KoradeAko što čovjek želi u svom životu, želi ostaviti nešto iza sebe. Svakako se misli na dobro: dobru djecu, steći imovinu, i poslovica kaže da čovjek u svom životu mora roditi sina, napraviti kući i zasaditi drvo. Postavila je narodna poslovica da se ostvari ono što će ostaviti budućnost i život i čovjeku i prirodi. Što se dogodi da čovjek ne ispuni te znake budućnosti ? Što se dogodi da učini sve suprotno? Što ostavlja general Korade iza sebe? Stvarao je i sina i kuću i domovinu sigurno je posadio i drvo? Sve što je stvorio nema budućnost kao ni ljudi kojima je uskratio život? Vjerujem da čovjek svjesno stvara. Nemam odgovor zašto uništava? Zato se ovih dana pitam i ni trenutka ne pomišljam da je svijest o budućnost upravljala s postupcima generala Koradea. Nitko pri zdravoj svijesti, baš nitko na ovom svijetu nije tako moćan da može uzeti oružje u svoje ruke i bilo što rješavati a da misli da će mu sutra svanuti miran dan. Danas je pokojni Korade krvnik, zločinac, ubojica, a nije to sve postao u jednom danu. Pokopan je i kažu Zagorje je odahnulo a valjda i Hrvatska, još samo da se riješi što mu oduzeti od činova i odlikovanja i riješen je slučaj. Tog se bojim.
Add a comment        
 

 
McCain2008 je izborna godina u kojoj će dosadašnji predsjednik George W. Bush, nakon odrađena 2 mandata, prepustiti mjesto predsjednika najmoćnije zemlje svijeta nekom od kandidata dviju stranaka, Demokratske ili Republikanske, jer ostali kandidati su samo, kao što praksa pokazuje, egzotični izborni ukras. Ovogodišnji su izbori za predsjednika 56. po redu i zakazani, odavno, za 4. studeni 2008. kada će se istovremeno obavljati i izbori za Senat, razni drugi izbori poput onog za Zastupnički dom, a u mnogim državama i lokalni izbori i referendumi. Važno je napomenuti da predsjednika i potpredsjednika biraju, prema Ustavu, tzv. electori, pri čemu svaka država ima njihov drugačiji broj. Electori se dakako biraju na izborima u svakoj državi, a svaka država ima onoliki broj electora koliko ima senatora i zastupnika. Ove nam osnovne informacije trebaju dati sliku posrednih predsjedničkih izbora, a njoj treba dodati i unutarstranačke bitke kojima stranke odabiru svog kandidata. Ono što se u našim medijima, pišući o američkim izborima, najčešće prezentira jest stvorena slika, kako je za USA zapravo dilema da li će predsjednik postati Obama ili Hillary?(D. Tučkar)
Add a comment        
 

 
istinaMnoge stvari, reklo bi se neobjašnjive, se događaju u Hrvatskoj, a koje će u dogledno vrijeme imati nesagledive posljedice. Čitav niz sramotnih i montiranih procesa hrvatskim borcima se vode pred sudovima, od onog haaškog do domaćih. Međutim, začudo, o srpskim zločinima se malo zbori, prešućuju se i zataškavaju. U tomu prednjači hadezeovska vlada. A kada su u pitanju srpski zločinci-agresori, suđenja su uglavnom, glede “hrvatskih medija”, tajna, to jest ne spominju ih. Za čitav niz pokolja hrvatskih civila i vojnika: Baranja, Banija, Voćin, Ćelije, Bučje, Škabrnja, Široka Kula itd nisu podignute ni formalne optužnice. A o sustavnom bombardiranju gradova da i ne govorimo. Zašto?( J. Hećimović Nikšić)
Add a comment        
 

 
George W. BushDomaći javni mediji su prvi pravi državni posjet američkog predsjednika Hrvatskoj ispratili uglavnom negativno, a teško se oteti dojmu da je isticanje i ismijavanje "gafova" Georga Busha bilo nenamjerno, poglavito nakon njegovog govora na Markovom trgu u Zagrebu, u kojem je, među inim rekao i ovo: "Ima i onih koji se pitaju nije li ljudima bilo bolje u vrijeme tiranije." Nema dvojbe da je mislio na vrijeme Josipa Broza Tita, tu tako dragu ikonu javnih medija (i poznatih političkih krugova) u Hrvatskoj. Nadalje, dok Eurobska unija protjeruje Boga iz Ustava, prvi čovjek velesile ističe u svom službenom govoru i ovo: "Ova krasna crkva koja na ovom trgu stoji od srednjeg vijeka kroz stoljeća je bila svjedokom dugih hladnih zima okupacije, tiranije i rata, ali proljeće je ovamo konačno stiglo. Ovo je povijesno razdoblje za koje su se molili naraštaji Hrvata. To je razdoblje koje je predvidio papa Ivan Pavao Drugi kada je stigao na ovu zemlju, molio s hrvatskim narodom i pozvao na kulturu mira. Danas na ovom trgu pred ovom krasnom crkvom možemo ponosno reći - te su molitve uslišane. Bog blagoslovio Hrvatsku i hvala vam.". Mora se doista priznati da u državnički govor nije uobičajeno stavljati vjeru u Boga. Mnogima to u Hrvatskoj jako smeta!(LjS)
Add a comment        
 

 
UmirovljeniciVojvođanski Građanski list od subote 5. travnja 2008. je, objavio izjavu g. Jovana Kablara, a kako prenosi HINA i današnji www.business.hr, izvještavajući o okruglom stolu održanom u Novom Sadu, u petak 4. travnja 2008. pod pokroviteljstvom pokrajinskog Savjeta za izbjegle, raseljene i prognane osobe, da Hrvatska duguje izbjeglim Srbima, na ime neisplaćenih mirovina gotovo 1 milijardu eura. Predsjednik udruge izbjeglih Srba, Kablar, očekuje pomoć vojvođanske administracije, da izvrši pritisak na Srbiju i na Hrvatsku za što brže rješavanje ovog pitanja. Predsjednik Savjeta g. Janko Veselinović, će pokušati inicirati zajednički sastanak s predstavnicima ministarstva vanjskih poslova Srbije, zastupnicima SDSS-a u Hrvatskom saboru i srbijanskim povjereništvom za izbjeglice na kojem bi se postigao dogovor. Računica kojom se došlo do ovog iznosa temeljena je na procjeni kako Hrvatska “duguje” između 30.000 i 40.000 mirovina. SDSS je, prema riječima predsjednika izvršnog odbora g. Bore Rkmana stava da je taj iznos nerealan, te objašnjava: "To bi bila prva procjena na temelju podataka da mirovine potražuje oko 50.000 ljudi. Međutim, udruga umirovljenika u Hrvatskoj napravilo je evidenciju u kojoj se nalaze 17.234 osobe, tako da bi i realna svota trebala biti negdje oko trećina prvobitne". Predsjednik SDSSa g.Vojislav Stanimirović je, komentirajući ove zahtjeve, potvrdio da u koalicijskom sporazumu sa HDZom pitanje mirovina nije nigdje eksplicitno navedeno, ali da je “obveza rješavanja tog problema bila dio dogovora sa HDZ-om prilikom ulaska u vladu.”(D. Tučkar)
Add a comment        
 

 
UzdolMi, članovi nevladine udruge Uzdoljani za svoje poginule, s tugom i ponosom čuvamo spomen na nevine žrtve koje su na blagdan Uzvišenja svetoga Križa, 14. rujna 1993., u naselju Uzdol, masakrirali pripadnici Armije BiH u sklopu akcije „Neretva '93“. Zločinačku akciju izveo je, za načelnika Glavnog štaba Armije Bosne i Hercegovine generala Sefera Halilovića, „Samostalni prozorski bataljun“ pod izravnim vodstvom komandanta Envera Buze. U podlom jutarnjem napadu na stanovnike hrvatske nacionalnosti zaklano je ili strijeljano 29 civila, među kojima troje djece i 26 starijih i nemoćnih osoba, te 12 pripadnika Hrvatskoga vijeća obrane, premda su neki bili ratni zarobljenici. Ovo otvoreno pismo upućujemo javnosti protiv najnovijega poniženja nevinih uzdolskih žrtava, koje je formalno potvrđeno oslobađajućom presudom Međunarodnoga haaškog suda protiv generala Sefera Halilovića, optuženoga zbog pokolja hrvatskih civila u Grabovici i Uzdolu u rujnu 1993. Dižemo svoj glas protiv političkog omalovažavanja uzdolskih žrtava, medijskoga zatiranja i ignoriranja od strane institucija, i državnih i federalnih, te protiv šutnje nevladinih udruga. Skoro će petnaest godina nakon zločina pripadnika Armije BiH na Uzdolu, još nisu pozvani na odgovornost kamoli pravedno kažnjeni nalogodavci i izvršitelji zločina, premda su javnosti poznati.(K. Zelenika)
Add a comment        
 

 
RHU ovim turbulentnim vremenima kada je Hrvatska na vjetrometini sukoba raznorodnih interesa prisiljena donositi dugoročne, sudbonosne odluke , poput aktiviranja integrativnih procesa sa vojnim i ekonomskim savezima, na marginama službene politike, već duže vrijeme čuju se, u javnom medijskom prostoru, prisutnošću malobrojna, upozorenja o štetnosti kretanja tim putem. Stječe se dojam da „ozbiljni“ političari, neovisno kojoj stranci pripadaju, u nedostatku volje ili vremena ozbiljnog promišljanja ovih primjedbi, govore o njima s omalovažavanjem ili ih naprosto ignoriraju. Time, naravno, dodatno iritiraju autore, iskreno zabrinutih domoljubnih snaga za budućnost Hrvatske, što se može i iščitati iz članka gospodina Milovana Šibla, prenesenog na ovom Portalu pod nazivom: „Što zapravo izolacionizam jest?“ . Ipak, dobre namjere autora ne opravdavaju njegove pogrešne premise koje nudi čitateljima, a koje će, uvjeren sam, nekritički prihvaćati, neki od njih, u svojoj idejnoj isključivosti ili političkoj zaslijepljenosti, bez spremnosti na prihvaćanje ratia ili argumentacije. Stoga, ovaj članak g.Šibla može biti dobar povod za ustanovljenje jedinstvene platforme glede aktualnih integrativnih procesa, onih domoljubnih snaga koje danas ne participiraju u zvaničnom političkom prostoru Hrvatske.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
Mostarsko sveučilišteBez obzira na različite pristupe, određena neslaganja, nesporazume i podjele među Hrvatima u BiH po većini pitanja postoji (formalno) nedvojbeno suglasje svih o važnosti i značaju Sveučilišta i potrebi njegovog očuvanja, jačanja i razvitka. Bez obzira što se tako izjašnjavaju svi i što (vjerojatno) tako uistinu misle i žele, ponašanja i događanja na Sveučilištu i oko Sveučilišta ne potvrđuju da se o toj instituciji vodi računa koliko bi trebalo i da zbog toga mogu nastati nesagledive negativne posljedice: da može biti upitan njegov opstanak ili da umjesto modernog europskog sveučilišta ostane lokalno, provincijsko (balkansko) na kojemu se neće moći kvalitetno obrazovati studenti kao što će to na drugim sveučilištima i na kojemu će predavati profesori bez odgovarajućih kvalifikacija, profesori koji će svoju djecu slati na druga sveučilišta, a predavati tuđoj djeci discipline za koje nisu osposobljeni.[1] Ako su ljudi (kadrovi, stručnjaci, znanstvenici) najvažniji činitelj, a trebali bi biti, onda se postavlja pitanje što se i koliko pomaže ljudima (osobito mladima), kako ih se potiče i stimulira za bavljenje znanstvenim radom i strukom, a bez toga nema kvalitetnog Sveučilišta i kvalitetnog obrazovanja studenata, nema provedbe Bolonjskog procesa na pravi način. Može se razumjeti nezavidna financijska situacija, ali se ne može razumjeti zašto djelatnici Sveučilišta nisu među redovitim korisnicima proračunskih sredstava i zašto ne dijele sudbinu drugih korisnika tih sredstava.(F. Ljubić)
Add a comment        
 

 
Hrvati u BosniVišegodišnja upozorenja kako bi kolonijalni položaj Hrvata u Bosni Hercegovini, zbog muslimanske politike apartheida, koju su otvoreno podupirali i neki visoki međunarodni upravitelji u BiH, premda je ovih dana kao problem sramežljivo isplivao čak i u nekim inozemnim medijima, mogla bi ostati tek kao glas vapijućega u pustinji. Jedan ovdašnji list navodi riječi američkoga znanstvenika Patricka Gearyja koji tvrdi kako su nesposobna i korumpirana politička nomenklatura, posvemašnja izočnost intelektualne kritične mase, bezidejnost te izvaranost i izmanipuliranost naroda tolike slabosti koje bi mogle označiti početak kraja hrvatskoga naroda u BiH. Unatoč tomu što se taj bijedni položaj može vidjeti čak i iz daleke Amerike, u hrvatskom javnom prostoru herceg-bosanski Hrvati su i dalje izloženi tankoćutnoj negativnoj promidžbi te i dalje slove kao glavni krivci za sve hrvatske nedaće. Nakon što su, uz pomoć službenoga Zagreba izgubili i minimalnu mogućnost, da bar na razini svojih županija mogu odlučivati o sudbinskim pitanjima vlastitoga života, ukinuto im je pravo na materinski jezik, pa za razliku od desetaka muslimanskih radio i televizijskih postaja te mnoštva listova oni i dalje informativni program moraju slušati na jeziku svojih okupatora. Izobrazba i školovanje na hrvatskom jeziku također postaje sve skučenija, jer muslimanski pritisci taktikom tzv. zajedničkih škola, kao što je aktualni slučaj s djecom u Čapljini, urušavaju i zadnje ostatke školskoga sustava koji je jamčio hrvatskoj djeci da će bar djelomično sačuvati svoj identitet.
Add a comment        
Ned, 19-01-2020, 20:30:06

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.