akademik PečarićPročitao sam Tvoj komentar nedavnih izbora („Hrvatski list“, 11. lipnja 2009.) i posebno onaj dio o Thompsonovu koncertu kako kažeš „zajedno, i branitelji i mladi okupili, bez obzira na kišu, na koncertu Marka Perkovića Thompsona, gdje smo se veselili i bili ponosni na vlastitu ljubav za Hrvatsku. Pokazali i dokazali da su ekstremisti oni koji Thompsona napadaju, a ne mi koji ga volimo i branimo“. Da, htjeli su ga slomiti i ponosimo se time što su hrvatski intelektualci dali svoj doprinos da tim eksremistima (u negativnom smislu) to ne pođe za rukom i našim otvorenim pismima i knjigom „Thompson u očima hrvatskih intelektualaca“.(J.Pečarić)
Add a comment        
 

 
MesićDan državnosti u velikoj većini zemalja, ma kakvog ustroja bile, najveći je blagdan i bez sumnje najveći državni praznik. Je li tako bilo i u našoj lijepoj Domovini koja je upravo jučer s namirenih osamnaest godina, eto, i 'punoljetnom' postala? Pa, evo jednog pomalo bizarnog primjera glede (ne)štovanja tog blagdana: Imam stan u jednoj visokoj zgradi u našem 'malom mistu'-zgrada ima četiri ulaza, dva od njih imaju po osam katova, jedan ulaz ima šest a jedan deset katova, na svakom nivou-katu su po tri stana, sveukupno je to 96 stanova. Nevjerojatno, izbrojio sam ukupno, sramote li naše, tek tri hrvatska stijega na toj zgradurini: jedan je bio moj dvometarski, vihorio je ponosno na dugačkom drvenom dršku, a preostala dva bila su tek sramežljivo obješena na prozorima stanova. U devet sati na mjesnom groblju u nazočnosti lokalnih dužnosnika (iz raznih stranaka) i mjesnog župnika odana je dužna počast poginulim hrvatskim braniteljima iz našeg Domovinskog rata, a nakon toga u centru mjesta pred prelijepim Spomenikom domaćim, poginulim 'dečkima' župnik je izmolio 'Očenaš' i 'Pokoj im duši'.(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
MesićDoduše, nisu to riječi koje je 'naš' Predsjednik doslovno izrekao pročitavši po savjetnicima dobro pripremljeni uradak na nedavnoj 'brezovačkoj fešti', ali, premda na francuskom jeziku, kratak su sublimat njegova izlaganja. Na spomen druga Tita i još jedan u nizu pokušaja verbalne amnestije tog poratnog zločinca, po Mesiću «najvećeg hrvatskog sina», razlijegao se i frenetičan aplauz koje stotine pokislih uzvanika i jednak broj AF-simpatizera od kojih je većina jedva čekala završetak teatra na otvorenom kako bi se prihvatila ozbiljnijeg posla: slasnog vojničkog graha s kobasicom.(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
Hrvatski kulturni centar Chicago...Da li zaista istinski volimo i cijenimo svoju jedinu i toliko voljenu domovinu Hrvatsku? Što činimo da zadržimo domovinu Hrvatsku našim generacijama koje dolaze poslije nas? Kako i na koji način dokazujemo da će to tako i biti u budućnosti? Prosudite sami!  Bio sam više nego siguran da neće doći više od sedamdesetak lokalnih Hrvata na proslavu Dana državnosti Republike Hrvatske u četvrtak, 18. lipnja 2009. godine u Hrvatski kulturni centar u Chicagu, bez obzira što je bio četvrtak, radni dan. Bio sam u pravu! Bilo je točno šest sati poslije podne kada sam autom stigao u Hrvatski kulurni centar u Chicagu. Proslava je trebala početi u sedam sati. Na parkiralištu centra nalazilo se svega nekoliko automobila, a pred ulaznim vratima u centar stajala je mala grupa ljudih. Ne gubeći vrijeme pristupio sam prvoj osobi u grupi i zamolio je za televizijski intervju za moju novu TV emisiju "Otvoreni TV razgovori" koja se prikazuje diljem svijeta zadnjih nekoliko mjeseci na YouTubeu....(Z.Ranogajec)
Add a comment        
 

 
Komunistička zastavaEvo, Hrvatska je ušla i u NATO pakt, možda će uskoro ući i u Europsku Uniju, ali je bila i ostala posljednja komunistička utvrda u Europi. Čini mi se da bi neki u Hrvatskoj bili najsretniji ako bi uspjeli primijeniti kineski model vlasti, što znači - kapitalizam u punom smislu riječi - ali komunisti na vlasti i to u jednopartijskom sustavu. To je u Hrvatskoj ovih dana postalo bjelodano, a posebno nakon proslave dana "antifašizma". I najvećim prevarantima u povijesti, okrutnim vukovima, najdraža je bila janjeća koža, ne za to da bi je pojeli već zato da bi se u nju obukli, i da bi tako djelovali privlačno, plemenito, bezopasno. A zar ima išta ljepše i korisnije nego diktatora obući u kožu - antifašista! A antifašizam kao svjetski pokret je pokret života, a ne pokret smrti. Ali je nesreća što uz antifašizam kao svjetonazor, postoji i onaj „antifašizam" u praksi, koji s antifašizmom kao svjetonazorom nije imao nikakve veze, a ponajmanje na našim prostorima.(M.Prpa)
Add a comment        
 

 
Tadić i MesićNekada, davno u djetinjstvu, nekima je od nas zemljopis bio omiljeni predmet u školi, znali smo točno gdje su granice pojedinih država, znali smo jako dobro i značenje pojedinih zemljopisnih odnosno geopolitičkih toponima. Primjerice, učili smo sasvim uopćeno, kako geografska granica Balkana ide rijekom Kupom do njenog ušća u rijeku Savu, nastavlja se dalje tokom Save sve do njenog ušća u Dunav a desna pritoka Save, rijeka Drina je na neki način bila davna, i povijesna i geo-politička, granica 'Istočnog' i 'Zapadnog' carstva. Upravo na toj 'carskoj granici' lomili su se politički interesi uvjetno rečeno 'Istoka' i 'Zapada'. A na toj granici između Turske i Europe, ne zaboravimo, Hrvatska-kakva god da je bila, odigrala je svoju značajnu povijesnu ulogu zabilježenu kao: Croatia, Ante Muralis Christianitatem, odnosno Hrvatska je bila pravi zid kršćanstva Europe, štit civiliziranog svijeta pred najezdama osmanlijskih osvajača i njihovih istočnih trabanata. Sjetimo se sam Krbavske bitke, opsade Sigeta, bitke kod Siska, opsade Beča i mnogih drugih bitaka na kojima je proliveno toliko hrvatske krvi a sve u cilju kako bi stara dama Europa 'na miru spavala'. A danas nas je upravo ta licemjerna Europa iz svog 'jata' jednostavno izopćila sramno zaboravivši sve naše žrtve na 'oltaru' njene slobode. Od jučer nismo više Europa nego 'Balkan'. (D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
Jerzy PrzystawaProf. dr. sc. Jerzy Przystawa je jedan od vodećih poljskih intelektualaca koji su se kao članovi Solidarnosti svojedobno borili za demokratizaciju Poljske, i koji se sve od tada zalaže za što bolje rješavanje društvenih, obrazovnih i političkih problema te zemlje. Przystawa je nedavno boravio u posjetu Hrvatskoj i održao nekoliko popularnih predavanja iz fizike. Uz njih, održao je i na Institutu Ivo Pilar zapaženo predavanje na temu novije poljske povijesti, odnosno puta kojeg je ova zemlja napravila unazad zadnjih dvadeset godina. U nastavku donosimo zaključni dio teksta o borbi današnje Poljske, kao članice Europske unije, za očuvanje svoga nacionalnog i kulturnog identiteta. Vjerojatno će mnogi čitajući tekst primijetiti frapantnu sličnost između stanja u današnjoj Poljskoj i Hrvatskoj, što ukazuje na činjenicu kako je borba za nacionalni i kulturni identitet problem koji prožima općenito Istočnu Europu, nekada isporučenu Staljinu, a sada usisanu dobrim dijelom unutar granica Europske unije. Drugim riječima, jasno je da je na djelu vrlo široki proces rastapanja nacionalnih zemalja koje svoje interese ne znaju sačuvati, ali je isto tako točno kako svaka akcija ima svoju reakciju, gdje bi ovo drugo Hrvatima danas sutra moglo ići na ruku.(mm)
Add a comment        
 

 
antifašizamZanimljivo je bilo vidjeti kako SDP-ov šef, Zoran Milanović teatralno predstavlja svoje pulene-kandidate za skorašnje upražnjeno mjesto 'starog' Predsjednika koji silom Ustava mora otići u 'političku mirovinu'. Hoće li to biti ravnopravna borba između vrsnog muzikologa i pravnika Ive Josipovića i uglednog ekonomiste Ljube Jurčića? u međuvremenu, 'stari' je Predsjednik-Mesić već prije nekoliko dana, govoreći o svom nasljedniku, dao prave smjernice (imperativno) prejudiciravši 'antifašizam' kao neizbježnu kvalifikaciju budućeg gazde na Pantovčaku. I gle čuda velikoga, prof. dr. sc. Ivo Josipović odmah otpoče s trkom za kandidaturu, i to na pravom mjestu kako bi se, valjda, čim više dodvorio 'starom' Predsjedniku: ispred Džamonjina spomenika antifašističkim borcima u Podgariću. Simptomatično, Josipović počinje s intenzivnom predsjedničkom promidžbom upravo uoči 22.lipnja, dana, kada je prije 68 godina Hitler ratnom operacijom 'Barbarossa' napao zemlju koja je bila ideološki uzor hrvatskim-jugoslavenskim komunistima - boljševički Sovjetski Savez.(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
GoldsteinU Jadovnu nitko ni danas ne iskapa, niti je ikada u proteklih 68 godina itko iskapao kosti ubijenih žrtava. Niti je uzet identifikacijski DNA ubijenih. Niti je njihov broj ikada utvrđen. Bio je to valjda neviđeni nemar komunističkih forenzičara, povjesničara i političara nakon 'oslobođenja' 1945. godine. U strogo ideološkim, partizanskim školama nakon 'oslobođenja' o navodnom strašnom Holokaustu -'početku pokolja srpskog naroda na Velebitu' (cit.: Mesić, nap.a.) - malo se je naučavalo; skoro pa ništa! Odjednom, i to tek 19 godina po uspostavi hrvatske države, održava se prva komemoracija žrtvama ustaškog logora Jadovno. Zašto? (D.Kalafatić)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Čet, 4-03-2021, 22:54:36

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.