Republika SrpskaMnogi su se u Hrvatskoj snebivali agresivnom retorikom dvojice predstavnika Efraima Zuroffa iz Zagreba, Salamona Jazbeca i Alena Budaja, i to povodom koncerta Marka Perkovića Thompsona u Maksimiru. Najprije su tražili da ne pjeva neku tuđu pjesmu, koju on i inače na svojim koncertima na pjeva, a potom su, kada je sve prošlo u miru, žurno javili Zuroffu da je 60 tisuća ustaša divljalo u Maksimiru. Zuroff, ne budi lijen, odmah piše Mesiću, traži ostavke ministara, zabrane koncerata, okupljnja i sl. Budaj opet javno govori kako bi tih nekoliko dječaka i djevojčica koji su imali kape sa znakom u na glavi valjalo preodgajati, odnosno kako bi mogli naučiti da to nije u redu: uzeti nož u ruke, te potom… (nije za napisati u ozbiljnim novinama). Navodno bi tek tako naučili da te kape i košulje nisu dobre. Zu sveopću konsternaciju našao se i jedan njihov istomišljenik u Hrvatskoj, koji je također uznastojao štogod ušićariti: Milorad Pupovac. Drznuo se i on tražiti ostavku ministra Primorca, jer da su pravoslavni u logoru Jasenovac nosili, slično Židovima, oznaku P. O srpskim koncetracijskim logorima za Hrvate u Srbiji, "Krajini“ i "Republici Srpskoj“ za Domovinskoga rata ne reče, naravno, ni riječi. O tisućama tamo ubijenih i(li) nestalih ne govori Pupovac, a kamo li da bi tražio ratne zločince među svojim sunarodnjacima.
Add a comment        
 

 
Hrvatska gospodarska komoraHrvatska gospodarska komora još uvijek radi po načinu rada kakav je bio u komunističkom režimu. Svaka pravna osoba, bez obzira ne njezinu dobit, mora uplaćivati isti godišnji doprinos HGK-i. Plaćanje se vrši prema zakonskoj odredbi, bez obzira ima li pravna osoba bar neku korist od članstva. Primjerice, članstvo čak ne povlači dobivanje godišnjeg izvješća o radu komore ili neki bilten. Učlanjenje u HGK-u bi moralo ovisiti samo od volji pravne osobe. Sve je podvrgnuto tržišnoj privredi, pa bi tako i Komora morala raditi. Mogla bi naplaćivati svoje usluge, davanje savjeta, pronalaženje poslovnih partnera, ponuditi svoje programe i pružati pomoć oko traženja sredstava za realizaciju tih programa, itd..
Add a comment        
 

 
PožarDonosimo predavanje Branimira Molaka s Četvrtog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, koji je kako smo već javljali održan u Zagrebu i Škabrnji, od 15. do 17. lipnja 2007. godine. U uvodu je Molak napisao: "Novija zbivanja s nekontroliranim oslobađanjem opasnih tvari u Karlovcu, Sisku… kao i ona prije nekoliko godina u Rijeci i Zagrebu pokazala su da niti za područje nekontroliranog oslobađanja opasnih tvari kao niti za većinu drugih vrsta izvanrednih stanja, u Hrvatskoj nema djelotvornog sustava za upravljanje u krizama ili izvanrednim situacijama,. Ponovna uspostava takvog sustava utjecala bi na smanjivanje rizika svih vrsta izvanrednih stanja i smanjila bi broj žrtava i štete takvih događanja. U agresiji na Hrvatsku više od 14 tisuća ljudi je ubijeno i oko 30 tisuća ranjeno. Izravne štete uzrokovane ratom procjenjuju se na više od 30 milijardi USD. Štete u miru izazvane elementarnim nepogodama u Hrvatskoj koje ugrožavaju malog čovjeka, najviše poljoprivrednika – iznose oko 1,5 milijardi kuna/god. U tekstu je riječ o tome što ugrožava ljude, dobra i okoliš, što je to sustav obrane, zaštite i spašavanja, te kakav bi sustav ponovno u Hrvatskoj trebalo izgraditi. Sustav je srušen usred Domovinskog rata, a novi nije uspostavljen. Da sustav nije srušen možda ne bi stradali ni stanovnici Zagreba u bombardiranju 1995. godine. Odnos međunarodne zajednice prema ratnim zbivanjima na ovim prostorima još je jedan važan razlog za ponovnu uspostavu sustava za redukciju rizika. Cilj je problematiku upravljanja u krizama približiti onima koje zanimaju pitanja sigurnosti stanovnika i kako smanjiti rizike, odnosno broj žrtava i materijalne štete koje izazivaju izvanredna stanja. Vojna komponenta obrane nije predmet razmatranja u ovom tekstu.".(B.Molak)
Add a comment        
 

 
Krsto PapićU jednosatnom zabavnom televizijskom programu "Piramida"u srijedu, 17. siječnja 2007. godine jedan od gostiju bio je poznati hrvatski filmski redatelj i autor mnogih izvrsnih igranih i dokumentarnih filmova gospodin Krsto Papić. Gospodin Papić iskoristio je prigodu da velikom broju TV gledatelja kaže iskreno što mnogi u Hrvatskoj nisu spremni ili ne žele javno kazati: "Po pesimizmu smo medu pet vodećih nacija u svijetu što izgleda na prvi pogled nevjerojatno, ali nije nelogično. Znači da bolje s optimizmom stoje od nas narodi u kojima se gine i ratuje, i narodi kojima se lošije živi nego u Hrvatskoj. Po mome mišljenju razlog tome je nedostatak jedne vizije, nedostatak koncepta društva i nedostatak nade. I ta nesretna privatizacija i pljačka građana, koji tekar "sada" osvijestili i vide da su opljačkani i prevareni. Nije u novcima sve. Ima puno tih od 700.000 tisuća s automobilima koji su pesimisti. Mi nemamo jednu generalnu ideju, mi nemamo perspektivu, jer mi nemamo državnike koje bi je dali..."
Add a comment        
 

 
Zoran MilanovićSmrt svakog čovjeka je posebno traumatično iskustvo za obitelj. Očekivani razvoj višemjesečne bolesti zacijelo tu ništa nije mogao promijeniti ni u slučaju Ivice Račana. S druge strane, ono što je vezano uz hrvatsku političku scenu, a što treba primijetiti, je to da se uporno želi sakriti da je u slučaju SDP-a odlazak Ivice Račana iztraumatizirao cijelu tu stranku. Naime, promocija novog čelnika Zorana Milanovića zorno je pokazala sve slabosti i opasnosti koje su se nadvile SDP. Na fotografijama hinjeno jedinstvo dojučerašnjih protukandidata u izbornoj utrci za čelnika stranke, nakon nekih nepromišljeno izrečenih stavova g. Milanovića o krucijalnim pitanjima hrvatskog društva, sve očitije vodi prema razilaženjima u ova nezgodna predizborna vremena.
Add a comment        
 

 
ObiteljVećina se slaže s tvrdnjom da je obitelj u Hrvatskoj ugrožena i da ju treba zaštititi i ozdraviti, jer bez nje nema ni zdravog društva. "Obitelj je temelj čovjekova razvoja", smatra Andrija Hebrang, član Predsjedništva HDZ-a. Sličnog mišljenja je i Josip Friščić, predsjednik HSS-a, koji kaže da kardinal Bozanić opravdano ukazuje na pojave koje pridonose lošim odnosima i nepoštivanju unutar obitelj kao temeljne čestice društva!' Potpredsjednica SDP-a Milanka Opačić kaže da se slaže s većinom stvari koje je kardinal Bozanić pobrojao u svom božičnom pismu, a koje štetno utječu na hrvatsku obitelj, ponajprije djecu! Vjerujem da će mnoge iznenaditi statistika koja je nedavno objavljena u Americi od strane ovdašnjih veoma poznatih i priznatih znanstvenih ustanova. Današnja tradicionalna američka obitelj je zdrava i okey! Štoviše, danas u Americi ima sve više i više kršćanskih obitelji.
Add a comment        
 

 
Ivo SanaderMate Kovačević u tjedniku Fokus obrađuje temu hrvatskog nacionalizma u kontekstu najnovije inačice haške optužnice protiv hrvatskog vojnog i političkog vrha: "Aktualno pak proširenje optužnice novim imenima nije ništa drugo doli najavljen londonski obračun s hrvatskim nacionalistima, kako bi se nasuprot američkoj strategiji što brže uspostavila nova Jugoslavija. Oni koji se danas bore protiv hrvatskoga nacionalizma, dakle pripadaju staroj boljševičkoj školi, koja u ime revolucionarne avangarde nastoji kotač povijesti okrenuti u suprotnom smjeru, računajući kako će ukidanjem države ponovno prigrabiti namjesničke "feudalne" povlastice, a njih što dulje očuvati uz pomoć apsolutističke vlasti.". Bilo bi zanimljivo čuti što o Kovačićevim razmišljanjima ima reći predsjednika hrvatske Vlade Ivo Sanader, koji se nedavno u Oxfordu hvalio kako je smanjio hrvatski nacionalizam na minimum.
Add a comment        
 

 
dr. Branimir LukšićIz Glasa Koncila prenosimo predavanje koje je u Splitu 22. svibnja ove godine održao naš član dr. Branimir Lukšić. Dr. Lukšić se posebice osvrnuo na prljavu ulogu koju je Velika Britanija odigrala u tom najvećem pokolju koji je pogodio hrvatski narod. Činjenicu da je Velika Britanija prolongirala otvaranje svojih pismohrana o tim događajima lako je razumjeti, ali je tragično, i, nažalost, isto tako razumljivo, da u Hrvatskoj nema nikakvih odjeka tih događaja od strane hrvatskih vlasti, točnije Tužilaštva i Vlade.
Add a comment        
 

 

HRTVanja Sutlić nakon što je šest tjedana obnašao funkciju v.d.-a glavnog ravnatelja HRT-a, 10. svibnja 2007. izabran je tajnim glasovanjem za glavnog ravnatelja HRT-a. Pobjedu je osigurao u drugom krugu kad je osvojio osam glasova prema dva glasa koja su pripala Nikoli Kristiću. Za vrijeme prezentacije programa dvojica kandidata, Mile Pešorda i Vjekoslav Krsnik, povukli su svoje kandidature. Iako je jasno da uz današnji politički odnos snaga ova dva kandidata od početka nisu imali nikakvih šansi, argumenti kojima su objasnili povlačenje kandidature objašnjavaju ujedno i dobrim dijelom zašto je tome tako. Ovdje objavljujemo prosvjednu izjavu Mile Pešorde, a tekst Vjekoslava Krsnika donosimo u drugoj vijesti. Kao glavni razlog povlačenja svoje kandidature Pešorda je naveo vijest uperenu protiv njega na internetskoj stranici HRT-a, i koja vrijeđa njegova temeljna ljudska prava: "Na svojoj web stranici ova takozvana Hrvatska radiotelevizija i danas, dakle, drži svoju monstrum vijest o meni kao "širitelju mržnje"... U znak prosvjeda protiv takvog sustava laži i manipulacije, odustajem od sudjelovanja u daljnjem tijeku natjecanja za izbor glavnog ravnatelja HRT-a..." U svojoj izjavi Pešorda traži i da se ta klevetnička vijest ukloni s internetske stranice kao i javnu ispriku HRT-a zbog iznijetih neistina.

Add a comment        
Uto, 17-09-2019, 19:31:49

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.