siguran da ga baš svi „novi birači“ na spiskovima birača u Hrvatskoj razumiju. Bilo je to vrijeme završetka Vijetnamskog rata i poraza demokratskih snaga na Indokineskom poluotoku od totalitarnih komunističkih snaga, međusobno nepovjerljivih SSSR-a i Kine. Barem u tom „malom sukobu“, usprkos povremenih međusobnih ratnih sukoba oko nekih zabitih riječnih otočića i sprudova na zajedničkoj granici, ta druga sukobljena „hladnoratovska strana“, komunisti, našli su interes „proleterskog internacionalizma“ te uz pomoć „lokalnih“ snaga porazili SAD i saveznike.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
Sveučilišna biblioteka u SplituBez ekoinovacija, biblioteka na modernom kampusu u Splitu je arhitektura prošlosti bez budućnosti. Za temperiranje zgrada u modernom svijetu se troši gotovo polovicu globalne energije. Zato je već davno razvijena ekograđevinska tehnologija. Solarno hlađenje i grijanje zgrada s pasivnom izolacijom danas je ekonomski imperativ. Iz današnjeg ekobooma se prognosticira da će Europa do 2050. godine ekološki sanirati sve stare građevine. Efikasnija gradnja i stalno uvođenje inovacija u građevini se sistematski nastavlja, državno subvencionira i zakonski regulira! Čak šeici, bogati naftom, investiraju u ekoarhitekturu. Na primjer Kronprinc Mohamed el Natjan stavio je na raspolaganje za inovativnu arhitekturu 15 milijardi dolara. Europski arhitekti im grade nebodere koji ne samo da ne troše vanjsku energiju, nego proizvode električnu energiju i time neboderi postaju istodobno ekodomicili i električne centrale. Energetska učinkovitost je nova čarobna riječ u građevini! Kod svečanog otvorenja 19.12.2008. „hrama knjige teškog 250 milijuna kuna“ nema ni spomena te riječi prema obavijestima iz dnevne štampe. Zgrada tih dimenzija na sveučilišnom i znanstvenom kampusu trebala bi biti svjetionik ekoarhitekture i zeleni početak Silikon Valley za obnovljive energije u Splitu koji ima dvostruko veću insolaciju negoli Njemačka!(I.Derado)
Add a comment        
 

 
HrvatskaNeki narod, a poglavito brojčano mali - kao povijesno zaseban nacionalni corpus, da bi mogao normalno funkcionirati, opstati i razvijati se, počesto i u teškim uvjetima - treba ispuniti više pretpostavki, a mađu njima je svakako najvažnije – i posjedovanje vlastite nacionalne države, koju mora čuvati kao svoju najveću svetinju! Treba je čuvati svim sredstvima, pa i vlastitim životima – jer je ona garant njegove slobode i opstanka. To je povijest nebrojeno puta pokazala, a još uvijek pokazuje, s narodima koji ni do danas nemaju svoju državu. A da bi bila svetinja cijelome narodu nije dovoljno da ona ima samo sve potrebne pravne atribute države, već treba imati i sve sociološke i humane sadržaje da bi bila dostojna da se za nju žrtvuje. Država i njena vlast treba biti tako organizirana da, kao cjelina, ali i u svim svojim segmentima, istovremeno bude dostojna svoga naroda, svoga pučanstva koji u njoj živi, ali i onoga razasutog po svijetu, kojeg nazivamo - dijaspora. Ona mora imati svoju dušu, svoju nutarnju snagu, svoju nutarnju Božju i moralnu svjetlost, koju doživljavamo i kao nervni, ali i kao kohezioni faktor, ali i kao toplinu sretnog doma. (M.Prpa)
Add a comment        
 

 
BagoKao da se vraćamo u neka, ne tako stara vremena, kad je KP bila avangardom cijelog društva diktirajući većini svoj neprikosnoveni stav, licemjerno se stavljajući na čelo ugnjetene radničke klase: Tražimo hitno ukidanje zabrane rada trgovina nedjeljom i poštivanje radničkih prava. Vlada je zabranom rada nedjeljom kapitulirala pred lobijima i vlastitim stranačkim interesima, poručili su esdepeovci Josip Leko i Milanka Opačić na konferenciji za novinare održanoj u središnjici SDP-a. Svjesni SDP-ovci Josip i Milanka od Vlade traže hitne izmjene Zakona o trgovini, odnosno promptno stavljanje van snage odredbe koja se odnosi na zabranu rada nedjeljom. Nedavno je HTV-ov disident, nadobudni novinar Mislav Bago, ovaj put u ulozi, odnosno službi 'dežurnog komentatora' Nove-TV, najavio svekoliku tragediju hrvatskih potrošača zbog zatvaranja dućana nedjeljom; jednom riječju smak svijeta. Između ostalog, kazao je umni Bago, od sada ćemo biti prisiljeni piti kavu na crpkama s okusom benzina, a pritom je, zabrinut za liberalne slobode potrošača, najavio moguće shopping-izlete preko Vinjana donjih u Hercegovinu ili u mađarski Szeged jer će, eto, nerazumno biti zatvorene hrvatske 'shopping-katedrale'. Ovo 'katedrale' nije bez vraga rečeno. Tijekom svog iscrpnog izvještavanja Bago je naznačio čak i moguće pravce kretanja u susjedne države (osim Slovenije koja ima jednaku zabranu kao i Hrvatska).(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
ZrinjskiU Hrvatskoj se puno raspravlja i piše o tome hoćemo ili ne ćemo u Europu. O tome se raspravlja i na ''hrvatskoj'' dalekovidnici, gdje još hrvatskom narodu nije rečeno gdje je ta Hrvatska na putu u Europu i tko je ta Slovenija koja nikada u svojoj povijesti nije imala svoju državu - i koja sada odlučuje, hoće li ili ne će li,Hrvatska biti ili ne biti u Europi. Turci su rijeku Drinu prešli 1463. godine u njihovim osvajanjima, prodirući u Europu. Ubili su kralja Stjepana Tomaševića, Hrvata, katolika, i oteli su njegovo dvoje djece, kćerku Katarinu i sina Žigmunda, odvelvši ih u Tursku. Žena Stjepana Tomaševića, kraljica Katarina Kosača Kotromanić, koja je u to vrijeme bila u Dubrovniku, otišla je nakon ovih događaja u Rim gdje je podigla crkvu i gostinjac napisavši u oporuci: "Ovo podižem za uboge i nemoćne hrvatske izbjeglice, koji bježe ispred sile Otomanskog carstva.'' U trajanju od četiri stotine godina Turci su prodirali u Hrvatsku prevodeći terorom na razne načine Hrvate u islam, osvajajući Hrvatsku sve do Drniša i na sjeveru do Čazme, naseljavajući balkanske nomade Morlovlahe na hrvatsku okupiranu zemlju - koji su onda služili Turcima i svim ostalim okupatorima protiv Hrvatske. U stalnim borbama braneći Hrvatsku, braneći Europu protiv turskog osvajanja u trajanju od četri stotine godina, gdje je Nikola Šubić Zrinjski u Sigetu zaustavio Turke u njihovom pokretu na Beč, Hrvatska je u tim borbama bila svedena na ''ostatke ostataka nekadašnjeg slavnog kraljevstva hrvatskog''. Hrvatski narod branio je Hrvatsku, branili smo Europu, branili smo i Sloveniju s priznanjem Pape da smo Antemuralis Cristianitatis, da bi sada kojekakvi mudraci postavljali pitanja i uvjete da li je Hrvatska zaslužila ''biti u Europi''?(A.Kunek)
Add a comment        
 

 
PupovacDosljedno politici hrvatsko-srpske koalicije, od manjinskog izborivši konstitutivni identitet, «kao kolektivitet» (Stjepan Mesić), Srbi su na prošlim parlamentarnim izborima na velika vrata banuli u hrvatski politički život. «Srbin u Banskim dvorima», bila je vijest dana, pohvalno dočekana diljem Europe i svijeta. Uspješnost Sanaderove politike «novog kursa», uz manje Tuđmanove recidive, dočekavši novog Supila, posebno je pozdravio Ivo Banac. Njegova lauda ima težinu: kao «vrhunski južnoslavenolog», sve je on to predvidio u kultnoj knjizi Nacionalno pitanje u Jugoslaviji (Zagreb, 1988.). Bila je to njegova doktorska teza: obranjena kod američko-srpskog povjesnika Voje S. Vučinića, inače Bančeva oćuha, eksperta za «hrvatsko-srpsku koaliciju», po kojoj Hrvatska treći put glíbi bespućima balkanske zbilje. Međutim, glede takve politike, odlučnu je dvojbu još ranije izrazio Tonči Tadić (2004.). Naime, on je upozorio na stanje «gdje se ministri praktični biraju po nacionalnom ključu», što nije, npr., neobično u BiH i Makedoniji. Riječ je «o državama u kojima je više konstitutivnih naroda», što su «(najblaže rečeno) pod posebnom skrbi tzv. međunarodne zajednice». Zapravo, «tako birane članove izvršne vlasti imaju države s podijeljenim suverenitetom», pa je «ulazak u hrvatsku državnu vlast značajan korak SDSS-a prema tom cilju».(I.Biondić)
Add a comment        
 

 
Obnovljivi izvori energijeNije prošlo ni šest dana otkako je ruski Medvjedev zatvorio plinsku pipu a u Hrvatskoj nastupio industrijski kolaps. Rezervi navodno imamo za puna tri tjedna ako nam se još i dragi Bog smiluje. Slušajući i gledajući onog pametnog direktora polu-prodane INA-e, Tomislava Dragičevića na hrvatskoj dalekovidnici, dojmili su nas se njegovi mudri savjeti kako uvijek trebamo imati, čak i u našim kućama-stanovima alternativne izvore energije u svezi grijanja. Otkrio nam Tomislav toplu vodu! Pročitali smo isto tako kako (naš) plin s platformi Sjevernog Jadrana prodajemo-darujemo dragim susjedima Talijanima za trećinu cijene, jer tako stoji u međudržavnom ugovoru( vidi napis dr. Branimira Molaka). Imali smo mi i čvrsti ugovor s Rusima, uredno plaćali….i evo što nam rade! Pa, glede Dragičevićevih toplotnih alternacija naveo bih kako sam po izgradnji vlastite stambene kuće, 1982.g., u jednom našem lijepom gradiću nedaleko Zagreba instalirao grijanje s CTC-kombi agregatom(alternativno na lož-ulje i drva/brikete) kapaciteta kotla 30.000 kcal i u zemlju ukopao impozantan rezervoar za 5.000 litara lož-ulja. Tada je lož-ulje bilo 'bagatelno' jeftino.(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
Piranski zaljevNije da me baš pretjerano zanimaju zbivanja kod naših susjeda, no ima onih vijesti koje su izravno ili neizravno, povezane sa Hrvatskom, ali isto tako snažno svjedoče o tome tko su naši susjedi. Slovenija upravo u EU vuče „tihe diplomatske poteze“ kojima nastoji prikazati Hrvatsku kao malu problematičnu državu, koja sa svim susjedima ima graničnih problema, a kako bi lakše progurala svoju „ideju“ provedbe međusobnog razgraničenja. Istina je, ti problemi postoje, ali jednostavno zato što bi drugi htjeli „odgristi“ malo hrvatskog teritorija kao uvjet za „trajno“ rješenje graničnog pitanja. Pomalo svi naši susjedi računaju na „neobaviještenost“ i nezainteresiranost EU zajednice za pravedno rješenje, koje bi se očito, isključivo moralo potražiti kroz sudske procese, te njenu priklonjenost pragmatičnom, „dogovornom“ arbitražnom, bržem rješenju, koje dakako, neće biti pravedno po Hrvatsku, ali će zadovoljiti EU te pogotovo naše susjede koji bi „trebali dobiti što su tražili“. S obzirom da je na primjeru popuštanja sa ZERP-om, Hrvatska pokazala kako se lako odriče svoga u zamjenu za „pusta obećanja“ tko našim susjedima može zamjeriti takvo ponašanje? Kroz prvih desetak dana ove 2009. pažnju su privukla tri događaja iz našeg susjedstva koji bi trebali pokazati današnjim i budućim političkim garniturama Hrvatske kako nas očekuju i dalje nemirne godine, u kojima će i te kako trebati braniti temeljne nacionalne interese. Potrebno je uzdignuti se iznad uskih, kratkoročnih stranačko-osobno karijernih ciljeva te ustrajati uz međustranačko-koncenzusni stav o tim doista dugoročnih i prevažnih nacionalnih interesa. (D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
Srbi u HrvatskojPročitala sam članak pod nazivom "Stanje duha" u Slobodnoj Dalmaciji u kojem autor Šenol Selimović između ostalog kaže: «Naslušali smo se ovih dana manje ili više originalnih novogodišnjih želja koje su dužnosnici raznih profila i razina uputili svom puku.Zanimljivo je da nitko od njih nije poželio da Hrvatska bude društvo tolerantnije i liberalnije prema drugim nacionalnostima i vjerama u odnosu na ono što danas imamo. Možda će netko reći: pa to više nije aktualno, to smo prevladali! Uostalom, nije li Sanader, na iznenađenje mnogih, još davne 2004. godine uzviknuo «Hristos se rodi»!? Zaboga pa Srbi su u koaliciji s vladajućim HDZ-om, zar ne!? A Europska unija to iznimno cijeni i podržava, vole isticati u Banskim dvorima i na Pantovčaku. …. Kako bi Mesić i Sanader, primjerice, Barossu objasnili činjenicu da u godini koju smo ispratili s najljepšim željama, jedna liječnica nije mogla raditi u mjesnoj ambulanti Škabrnje, jer je Srpkinja…. Je li taj slučaj tek marginalna epizoda ili jednostavno istina o našem stanju duha, koje ima legitimno uporište u Hrvatskoj.» Ne mogu ulaziti u motive liječnice srpske nacionalnosti za natjecanje na radno mjesto u Škabrnji. Pretpostavljam da ona nema nikakvu vezu s počiniteljima zločina u Škabrnji. Ali preko 80 pobijenih nevinih mještana moralo ju je obeshrabriti u njezinoj namjeri ili utjecati na njezino stanje duha.(M.Ivanišević)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Ned, 18-04-2021, 00:58:19

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.