TitoPrije dva tjedna neki mediji podrobnije su izvijestili o načinu na koji je Josip Broz Tito došao do vlasti unutar komunističke partije, točnije fizičkom likvidacijom "drugova" komunista koji su na hijerarhijskoj ljestvici bili puno iznad njega. Ti podatci jasno su vidljivi iz dokumenata većinu kojih je povjesničar i psihoanalitičar Silvin Eiletz (79) u Ruskom državnom arhivu za socijalnu i političku povijest (RGASPI) objavio u nedavno predstavljenoj knjizi “Titove tajnovite godine u Moskvi 1935.-1940.” No, da su te činjenice mnogima bile poznate i prije dokazuje feljton člana Hrvatskoga kulturnog vijeća Josipa Hečimovića-Nikšića, objavljen 2005. u Hrvatskome slovu, a koji ćemo donijeti u četiri nastavka. Izdvajamo: "U ovomu feljtonu pokazat ćemo kakav je bio «drug Tito» prema svojim najbližim suradnicima-komunistima i koje je sve likvidirao da se dočepa vlasti, jer mu je to bio glavni cilj u životu. Još uvijek nisu otvoreni svi arhivi (vjerojatno nikada i ne će biti) koji bi pokazali i dokazali svu zločinačku ćud Josipa F. Broza. Vidjet će se u ovomu feljtonu kako krvoločan prema «svojim crvenim drugovima», pa se iz toga može izvući zaključak kakav je tek bio prema «klasnom neprijatelju»."
Add a comment        
 

 
hrtO novim stranicama i web dizajnu Hrvatske televizije nedavno je, zbog sličnosti s jednom drugom televizijskom postajom, bilo puno govora. Nekima se sviđa, a nekima manje. Naravno stvar ukusa. No jedno je doista zanimljivo. U izborniku nailazimo na posebnu kategoriju “Manjine” u kojoj se donose vijesti i video zapisi o djelovanju istih. Čak i Vlasi, kojih je, kako tamo piše, bilo na popisu 2001. slovima i brojkama samo 12 (dvanaest) su navedeni, odnosno posvećuje im se prostor. Na prvi pogled sve dobro i lijepo. Ali iseljenim Hrvatima , njihovoj svakidašnjici, životu i problemima se (osim jednog skrivenog priloga) nažalost na tim stranicama nije ostavilo zasebnog prostora. Stotine tisuća iseljenika za tu televiziju ne igraju izgleda značajniju ulogu. Sve kao u duhu “neplaćaju pristojbu - nisu zanimljivi”.
Add a comment        
 

 
Trg bana jelačićaPri kraju prošloga nastavka spomenuli smo da u izradu nacrta Zakona o suzbijanju diskriminacije nisu bile uključene vjerske zajednice, kao što nisu bile pozvane ni na javnu raspravu. Sada možemo reći da o svemu nisu bile obaviještene ni obiteljske ni braniteljske udruge, iako je predlagatelj Zakona Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, koje se u svojem imenu rado “kiti” tim zajednicama. No zato su uključivane i pozivane neke udruge koje gotovo da imaju više zaposlenika nego članova! U jednoj izjavi potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor navodi da su u izradi Zakona “nevladin sektor predstavljali Centar za ljudska prava i HHO” (Večernji list, 11. 6. 2008.). Upravo je u prostorijama spomenutoga Centra održan “okrugli stol” 28. ožujka 2008. I ostali smo šokirani! Zašto?( I.Relković)
Add a comment        
 

 
komunizam i fašizamPoticaj su mi za ovu temu dale izjave nekih političara u Hrvatskoj, koji u zadnje vrijeme opetovano tvrde, da je marksistički komunizam sličan antifašizmu, da on nije totalitaran ni zločinački u svojoj ideologiji, da su mu samo njegove «devijacije» negativne, te da je za mnoge sadašnje probleme u hrvatskome društvu odgovoran „tuđmanizam“. U ovom izlaganju odgovorit ću na slijedeća pitanja: Po čemu je neki režim totalitaran? Je li marksistički komunizam u svojoj biti, ili tek kao devijacija totalitaran i zločinački? Koje su zajedničke crte fašizma, nacizma i komunizma? Što se podrazumijeva pod izrazom „tuđmanizam“? Je li nužno potrebno «dekomunizirati» Hrvatsku?(B.Lukšić)
Add a comment        
 

 
obitelj Osim izravne diskriminacije Zakon o suzbijanju diskriminacije u članku 2. st. 2. uvodi i neizravnu: “Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriteriji ili praksa mogu objektivno opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna”. Što je to “naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa” koja “stavlja” ili bi samo “mogla staviti” neke osobe u nepovoljniji položaj? Da ne bismo izmišljali vlastite primjere, dobro je zaviriti u “nove vrijednosti” koje se i u zapadnim zemljama ovih godina jednako nameću kao i u nas. Tako je krajem prošle godine antidiskriminacijski zakon u Kaliforniji potpisao “konzervativni” guverner Arnold Schwarzenegger. Prema tom se zakonu “u državnim školama zabranjuje sve što bi moglo biti protumačeno kao negativno prema drugim alternativnim izborima, posebice što se tiče seksualne orijentacije”. (I. Relković)
Add a comment        
 

 
Zlatko TomičićDonosimo komentar autora Rudija Tomića, koji je pristigao u redakciju Portala, a pisan je in memoriam na prof. Zlatka Tomičića, poznatog hrvatskog književnika, pjesnika i rodoljuba. Izdvajamo: "Dobio sam tužnu vijest od zajedničkog prijatelja, da je u Zagrebu 16. lipnja 2008., u 79. godini života, blago u Gospodinu preminuo prof. Zlatko Tomičić. Pritom sam osjetio ne sam osobni gubitak nego me je još više ražalostila činjenica da je Hrvatska izgubila književnoga giganta stoljeća. Što se još može reći o pjesniku, književniku, putopiscu, novinaru, filozofu, rodoljubu, robijašu i mučeniku Zlatku Tomičiću , a da to nije rečeno? Nakon što je utemeljio Nezavisnu književnu grupu ''TIN'', u Zagrebu 1965., u Ohridu je 1966. napisao stihove Hrvatska, ljubavi moja, koja je uz Lijepu našu… kao najljepša hrvatska pjesma i najviše puta bila citirana, a prevedena je gotovo na sve jezike svijeta."
Add a comment        
 

 
Mesić i ostaliPraznik, Dan antifašističke borbe, obilježen je i ove godine tradicionalnim okupljanjem u šumi Brezovica pored Siska, u spomen onih, koji su, za razliku od „podmetnutog“ Dana ustanka slavljenog desetljećima u bivšoj državi (ustanak četnika), pokrenuli oružanu borbu protiv nacizma. Uz očekivane prigodne govore, županice gđe. Lovrić i izaslanice predsjednika Vlade, potpredsjednice gdje. Kosor, u kojima se naglasak stavio na svrstavanje Hrvatske uz pobjedničku antifašističku koaliciju uz jasno razlikovanje antifašizma i komunizma (ideologija), također očekivano predsjednica Saveza antifašističkih boraca Vesna Čulinović Konstantinović i predsjednik RH g. Stipe Mesić stavili su naglaske u svojim govorima na dnevnopolitičke poruke. Posebno je skandalozan govor predsjednika RH g. Mesića i poruke koje je odaslao svojim političkim protivnicima, današnje izgleda nepomirljivo polarizirane zemlje, zapravo „drugom dijelu, desnih, Hrvatskih“ birača. I dok se od predsjednice Saveza boraca i očekivalo da progovori današnjoj Hrvatskoj sa floskulama iz prošlosti, i o borbi za „promjenom strukture vlasti“ tijekom II svjetskog rata, što je nadomjesni termin za, danas nepoželjni termin „klasne borbe“, g. predsjednik Mesić iskoristio je tribinu kako bi odaslao poruke nepomirljivosti spram neistomišljenika oko odgovornosti tzv. „antifašista“, zapravo komunističkog rukovodstva za zločine partizanskih snaga u ratu i kasnije u poslijeratnom razdoblju.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
Ratko PerićOdnos prema Hrvatima na području muslimansko-hrvatske Federacije, u kojoj je muslimanska sastavnica vlasti već odavno prerasla u apsolutnu nadmoć, sve više potvrđuje kako Hrvati ovaj islamski entitet, uz najveće napore, ne mogu doživljavati kao okvir svoje državnosti. U svim važnijim ustanovama, kao malobrojniji, sustavno su preglasavani, a kad je riječ o političkom životu, ono malo njihovih zastupnika, služi poput ljiljana na nekadašnjoj muslimanskoj zastavi tek kao katolički dekor za pokazivanje zapadnom svijetu. Osim što su izgubili pravo na demokratski izbor vlastitoga predsjednika, Federacija im je, umjesto da osigura kao i muslimanima, uskratila pravo na javnu uporabu hrvatskoga jezika. Premda su HVO i Armija BiH jednakopravne i zakonski legitmne oružane snage, u dodjeli mirovina, pripadnici muslimanskih postrojba imaju primat i u povlaštenijem su položaju, a mirovinske naknade primaju iz proračuna koji uglavnom pune Hrvati. Nu ta se diskriminacija ne očituje samo u političkom području života, jer su hercegbosanski Hrvati, kao što se to moglo vidjeti nakon nedavnih pobjeda hrvatske nogometne vrste na Europskom prvenstvu, u bosanskim gradovima čak i životno ugroženi od svojih muslimanskih susjeda.(M.Kovačević)
Add a comment        
 

 
nedefiniranostVidjeli smo u dosadašnjim nastavcima da Zakon o suzbijanju diskriminacije sadržava niz problematičnih odredbi. Uza sve to predstavljen je kao opći Zakon koji na jednom mjestu obuhvaća sva područja diskriminacije, ali i kao Zakon koji će utemeljiti standarde za promjenu svih drugih, njemu suprotnih, propisa. No, o tako važnom Zakonu nije provedena široka javna rasprava, pa tako hrvatski građani (kao i mnogi saborski zastupnici) uopće ne znaju što zaista u sebi krije taj propis. Smatramo da je problematično već i njegovo ime pa predlažemo da se zove Zakon o zaštiti od diskriminacije. Također smo prikazali da Zakon nadilazi međunarodne standarde ili je s njima u neskladu. Naznačili smo da se Zakon na krivi način poziva na Ustav. Ukazali smo na to da je prema ovom Zakonu diskriminatorno ne dopustiti homoseksualnim parovima posvojenje djece. Mislimo da široko i nejasno postavljen okvir o neizravnoj diskriminaciji kao svakoj “naizgled neutralnoj odredbi, kriteriju ili praksi” dovodi Zakon do apsurda. Budući da Zakon predviđa socijalno partnerstvo između organizacija civilnog društva i Pučkog pravobranitelja, kao i ulogu “umješača” takvih organizacija na strani tužitelja, upozorili smo (a u nastavku ćemo još više upozoravati) na to kakva može biti (ne)vjerodostojnost nekih subjekata nevladina sektora, posebno onih s kojima se u tom socijalnom partnerstvu računa. Zakon je u mnogim dijelovima općenit, nejasan, nedosljedan, a za mnoge novouvedene pojmove uopće nije predvidio definicije.(I.Relković)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Uto, 18-02-2020, 21:14:35

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.