Andrija HebrangAndrija Hebrang uhićen je u Beogradu 18. svibnja 1948. godine, protiv njega je vođena istraga u zatvoru UDBE-e (Glavnjača) za Jugoslaviju, u Beogradu zbog kaznenog djela protiv naroda i države. Prema službenoj verziji počinio je samoubojstvo u istražnom zatvoru 11. lipnja 1949. godine (vješanjem o nisko-podni radijator, nap. a.) i pokopan na nepoznatom mjestu i od strane nepoznatih osoba bez sudjelovanja članova obitelji. Andrija Hebrang bio je žrtva ('antifašističkog', nap. a.) progona i nasilja iz političkih i ideoloških razloga-navodi se, uz ostalo, u Rješenju beogradskog Okružnog suda. Beogradski sud je prosuđivao o zahtjevu za rehabilitacijom na temelju spisa tajnog Dosjea Andrije Hebranga, ali uza sve to, vjerodostojna interpretacija sudbine hrvatskoga domoljuba i antifašiste još uvijek ostaje nepoznata. Dakle, hrvatski domoljub-nacionalista, bliski Titov suradnik a uz to još i deklarirani antifašista ubijen je u ime tog istog antifašizma; uistinu bizarno!(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
LustracijaPojam lustracije i dekomunizacije jedna je stvar, no njihova pravna praksa sasvim je druga stvar - i praktički neizvediva u Hrvatskoj. Zašto? Odmah se postavlja pitanje kako i u kojoj mjeri pravno pokrenuti dekomunizaciju. Kojim kronološkim redom? Odgovore na ta pitanja pokušao je dati Tomislav Sunić -književnik, prevoditelj i bivši profesor politologije u SAD-u, u svome komentaru objavljenom u Hrvatskom listu. "Koje slojeve hrvatskog stanovništva i koje struke ona mora obuhvatiti? Koliko duboko ona mora zadirati? Moraju li žrtve moguće lustracije, tj. dekomunizacije, biti samo članovi bivše KPH ili, pak, njihovi pomagači - od kojih većina njih nikada nisu bili članovi KPJ ili KPH, ali koji su igrali bitnu ulogu u intelektualnom, diplomatskom i medijskom legitimiranju jugoslavenskog komunističkog terora? Želja velikog broja Hrvata za dekomunizacijom Hrvatske dobrim dijelom temelji se na rezoluciji Europskog vijeća (1481.) od 3. veljače 2006., koja oštro osuđuje komunističke zločine. No ta rezolucija nije pravomoćna. Za tekst rezolucije glasovalo je 99 europskih zastupnika, a protiv teksta rezolucije 42 zastupnika. Nakon toga bilo je dosta medijskih službenih i neslužbenih svađa i kritika povodom donošenja rezolucije, pogotovo od strane Rusije, kao i kod brojnih ljevičarskih i liberalnih intelektualaca diljem Europe."(T.Sunić)
Add a comment        
 

 
Mesić i Pusić...Već i letimični pogled na naše vrhunske političare izgleda, opako - Stjepan Mesić, Vesna Pusić, Slavko Goldstein, Žarko Puhovski, da dalje ne nabrajam, broj je nažalost znatan, samo u svojim dokumentima imaju pisano, da su Hrvati, ali oni s domoljubljem i osjećajem za svoju zemlju i svoj narod nemaju nikakve veze. To se nažalost ili na sreću iz svake njihove rečenice, svakog njihovog nastupa vidi. Nažalost u našoj javnosti dobivaju toliko prostora, da se bojim otvoriti ne samo svoj televizor, već i svoj frižider, da iz njega ne bi izašli. Nadajmo se, da će si oni kad tada izabrati neku drugu domovinu, no dok se to ne dogodi učinimo sve što je moguće da maknemo njih i sve slične bar sa hrvatske scene. Neke druge koji ponekad drže ruku na svom srcu i koji to čine vjerojatno više iz razloga brige za sebe, svoje zdravlje i svoju lisnicu, nego radi svog domoljublja, pokušajmo također malo odmaknuti od mogućnosti donošenja odluka u naše ime...(V.Biondić)
Add a comment        
 

 
Zoran JankovićZoran Janković gradonačelnik Ljubljane, ovih je dana usprkos brojnih medijskih otkrića grobišta i jama sa žrtvama komunističkih egzekucija u vremenu poraća II svjetskog rata, te nedvojbenih dokaza Titove krivnje za masovne egzekucije, šokirao Slovence prijedlogom da se nova avenija, sjeverni ulaz u Ljubljanu nazove Titova ulica. Na ovu je inicijativu žestoko reagirala na novinskoj konferenciji 7. travnja mladež stranke Nova Slovenija, koju su predstavljali generalni sekretar Jernej Vrtovec i član izvršnog odbora MSi Aleksander Reberšek. Do 20. travnja traje prikupljanje potpisa za peticiju pod nazivom “Ne Titovoj ulici”, a pojavio se i protuprijedlog da se ulica imenuje “Ulicom žrtava Josipa Broza Tita”, kojeg smatraju izravno odgovornim za smrt “milijun ljudi”!(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
MesićU Americi predsjednički mandat traje četiri godine. A u Hrvatskoj predsjednički mandat traje pet godina. Kada se zbroji, da Stjepan Mesić je u Hrvatskoj bio dva mandata na vlasti kao predsjednik Republike Hrvatske, to znači deste godina. Ispada da Mesić (je proveo) na predsjedničkom tronu dva i pol mandata. Ono što nitko nema ima Hrvatska. Europa je u svoje društvo primila, objektivno daleko zaostalije zemlje: kao što su Rumunjska i Bugarska, za koje znamo da su iza nas u svakom pogledu. I Albanija i Makedonija će prije u EU nego Hrvatska. Mi ulazimo zadnji u razvijeni svijet. Zbog moralnog aspekta i onoga što se događa u Hrvatskoj, nema budućnosti ovom narodu. Ispada da svi (naši) predsjednici su nešto extra. Jer oni moraju biti duže izabrani na tom mjestu, nego predsjednici u naprijednom svijetu. (B.Stojković)
Add a comment        
 

 
U nastavku se može pročitati tekst koji je napisao Nikola Čolak još daleke 1977. godine, i koji sam doslovno prepisao jer smatram da je povijesni dokument vrijedan pažnje. Knjiga "Iza bodljikave žice" je pravi primjer hrabrosti da se na hrvatskom jeziku zapiše tako nešto. I to još tada, 1977. godine.(Đ.Bašić)
Add a comment        
 

 
Zmago JelinčičBaš desetog travnja, u pismu predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu, bivši udbaš Zmago pl. Jelinčič predložio je da se u EU prime samo Istra i Dalmacija. Obje regije, po tvrdnjama ovog slovenskog političara, nikada u povijesti nisu bile dio države Hrvatske i postale su to tek dolaskom Titovih komunista na vlast, nakon Drugog svjetskog rata. U bizarnoj, ali i potpuno službenoj poslanici Europskoj uniji, rugajući se Hrvatima predlaže se da Istra i Dalmacija prime u Europsku uniju, jer su kao važni gospodarski i politički subjekti od velikog poslovnog interesa za EU. Navodi se i gospodarska djelatnost, kupnja i preprodaja nekretnina i ulaganje u razvoj turističke infrastrukture.
Add a comment        
 

 
komunizamAntifašizam kao svjetonazor! Dao bih ruku u vatru da danas u Hrvatskoj i u njenoj cjelokupnoj dijaspori ne postoji niti jedan jedini normalan čovjek koji ne prihvaća antifašizam kao – svjetonazor. Ali postojao je uz antifašizam kao svjetonazor i antifašizam u praksi, i to onaj klasičnog značenja gdje su se demokratski ljudi (prvenstveno u zapadnoeuropskim zemljama) dignuli u borbu protiv nedemokratskog protuljudskog režima koji je najčešće označavan kao fašizam, nacizam! Ali protiv tog i takvog fašizma, sticajem povijesnih okolnosti, borili su se i nedemokratski ljudi, totalitaristi, komunisti, ponegdje i teroristi - kojima je antifašizam bio samo paravan! Bio je samo vanjska maska radi „oslobođenja zemlje“ iza čega se krilo osvajanje vlasti, radi uvođenje komunističkog sustava, koju je uvijek karakterizirao njihov masovni crveni teror nad vlastitim narodom, koji u konačnici spada u najcrnje, najmračnije stranice ljudske povijesti, ali i ljudske psihe, u stranice totalno pomračenog političkog uma. I to ne samo u Europi već svugdje u svijetu, beziznimno svugdje gdje su se god pojavili, provodili su okrutno masovno nasilje nad svojim vlastitim narodom.(M.Prpa)
Add a comment        
 

 
Lanac istineAnno domini 20. ožujka 2009. - naši hodočasnici krenuli su s Ovčare do Hude jame tvoreći još jedan lanac istine o generalu Anti Gotovini i Hrvatskom obrambeno-oslobodilačkom ratu evocirajući pri tom spomen na sve žrtve pobješnjelih partizanskih hordi sastavljenih uglavnom od preobučenih četnika, nedićevaca i ljotićevaca pod vodstvom najvećeg zločinca ovih prostora tzv. Josipa Broza Tita. Naši hodočasnici pod vodstvom Branka Čule i Mate Britvića prešli su put od Ovčare do Hude jame, put od preko četiristošezdesetpet kilometara u vremenu od dvanaest dana. Tradicija hodočašća imenom Lanac istine o generalu Anti Gotovini i domovinskom ratu ( Hrvatski obrambeno-oslobodilački rat-HOOR ) pod zaštitom blaženog Alojzija Stepinca ( dvadesetšesto hodočašće od kojih su najznačajnija ona od Vukovara do Vatikana i od Pakoštana do Haaga ) spomen je svim našim junacima i nevinim žrtvama koji su kroz niz stoljeća bili meta agresora svih vrsta i boja.(V.Biondić)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Sub, 5-12-2020, 12:40:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.