Tuerk«Danes sem tu zaradi prvorazredne teme zato o drugorazrednih temah ne bom govoril», odgovorio je pred proslavu međunarodnog Dana žena predsjednik republike Slovenije Danilo Tuerk na novinarsko pitanje, hoće li otići pokloniti se žrtvama(a njih je možda čak i sedam tisuća!?) komunističko-partizanskih poratnih zločina u Barbara rovu u Hudoj Jami kod Laškoga. I dodao kako bi potvrdio prioritet slavlja u čast Dana žena pred d(t)užnim odavanjem počasti mučki pobijenim (većinom Hrvatima). «Danes sem v Trbovljah(u Trbovlju) zaradi pravic žensk, zaradi enakopravnosti žensk. To je izjemno pomembna, prvorazredna tema v Sloveniji, tudi politična tema. In zato danes ne nameravam dajati izjav o nobeni drugi temi»; dodao bih: drugorazrednoj…jer mrtvima nikakve pravice i ne trebaju. Eto, perfidnom ciniku Danilu važnije su žive slovenske deklice nego mrtvi Hrvati, sramota! Ipak, ovaj 'ugledni nam susjed' barem je bio otvorene duše(ako ju uopće i ima!?) pa je jasno rekao koliko ga je dirnulo stravično otkriće u «Barbarskom rovu». Donekle ga možemo i razumjeti jer kako prvi rezultati istrage govore radi se mahom o njegovim, eto, 'dobrim susjedima', Hrvatima a ne o slovenskim domobranima. Uostalom, u kakvom su nam mizernom stanju međurepublički odnosi stav gospodina Tuerka je s hladne političke strane možda i opravdan.(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
Kardinal Franjo KuharićPovodom sedme godišnjice smrti kardinala Franje Kuharića (11.ožujka 2002.-11.ožujka 2009.) donosimo poetsku crticu Vladimira Biondića.
Add a comment        
 

 
TitoEvo kako glasi jedan od niza sličnih, sramotnih izvještaja o jedinstvenom, monstruoznom zločinu antifašista-partizana nad zarobljenim i bespomoćnim ljudima, nedavno 'otkrivenom' u Sloveniji: «Predstavnici hrvatske Vlade će u Sloveniji, na mjestu novo-otkrivene (ustvari davno-otkrivene, nap.a.) masovne grobnice iz razdoblja nakon završetka drugog svjetskog rata, odati počast (neprijateljskim žrtvama, nap.a.!?) u ime države Hrvatske. Slovenski mediji spekuliraju da bi broj žrtava u jami mogao biti znatno veći od dosad poznatog, dok svjedoci događanja i nakon 54 godine žive u strahu». Koga se to ostarjeli svjedoci boje, boje li se 'recidiva' bivše UDBA-e, OZNA-e, KNOJ-a? Uistinu, teško je vjerovati da se boje aktualne demokratske vlasti koja, ipak, za razliku od svih ostalih bivših komunističkih zemalja uključivo i Albaniju, još i danas tvrdoglavo prkosi obvezujućem procesu lustracije prema Rezoluciji Vijeća demokratske Europe br.1481? I dalje: «U napuštenom rudniku 'Barbarin rov' u selu Huda Jama kod Laškoga, u kojemu se po navodima iz nekih dokumenata i izjavama svjedoka nalaze hrvatske ali i slovenske žrtve poratnih 'čistki' ('pravedne osvete' nad narodnim neprijateljima, nap.a.), u ponedjeljak će u ime Hrvatske položiti cvijeće i zapaliti svijeće visoki predstavnici i hrvatske Vlade, i tako dalje...» I još nešto: Podnijet će se još jedan prijavak organima gonjenja protiv nepoznatih počinitelja (narodski rečeno: stavit' će im se 'soli na rep'). Kad netko 'sa strane' pročita ovako benigno i imaginarno sročen izvještaj može svašta zaključiti, pogotovo ako bukvalno shvati ovaj sinonim 'nepoznatog počinitelja' (koji je svima poznat). Naime, ni riječi nema ili se oprezno-u strahu izbjegava, ime i prezime počinitelja zločina odnosno barem njegova nalogodavca ili nalogodavaca, ni spomena o vrhovnom komandantu partizanske 'oslobodilačke' vojske. (D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
SiročeLukša Beritić, Ubikacija nestalih građevinskih spomenika u Dubrovniku II, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 12, Split, 1960, str. 73-74, kaže: "Među mnogobrojnim humanitarnim ustanovama Dubrovačke Republike vidno mjesto zauzima Dječje nahodište, koje su stari nazivali 'Hospital milosrđa'. Tu su se primala ona vanbračna djeca, kojih su se obično majke htjele riješiti. Kasnije su se u njega, na određeno vrijeme, primala i djeca siromašnih roditelja. Nahodište je osnovano još 1432. godine. Najprije je bilo u Zlatarićevoj ulici u gradu, gdje se još vidi otvor, tzv. rota, gdje bi nepoznata osoba položila dijete. Nakon velikog potresa, i to 1687., to je nahodište preneseno na Pile u staro ubožište, koje je bilo u Ćebedžijskoj ulici [tur. izraz za proizvođača deka, pokrivača, gunjeva; vunar, suknar]. Godine 1691. gradi se nova zgrada za Nahodište i to na mjestu današnje zgrade Brsalje br. 2., gdje je ostalo sve do 1887. godine, kada je preneseno u novoizgrađenu bolnicu, dok nije 1927. ukinuto. U dvorištu zgrade Brsalje br. 2 vide se još neki ostaci sporednih zgrada bivšeg Nahodišta, dok je sama glavna zgrada temeljito pregrađena prije Drugog svjetskog rata, kada je pretvorena u kafanu 'Ocean'." Ima ona jedna pjesma "Oči su ti kao ocean...", a ponekad u šali rabim izraz "Trooki" za poznatu vizuru grada (tri otvorena volta od nekadašnjeg Arsenala, današnje Gradske kafane u starom Portu). Međutim, ni višak očiju nam ne pomaže da pobijedimo rušenje i asfalt (bez prethodnih arheoloških istraživanja), umjesto da rabimo adaptaciju razuma.(Đ.Bašić)
Add a comment        
 

 
KajinZa osobu kakav je Damir Kajin, koji o svemu sve zna, koji se razumije u svaku moguću stvar, kod nas se u Dalmaciji kaže da je blebetalo, laprdalo ili da previše baljezga. Njemu nikakva tema nije strana pa vjerujem kad bi ga se pitalo o seksualnom životu čudnovatog kljunaša da bi i o tome napisao prigodnu stručnu disertaciju i dodao još desetak amandmana. Damir Kajin je bez ikakve dvojbe saborski zastupnik s 'najdužim, ali i 'šporkim' jezikom. Međutim, nije on samo osoba koja tek baljezga, laprda, blebeće ili lupeta, njegovi stavovi su veoma često upereni protiv zemlje u kojoj živi i u kojoj «svoj saborski kruh zarađuje». Za njega u hrvatskoj Istri žive ljudi koje on potalijančeno naziva Istri(j)anima (talijanski nije Istra nego Istria). Kad govori primjerice o Opatiji onda mu je naglasak te riječi takav da sasvim očito upućuje na talijanski naziv tog grada: Abbazia. Bez ikakve dvojbe Kajina se može nazvati rigidnim secesionistom, čak i iredentistom jer u svakom od svojih nastupa za saborskom govornicom, a njih je bezbroj, veliča 'svoju' uzornu regiju, terra Istria(«koja će spasiti Hrvatsku od bankrota!»), otvoreno i bahato podcjenjujući ostatak hrvatske Domovine. Uz to se još zajedno s gubernatorom Ivanom Jakovčićem zalaže za izdvajanje Istre u nekakvu samostalnu regiju poput Južne Osetije. (D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
350Mandat našeg „dragog“ predsjednika i njegovih „mudrih“ savjetnika bliži se kraju. Ljudi koji su napravili toliko „dobra“ za voljenu nam Hrvatsku nemjerljiva su: optužnice generalima, neograničeno slanje transkripta u Haag, lažna svjedoćenja, krivokletstvo, ukidanje viza Srbima, razne afere, akcije „držite lopova“, kontrola medija, izbjegavanje nazočnosti na hrvatskim državnim blagdanima, svjetska putovanja koja su „jako puno“ pridonjela gospodarskom rastu i ugledu Hrvatske u svijetu, itd. itd. Nakon dva mandata našeg „tima iz snova“, vrijeme je da se priupitamo, trebamo li, želimo li i u budućnosti takvog predsjednika i takve savjetnike koji će nam određivati budućnost po njihovom jugonostalgičarskom ukusu?(Agatha)
Add a comment        
 

 
Tomislav SunićDosad su u studiju komunističkog terora primjenjivane metode iz područja političkih znanosti, historiografije, filozofije, antropologije i međunarodnog pravosuđa. Veliki broj knjiga o komunističkim zločinima dodatno je omogućio da se upozna taj politički fenomen dvadesetog stoljeća, uz kojeg se neminovno povlači emotivno i veliko žrtvoslovlje. Bilo da je riječ o bivšoj komunističkoj Kambodži ili bivšoj komunističkoj Poljskoj, u svijesti naroda i građana bivših komunističkih država, komunizam će ostati zapamćen kao sinonim za neljudski politički sustav.(T.Sunić)
Add a comment        
 

 
Antun KvakanPosljednje 'otkriće' pobijenih u rudarskom oknu 'Barbara' nije nikakva novost ni za Slovence ni za nas, Hrvate, a da je to istina svjedoči i napis star deset godina koji donosimo u nastavku, gdje se Huda jama kraj Laškoga opisuje ispod podnaslova "Tijela pod betonom". Postavlja se pitanje zašto se je o tomu do danas šutjelo a dobar dio egzekutora bio je u to vrijeme na životu, zašto državno odvjetništvo RH tada ništa nije poduzelo a lupetanje Antuna Kvakana, zamjenika Bajićevog, u petak na Hrvatskoj televiziji je najobičnija farsa i glupost.(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
PuhovskiOdgovaraju li u Hrvatskoj političari, »ugledni sveučilišni profesori«, voditelji raznih nevladinih udruga i novinari za sve izgovoreno u javnosti i za svoja djelovanja koja su često usmjerena protiv opstojnosti Republike Hrvatske? Ako uzmem u obzir da su mnogi sadašnji kreatori politike i načina života u Hrvatskoj do 1990. isto tako bili kreatori svega zla (veoma malo dobrog) onda bi se morala pomiriti sa stanjem kakovo je. Ne može se očekivati da komunist ili partijaš preko noći postane pametan demokrat ili čak borac za ljudska prava kada se u komunizmu nije borio ili izborio za ljudska prava. Prema njihovom sadašnjem mišljenju, u komunizmu i nije postojala povreda ljudskih prava, otimačina svega što su građani stvarali kroz desetljeća, progon vjernika, zatvaranje navodnih državnih neprijatelja, itd. Po njima, ako se je sve to i događalo, događalo se je samo u korist ranije iskorištavanih i obespravljenih radnika.(M.Ivanišević)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Sub, 26-09-2020, 10:44:45

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.