Mletački trgovacOvo što slijedi napisano nije baš nekakva savršena usporedba, ali svejedno postoje određene indicije koje povezuju događaje od prije četiri stotine godina s aktualnim zbivanjima. Počnimo od reakcija 'javnosti' kad Marko Perković-Thompson u vlastitom aranžmanu najavi neki svoj domoljubni koncert u našim gradovima i usporedimo to s neviđenom medijskom halabukom koja prati 'pevaljku' Fahretu Jahić-Živojinović - Lepu Brenu. O nekim Thompsonovim nastupima putem naših neovisnih medija saznamo tek post festum, odnosno tek nakon što su održani, kao primjerice onaj zadnji 'tajanstveni koncert' u Biogradu (a bilo je čak 10.000 prisutnih obožavatelja). Drugi Thompsonovi koncerti se zabranjuju i infantilnim ucjenama poput onoga u pulskoj Areni, onda kad pravovremeno proradi anti-domoljubna osovina Mesić-Kajin. «Ili ATP-Umag ili Marko» - demokratski reče tada naš građanin Stipe.(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
BiHMože se reći kako je jedno vrijeme glavni grad Hercegovine bio Blagaj. Smješten iznad izvora rijeke Bune koja je lijeva pritoka Neretve, kao utvrđeno i uređeno sjedište lokalnog velikaša slovio je i kao hercegovo vrlo omiljeno mjesto. Kao točka koja sa jedne strane i jednim dobrim dijelom nadzire dolinu rijeke Neretve (pogledom prema zapadu) i put prema Stocu i jugoistoku..., nalazio se nedaleko brda Hum kraj Mostara. Ovdje bi moglo biti upitno na koju se točno lokaciju po imenom Hum misli? Iako možemo reći da je mjesto tvrdog grada Blagaja i današnjih ostataka starog stolnog mjesta orijentirano prema specifičnom brdu Hum, također se možemo pitati ima li opći naziv Zemlje kakve veze sa zempljopisnim oblikom iznad grada Mostara? - Ili je možda sve samo rasprostranjeni običaj nazivanja i puke podudarne slučajnosti?(M.Škarica)
Add a comment        
 

 
Srb«Ako nova Vlada Jadranke Kosor do kraja godine ne sagradi novi spomenik partizanima u Srbu, SDSS će napustiti Vladu», naglasio je sasvim ultimativno potpredsjednik hrvatske Vlade, Srbin Slobodan Uzelac. Izjavio on to na proslavi 68 godina od srpskog ustanka četničkih odmetnika iz Like i Dalmacije protiv tadašnje hrvatske države. Tada je prema usmenoj predaji, 27. srpnja 1941.godine, u tom malom ličkom mjestu na tromeđi Bosne, Like i Dalmacije opalila, eto, prva ustanička puška. Naime, u bivšoj, Titovoj Jugoslaviji, 27. srpnja obilježavao se kao republički Dan ustanka u Hrvatskoj i susjednoj BiH. Obzirom da su upravo tih dana od četničke ruke stradala, odnosno na zvjerski način pobijena tri katolička župnika(don Juraj Gospodnetić, don Waldemar Maximilian Nestor i don Krešimir Barišić) taj datum je hrvatskim Ustavom i zakonom o državnim praznicima promijenjen u 22. lipnja 1941. kada je pored Siska, eto, osnovan Prvi sisački partizanski odred koji se i službeno-po Ustavu RH slavi kao Dan antifašističke borbe.(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
Slobodan LangU Haagu se sudi „Oluji“ kao navodno zločinačkoj akciji, optužujući i mrtve na čelu s pokojnim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom. Hrvatskoj se postavljaju stalno nove prepreke prijemu u Europsku Uniju. Svijet je zaokupljen krizom a Hrvatsko političko vodstvo odvojeno je od naroda, znanja, vjere, iskustva i domoljublja. Pokušavaju mađioničarski rješavati probleme koje su sami izazvali, ne znaju što da rade, boje se okupiti narod i ne vjeruju da ih se uopće može riješiti. Hrvatski vlak iskače iz pruge, a ljudi stradavaju. Predsjednica vlade pokazuje svoju širinu odbijajući ostavku odgovornog ministra. Ipak danas mi je najvažnije poručiti Vama da ova kriza nije posebno značajna, a pogotovo nije nerješiva. Ne radi se ni o financiijskoj ni gospodarskoj, već prije svega moralnoj krizi. Tako dugo dok ne osiguramo da Hrvatsku vode ljudi provjerenog domoljublja, poštenja, skromnosti, djelotvornosti i mudrosti, nećemo riješiti ni gospodarska ni druga pitanja. U Hrvatskoj js netočno, pogrešno i zlonamjerno prikazuje prošlost. (dr.S.Lang)
Add a comment        
 

 
Prosvjed protiv MesićaVal vrućine koji je zapljusnuo Hrvatsku, doslovno i figurativno ovog ljeta, odgovara izgleda jedino bivšem, figurativno rečeno kapetanu što je napustio brod u problemu, jer je postao stvarni kapetan, stvarnog broda na kojem uživa krstareći Jadranom. Brige koje muče ostale Hrvate, posebno one u strukturama vlasti, njega ne muče, on je svoje uradio i umorio se. Vrući krumpir stanja privrede iz kojeg nova premijerka pokušava načiniti jestivu „krumpir salatu“, dočekalo je burno negodovanje onih što bi taj „ručak“ trebali konzumirati. Posljednji gost emisije „Nedjeljom u dva“ prije ljetne stanke, ekonomist i filozof Slavko Kulić, jasno i nedvosmisleno je na javnoj dalekovidnici, prvi uzviknuo : „Car je gol!“. Uz pojašnjenja koja se ne čuju iz usta političara, a zbog kojih g.Kulić nema, godinama, medijsku eksponiranost, poput, na primjer sveznajućih prof. Ž. Puhovskog ili „autoriteta za povijest 1941 do danas, I. Goldsteina.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
BiHU narednih nekoliko poglavlja ili dijelova ovoga rada uz feudalnu kraljevinu Bosnu, političke odnose vremena te humsko, odnosno hercegovačko plemstvo doba, bit će riječi i o životu bosanske kraljice Katarine Tomaš, u širim društvenim krugovima imenom poznatije kao Katarina (Vukčić) Kosača. Kronološkim redom će biti obrađeni najznačajniji događaji njenog života, a posebno izdvojene neke "epizode" za koje se smatra da su ili da bi mogle imati utjecaja na njene životne odluke od njenog rođenja do godine pada kraljevine Bosne 1463. pod tursku vlast, pa sve do njene smrti - 1478. godine u Rimu. Područje rada neće obuhvaćati mnoga imena političkih sudionika vremena tj. nema namjeru baviti se brojnim podacima i činjenicama vezanim uz političke prilike, istorodne vladajuće struje, frakcije ili tzv. plemenitaške kuće, inozemne utjecaje doba, pojedince itd. - Naravno, osim pojedinih ključnih. Takav osvrt uzeo bi mnogo vremena i prostora te vjerojatno skrenuo sa prave putanje čitateljevu pozornost kao i ovaj rad kojem je namjera biti uputstven te priručnikom u svrhu stručnog savjetništva u stvaranju određenog scenarija - ili nekog sličnog slikovnog ili glumačkog uprizorenja. (M.Škarica)
Add a comment        
 

 
Mesić i GoldsteinMudra je izreka da je povijest učiteljica života (Historia est magistra vitae), ali, jao si ga onome tko povijest uči iz udžbenika kripto-povjesničara Ive Goldsteina. Povijest je veoma egzaktna nauka koja treba počivati na znanstveno utvrđenim događajima potkrijepljenim činjenicama, povijest se ne piše preko noći-na prečac niti se može pabirčiti po medijskim kolumnama, raznim izmišljotinama tipa rekla-kazala, neistinama; bolje reći (zlo-)namjerno napisane laži ne mogu kohabitirati s povijesnim istinama. Unatoč tomu ako netko pokuša krivotvoriti ili na svoju ruku mijenjati povijest onda tome nije mjesto za katedrom uglednog zagrebačkog sveučilišta! Stoga nas je makar i dijelom ugodno iznenadila medijska vijest kako su članovi Povjerenstva za udžbenik vratili na doradu svih pet udžbenika navedenog kripto-povjesničara, profesora i doktora nauka Ive Goldsteina.(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
globusU siječnju ove godine MMF je objavio postotke promjene gospodarskog rasta po zemljama. Godine 2007. svjetsko gospodarstvo je raslo 5.2%, razvijena gospodarstva 2.7% a gospodarstva u razvitku 8.3%; 2008. godine rast je bio 4.3%, 1% odnosno 6.3%. Rast za 2009. godinu procijenjen je na 0.5%, 2.0% odnosno 3.3% a za 2010. godinu 3.%, 1.1% odnosno 5%. Tijekom navedenih četiriju godina zemlje u razvitku nadmašile bi u rastu napredne zemlje za preko 20%. Zemlje u razvitku se doista razvijaju, a razvijene zemlje stoje. Na dosadašnjoj razini tehnologije Istok je dobio industrijsku bitku protiv Zapada. Uz sadašnje slabljenje financijskog sektora na Zapadu razlika u stupnju razvitka bivat će sve veća. Ovih sam dana pročitao knjigu Otvorene žile Latinska Amerike, Eduarda Galeana, slavnog urugvajskog novinara i pisca, koja je prvi put objavljena 1973. godine. Knjiga je dotiskana u golemoj nakladi ove godine, nakon što ju je venezuelanski predsjednik Chavez poklonio američkom predsjedniku na sastanku američkih zemalja u Trinidadu u travnju ove godine. Knjiga je pisana dok je Latinska Amerika bila u beznadnom stanju, pod potpunim nadzorom svjetskog kapitala i potpuno ovisna o stanju na svjetskim tržištima.(Z.Mršić)
Add a comment        
 

 
Andrija HebrangŠtovani dr. Hebrang, ne znam kako bi nazvala ovo moje pismo. Predstavka nije, jer sam se uvjerila da od slanja predstavki, raznih zamolbi i prijedloga predstavnicima izvršne, zakonodavne ili sudbene vlasti nema koristi. Kome je uopće stalo do mišljenja građana? Svi su izabrani na demokratskim izborima i to im daje za pravo da vladaju, bar tako misle, samovoljno i prije svega u svoju korist. Na pisanje su me potakle neke u tisku objavljene vaše izjave, a koje su bile izrečene nakon što vas je stranka HDZ predložila za svog predsjedničkog kandidata. A uz to sam razmišljala i o vašem zastupničkom djelovanju u Hrvatskom saboru, bar po čemu sam vas uočila i što bi eventualno moglo utjecati na moju biračku odluku.(M.Ivanišević)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Sri, 14-04-2021, 16:09:25

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.