Isusovo rođenjeJe li se išta promjenilo od povijesnog Kristova rođenja do danas? Pitanja koja se kršćanima kao i nekršćanima ovih dana mogu postaviti, mogla bi se sažeto izraziti ovako nekako. Što je novo u svijetu nastalo s Isusovim rođenjem i, izuzmemo li tradiciju i folklor, što u tom kontekstu zapravo znači danas slaviti Božić. Nije li svijet ostao isti prije i poslije Isusova rođenja? I nije li zaista istinita ona biblijska "Ništa novo pod suncem?". Vjernik sam kršćanske vjeroispovijedi. Hrvat. Živim i djelujem u Americi punih 40 godina. Amerika je danas još uvijek religijozna država. Ali, u Americi imamo danas uglavnom tuti-fruti religiju, od svašta po malo. Pomiješano malo s religijom istoka, tu i tamo ubačeni komadići kršćanske nauke, ili kako kome paše, po vlastitom uvjerenju i stajalištu.
Add a comment        
 

 
djevojčicaOsobno pripadam nešto mlađoj generaciji, no s druge strane ipak imam dovoljno godina da se sjećam nekih stvari koje su ovu našu državu, kao i sve nas zajedno, kroz recimo proteklo desetljeće i pol na neki način odredile. Najvažnija od njih svakako je Domovinski rat, vrijeme kad smo svi mi koje nas je ono zateklo relativno nezrele i nespretne za takozvani ozbiljan život, primoralo da preko noći odrastemo i posložimo prioritete. Iako živim u području koje direktno nije pretjerano osjetilo strahote rata, nalazili smo se u svojevrsnom okruženju i danonoćno slušali razarajuće detonacije koje uopće nisu prestajale pa je s vremenom postalo normalno slušati ih, a čudno kad bi nakratko utihnule.(mbi)
Add a comment        
 

 
Konačište ljudskostiDonosimo osvrt Damira Borovčaka na 12. prosinca 2007. godine objavljenu elektroničku knjigu autorice i članice Hrvatskoga kulturnog vijeća Mire Donadini pod naslovom "Konačište ljudskosti". Iz spomenutog osvrta izdvajamo: "Prekrasan uradak nove knjige Mire Donadini Konačište ljudskosti (elektronička knjiga u vlastitoj nakladi, Split, prosinac 2007.) plijeni pozornost na prvi pogled. Otvorite stranicu www.donadini.net i na njoj poveznicu-link na E-book Konačište ljudskosti. Ipak to je elektronička knjiga, koju nije moguće listati, no dizajnirana je tako da stvori dojam stvarne knjige. Konačište ljudskosti ima sve što i prava knjiga, osim mogućnosti opipa. Izvrsni majstor potrudio se oko patinastog papira, tvrdog uveza, zlatotiska, ukrasnih okova i oslikavanja. Ljepota korica, stranica i crteža ulijevaju dojam vrijednosti, što knjiga sadržajno i posjeduje, ali i žaljenje čitatelja što knjigu ne može držati u rukama. A sadržaj? On je već donekle poznat prijateljima web stranica Mire Donadini. No povezan i podijeljen u poglavlja, ukoričen u knjigu, postaje zanimljiv onima koji suosjećaju za bližnje u nevolji. Puno je tu odricanja i ljubavi, u kratkim proznim pričama ili lirskim suosjećajima prema potrebitima, umornima, onima na kraju puta, skrhanima nepravdama i nebrigama društva, zajednice, obitelji ili najbližih."
Add a comment        
 

 

HRTZašto HRT-a sustavno godinama ignorira i ne želi emitirati TV emisije, priloge i intervjue o hrvatskom iseljeništvu producirane i snimljene u iseljenoj Hrvatskoj od strane Hrvatskih TV producenta iz iseljene Hrvatske? Zar zaista odgovorni čelni ljudi na državnoj javnoj televiziji ne razumiju da su informacije jedan od važnih preduvjeta za razvoj društva, kao cjeline, u ovom slučaju, odnosa između iseljene i domovinske Hrvatske? Licemjerno, a ujedno i ogroman je grijeh (greška) iskorištavati svoju braću i sestre Hrvate iz iseljene Hrvatske, (putem moćne televizije, koja informira i dokazuje djela udruga i pojedinaca) za svoje osobne interese ispred hrvatskih nacionalnih interesa, a sve u ime domoljublja!

Add a comment        
 

 
RehnMožda je sudbina postindustrijskoga društva, koje počiva na snažnom razvoju tehnike, informacijeke tehnologije i tržišnoga natjecanja da na kraju doista, u sekulariziranom i raščovječenom svijetu završi u jednom općem totalitarizmu s nesagledivim posljedicama za najveći dio svoga stanovništva. Tvrdnje pak da je Europska unija totalitarna tvorevina sve više dobivaju na ozbiljnosti, a najnovije uplitanje europskih komesara u rezultate hrvatskih parlamentarnih izbora podsjeća na svojedobnu ulogu tajnih kominterninih agenata i direktiva Informbiroa uz pomoć kojih su se "dragovoljno" podređene vlade držale u podređenu položaju. Nedugo poslije prebrojavanja glasova i uskrate mandata pobjedničkoj stranci, iz Zagreba je u Bruxelles otputovao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, čija je stranka na čelu s predsjednicom Vesnom Pusić, s tek osvojenih 7 od 153 zastupniučka mjesta u Hrvatskom saboru pokušala formirati novu hrvatsku vlast. Kako bi joj pomogao, njezin stranački kolega i dopre dsjednik eurounijskih liberala, Olly Rehn, poručio je Hrvatima, kako ne će biti ništa od približavanja Uniji ako na snagu stupi odluka Hrvatskoga sabora o primjeni zaštićenoga ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) na području hrvatskoga Jadrana.
Add a comment        
 

 
GagroNavršilo se osam godina od kada nas je napustio dr. Franjo Tuđman, čovjek koji je nakon devet stoljeća krvavih neuspjeha uspostavio hrvatsku državu voljom i snagom hrvatskog naroda, a ne milošću ove ili one velike sile. Stvorio državu i napose njenu diplomaciju, s veleposlanicima u Parizu i svugdje drugdje. Neke je veleposlanike stvorio iz ništa, kao Marka Žaju, koji je njegovu smrt dočekao u Parizu, a nekima je oprostio njihovu jugofilsku prošlost, kao Božidaru Gagri koji je naslijedio Žaju i Mirku Galiću kojem je davao intervjue i koji je sada tamo. Stoga smo otišli pogledati na adresu Ambassade de Croatie en France da li su i oni njemu oprostili njegovo hrvatstvo. Međutim, o stavu MVP-a odnosno pariškog veleposlanstva prema prvom hrvatskom predsjedniku, ili bar o stavu dragih mu veleposlanika, nismo našli ni riječi. Istina, internetske stranice veleposlanstva općenito ne odišu prevelikom marljivošću dobro plaćenih diplomata. Ali zamijetili smo da umjesto svojih stavova Veleposlanstvo uzgaja bogat izbor članaka iz francuskog tiska. Tako se na njegovim stranicama još uvijek drži članak koji je povodom smrti Franje Tuđmana u listu „Le Monde“ od 12. 12. 1999.g. na svoju čast potpisala Claire Tréan, nasljednica Florence Hartmann na mjestu dopisnice sa Balkana.
Add a comment        
 

 
Ivan MužićIstaknuti hrvatski povjesničar i publicist te aktivan katolički laik iz Splita – Ivan Mužić, našem se Portalu pismenim putem obratio u vidu zamolbe. Naime, kako se radi o autoru čija su glavna područja njegovog povjesničarskog rada masonstvo (osmo dopunjeno izdanje monografije Masonostvo u Hrvata izašlo 2005.) i porijeklo Hrvata (Hrvati i autohtonost/Podrijetlo i pravjera Hrvata, Hrvatska kronika, Hrvatska povijest) u tom je smislu dao telefonski razgovor za dnevnik Slobodnu Dalmaciju, a povodom utemeljenja masonske lože u Splitu. Kako tvrdi, zbog ograničenosti novinskog prostora iz njegova su razgovora s novinarom tog lista nehotice izostavljeni bitni dijelovi njegova istraživanja, te je iz tih razloga spomenuti tekst koji je objavljen 11. prosinca po njegovom shvaćanju nepotpun. U nastavku donosimo pismo Ivana Mužića našoj redakciji sa svim dijelovima koji su iz razgovora izostavljeni, a kao rezultat njegova istraživanja na tu temu veoma bitni.
Add a comment        
 

 
Lijepa NašaZapočete međustranačke dogovore većina u domovini i svijetu pozdravlja i prati s pogledom u nebo, a igrice predsjednikovih savjetnika oko mandatara nove vlade doživljava, pak, kao svoju, ali i ponajviše predsjednikovu sramotu. Taj časni institut državnog vrhovnika nema pravo, mišljenja sam, nitko urušavati bez osude, pa ni predsjednik, jer i on je samo čovjek na toj svetoj dužnosti. Zar ćemo iz sve smirenije naše zemlje ponovno u njoj stvarati bure i gledati na medijima javno vidljivu podsmješljivost i stranih veleposlanika i dužnosnika drugih država!? Kod nas Hrvata uvijek vječne teme «za i protiv» i uvijek je kriva država, što je možda i za razumjeti, jer stoljećima nismo imali svoju. U drugih okolo nas od naznaka otimanja Savudrijske vale preko neumskih više izmišljanih nego stvarnih problema o mostu i granici do već preko sto godina prisutnih srbohegemonističkih u kojih, pak, nikada nisu krive vlade. Lažu svijetom o svojoj povijesti i kulturi i stalno nešto od drugih traže. Njihove vlade svetački na upite odgovaraju da one s tim nemaju ništa, pa ispada kao da to svemirci rade!?
Add a comment        
 

 
Jasen Drnasin Jasen Drnasin, mladi hrvatski natporučnik izgubio je život prije godinu dana, podlegnuvši ozljedama zadobivenim u sukobu s kanadskim policajcima u Torontu. Obzirom na nerazjašnjene okolnosti samoga slučaja te na činjenicu kako se radi, ne samo o branitelju Domovinskoga rata, već i o prvom hrvatskom diplomcu prestižne američke vojne akademije «West Point», pokušali smo saznati da li se nešto zna o rezultatima službene kanadske istrage. U tom kontekstu, obratili smo se mjerodavnom državnom tijelu, Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija RH. Odgovor ministrice mr. Kolinde Grabar-Kitarović kao i kronologiju životnoga puta Jasena Drnasina donosimo u nastavku.(zdk)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Sub, 30-05-2020, 16:40:57

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.