Hyperion Power GenerationČlanak „Svakom gradu mini nuklearka“ gospodina Željka Bukša u Vjesniku 17. 11. 2008. je nekritički prenesen članak direktora ustanove „Hyperion Power Generation“ (HPG) gospodina Johna Deala. Dealov tekst na stranicama www.hyperionpowergeneration.com više sliči na reklame iz Neckermannovog kataloga negoli na jedan ozbiljan tehnički report. Mini nuklearka je valjak 3.5x1.5m2 napunjen uranovim hidridom (UH3), snage 200 kWe, koja proizvodi stalno (24 sata/7 dana) čistu, sigurnu i jeftinu energiju, neovisno o kiši i vjetru. Može opskrbiti električnom energijom zajednicu od 20000 domaćinstava. Vrlo kompaktna nuklearka može se prenositi s kamionom ili brodom iz tvornice do kupca. Tu u blizini kuća bude nuklearka zakopana neposredno poslije narudžbe i time su ukućani osigurani od radioaktivnog zračenja. Svi kritički problemi kod velikih nuklearki počevši od terorista sve do eksplozije navodno ne postoje kod mini nuklearke. Tako Deal, a s njim uglavnom i Bukša!(I.Derado)
Add a comment        
 

 
NjemačkaNedavno objavljena studija Friedrich-Ebert Zaklade na 2 426 ispitanika, pokazala je u odnosu na prijašnje godine pozitivne pomake u društvu glede desno ekstremističkih tendencija. Mada je antisemitizam na konstantnom nivou, zabrinjavajuća je i dalje netrpeljivost prema strancima, i to prije svega na prostorima nekadašnje Istočne Njemačke, gdje izvanprosječno veliki broj građana ima negativno mišljenje prema strancima. Njemačka prošlost, moglo bi se reći, kod jednog broja stanovnika i dandanas ima utjecaj. Tako 6% anketiranih Nijemaca smatra diktaturu, ako je u nacionalnom interesu i pod određenim uvjetima, kao najbolju državnu formu, dok ih 13,2% želi “vođu” (Führera) koji bi nad njima vladao čvrstom rukom”, odnosno 22,2% si “želi jednu jedinu jaku stranku koja bi predstavljala jedinstvo naroda”. Razvijeni nacionalni osjećaj Nijemaca zadnjih godina je u padu, mada je se više nego jedna trećina, tj. 35,2% u anketi zato izjasnila da “Nijemci trebaju da imaju više hrabrosti za nacionalni osjećaj”. 24,6% ispitanika su zato da “Njemačka treba jako i energično da zagovara svoje interese prema inozemstvu”, dok ih 21,9% naginje nacionalizmu i smatraju da “glavni cilj njemačke politike treba biti taj koji će pridonjeti zemlji moć i utjecaj koji joj pripada”.
Add a comment        
 

 
SplitI ove godine nas od 11. studenog do 9. prosinca Ogranak obogaćuje s raznim kulturnim događajima. Predstavljanjem knjiga, zbirkama pjesama, predavanjima i nastupima crkvenih zborova, pa i onih najmlađih. U tim događanjima nalazimo utjehu jer postoje ljudi koji čuvaju hrvatski jezik, njeguju domoljublje i daju nadu i vjeru u bolje sutra. Bar na kratko zaboravimo na sve što nam govore političari, objavljuje dnevni tisak i prikazuju televizijske kuće, bez obzira u čijem su vlasništvu. Dok nam se govori o stiskanju kajiša, pa onda o nestiskanju, zamrzavanju plaća – samo se ne zna kojih,stvarnom otpuštanju radnika, novom zaduživanju vlade s visokom kamatom predsjednik Republike Hrvatske nastavlja putovanja svojom pratnjom po svijetu. Njemu i njegovim savjetnicima izgleda nije poznat način gospodarske suradnje s drugim državama, niti odabir najpovoljnijeg izvođača za kapitalne objekte. Za njegova putovanja ne vrijedi najavljena štednja. Prezire li on večinu hrvatskih građana i njihovo materijalno stanje ? Želi li dok je na vlasti ugrabiti što više, pa makar i samo putovanja? Oponaša li on maršala Tita? Razni njegovi nastupi i izjave me mogu navesti na pomisao da je zaboravljiv, pa je možda zaboravio da je rastrošno upravljanje državom pod maršalovom palicom jedan od razloga gospodaskog sloma bivše države, da je maršal prvi koji je od «ponosnog radnika petoljetki i udarnika» napravio najamnog radnika za zapadne kapitaliste, od mnogih proizvodnih poduzeća napravio uvoznike, jer u njima se je obustavila proizvodnja, pa su se onda ti proizvodi uvozili kao gotov proizvod. Omogućio je snalažljivim građanima da si poboljšaju životne uvjete i steknu nekretnine pod njegovom preporukom «druže snađi se».(M.Ivanišević)
Add a comment        
 

 
ŠvicarskaMarija Ćulap, Hrvatica koja živi i radi u Švicarskoj na adresu Hrvatskoga kulturnog vijeća poslala je iznimno zanimljiv prilog kojeg ćemo s posebnom pažnjom i zadovoljstvom objaviti. Naime, riječ je o analizi ili bolje rečeno statistici podataka iz kojih je vidljivo koliko Hrvata danas živi u Švicarskoj, te o trendovima kretanja tih brojki kroz posljednje godine. Marija Ćulap, inače članica Hrvatske kulturne zajednice, najveće hrvatske udruge u Švicarskoj (http://www.hkz.ch), na ovoj je analizi radila nekoliko mjeseci i u nju uložila značajan trud. Stoga se opravdano postavlja pitanje ne spadaju li analize poput ove zapravo u posao hrvatskih veleposlanstava u državama širom svijeta, a pogotovo u onima u kojima živi i radi veliki broj Hrvata. Zašto te brojke ili druge detaljnije informacije od hrvatskog predstavništva u Švicarskoj nije bilo moguće dobiti  jednostavnim pozivom na telefonski broj? Možemo se pitati i na što se djelatnost hrvatske diplomacije danas svodi, kada ovakvi elementarni parametri nisu prikupljeni u osamnaest godina od hrvatske samostalnosti? Bilo kako bilo, drago nam je da i u dalekom svijetu postoje ljudi poput Marije Ćulap koji daju izniman doprinos očuvanju hrvatske kulturne baštine i imena uopće izvan teritorijalnih granica Hrvatske. Na nju i njezin rad, mogli bi se ugledati i brojni Hrvati u domovini.(mmb)
Add a comment        
 

 
Slavenka DrakulićPomisao na demokratsku, tojest slobodnu i hrvatsku Hrvatsku, a još k tomu samostalnu i od središta vojno-političke jugodiktature neovisnu, bila im je u toj mjeri nepodnošljiva da su silinom oružja svoje JNA i paravojnih srpskih zločinitelja i vještinom državotvorne im laži udarili na hrvatski povijesni svibanj, na božićni narodni Ustav, na ovaj ulomak čudesno lijepe zemlje koji nam je preostao od „stare slave djedovine“. Uvježbavali su na Hrvatima, u dvjema „Jugoslavijama“, vlastitu strogoću, iskušavali granice izdržljivosti civilizirana naroda izložena udarima barbarogenijskoga biča. Ali Hrvati su, kao doista duhovno velika i povijestno konstituirana nacija, na sedamdesetgodišnju neprekinutu državnu tiraniju i teror tih osvajača (u neku ruku potomaka onih bojovnika koji su, u krvavoj Nikopoljskoj bitki 25. rujna 1396., kao ratnička postrojba u taboru tursko-osmanlijske vojne sile na osvajačkom pohodu u Europu, zadali smrtni udarac cjelokupnoj eurokršćanskoj vojsci koju je predvodio kralj Sigismund, pa tako i hrvatskim junacima na čelu s banom Nikolom Gorjanskim koji su, prema povjesničaru F.Šišiću, „spasli kršćanskom oružju slavu toga dana“) odgovorili djelom narodnoga oslobođenja i idejom oprosta i pomirenja u izgledu slobode, pobratimstva i posestrimstva u kontekstu obnovljenoga Zapada.(M.Pešorda)
Add a comment        
 

 

elektrane u RHNekim osobama ne odgovara što se pojavljuju u javnosti podaci o prekomjernim gubicima i samopotrošnji električne energije u Hrvatskoj koje sam koristio u svojim radovima na stručnim i znanstvenim skupovima koje su djelomično prenijeli neki mediji i internetski portali. Kako ništa ne bi ostalo nejasno svatko koga zanima može se, ako zna ponešto osnovne matematike, uvjeriti da su oni onakvi kako sam ih iskazao. U biti to i nisu moji podaci, nego podaci koje je objavilo Ministarstvo gospodarstva. Prema javno dostupnim podacima Ministarstva gospodarstva - Energija u Hrvatskoj 2006. Ministarstvo gospodarstva RH, 10. prosinac 2007. (tablica 5.2.1. na strani 156) mingorp.hr/energija ili Energija u Hrvatskoj 2003. mingorp.hr/UserDocsImages   tablica 6.11. - primjerice u 2003. godini Hrvatska je predala potrošačima (neto potrošnja) 14,023 milijarde kWh. Kako ministarstvo kao potrošnju uključuje i onu koju su potrošile same elektrane (potrošnja energetike: hidroelektrane, termoelektrane, javne toplane) za proizvodnju struje 0,606 milijarde kWh, stvarna neto potrošnja struje (ako se obračunava kao u razvijenim zemljama) je za taj iznos manja i iznosi 13,417 milijardi kWh. Ukupni gubici električne energije od elektrana do potrošača (prijenos i distribucija) su prema podacima Ministarstva te godine bili 2,543 milijardi kWh. (B.Molak)

Add a comment        
 

 
zemljišne knjigePažljivo sam pročitala objavljeni tekst gospodina Mile Prpe na temu upisa nekretnina u Hrvatskoj. Autoru se želim zahvaliti na trudu i strpljivosti koju je uložio u pisanje o postojećem nemogućem stanju oko raznih uknjižbi kao i davanju prijedloga za poboljšanje rada u zemljišnoknjižnom odjelu.Nažalost, tvorci raznih zakona i propisa ne slušaju i ne uvažavaju mišljenja i prijedloge građana, pa niti stručnjaka. Stječe se mišljenje da je demokracija u Hrvatskoj omogućila kreatorima zakona i zakonskih propisa da najprije kroz zakone zadovolje svoje privatne interese, a možda čak i namjerno stvaranje nereda i nezadovoljstva građana. Jer kao u komunizmu je bilo sve bolje.A osobno sam dobila i odgovor «što ste tražili to ste i dobili». Uz sve što je navedeno u navodima gosp. Prpe pridodajem još jedan problem, koji će se smatrati manje važnim ali isto opterećuje sudove i vlasnike. Prema Ustavu Republike Hrvatske ukinuto je društveno vlasništvo, što je i bio razlog rasprodaji društvenih stanova. Ali to ne vrijedi za stambene zgrade koje su poslije 1945.god. bile nacionalizirane i u kojima su kasnijim odredbama stanovi vraćeni vlasnicima i to samo onim vlasnicima koji nisu imali veči broj stanova od propisanog. Dakle postoje stambene zgrade u kojima su tada svi stanovi vračeni privatnim vlasnicima, u kojima nije ostao niti jedan stan nacionaliziran, a u mnogim privatnim stanovima su zatečeni stanari dobili status stanara sa stanarskim pravom.(M.Ivanišević)
Add a comment        
 

 
Igor Mandić"Oni (Srbi) su izazvali rat, ali s pravom, jer je endehazija pokazivala svoje zube, Tuđmanovo neoustaštvo je krenulo u ofenzivu protiv srpstva u Hrvatskoj, onda je normalno da su Srbi u Krajini ustali na ustanak ". Ovo nije izjavio neki prolupali velikosrpski agitpropovac, već je to 26. studenoga 2008. na Radio Televiziji Srbije izgovorio Igor Mandić u emisiji Olivere Kovačević "Da - Možda - Ne". U nastavku donosimo širi prikaz emisije koji je napisao Josip H. Nikšić, kao i poveznice na videozapis sa samom emisijom. Spominjemo još u ovom uvodu kako se beogradski istup Igora Mandića približno poklopio sa saborskom raspravom o izvješću o provođenju ustavnoga Zakona o pravima nacionalnih manjina za prošlu godinu, iz koje se moglo saznati kako je u tu svrhu provođenja zakona u prošloj godini izdvojeno 131,5 milijuna kuna, odnosno 50% više nego u odnosu na 2006. godini. Međutim, kako su potrošena ova rekordna sredstva nije se iz hrvatskih medija moglo puno doznati, jer je u prvi plan iskočila "svađa" uvaženih zastupnika Šeksa i Kajina.(mm)
Add a comment        
 

 
ljudska pravaGodinama u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini postoje udruge koje se nazivaju udrugama za ljudska prava, za pomirenje, za regiju, zločine, jednakost u ratnom paklu na ovim prostorima. Velik posao i za državu, ali joj pripada, jer država je odgovorna za postupke. Godinama se čudim upornosti i nakani. Prije svega kao svjedok vremena i potrebom za pravednim sagledavanjem događaja. Postoji li drugi način oblikovanja moždanih vijuga od ovog koji se radi preko «dežurnih udruga»? Ovo što rade daleko je od bilo kojeg dobrovoljnog prihvaćanja dijaloga sa agresorskom stranom za sve koji nemaju interes u ovoj raboti. Osjećam ih kao vrlo agresivne skupine, zadužene za provođenje programa za koji dobivaju izdašna sredstva. Nisam primijetila pozitivan uspjeh njihovog djelovanja iako imaju izuzetnu podršku medija. Naprosto postoje stvari koje se rade iskreno i programirano. Ljudi to osjete.(M.Slišković)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Pon, 25-05-2020, 13:17:55

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.