hrvatska kvalitetaKrajem prošle godine Europska komisija ponovno se oglasila u vezi akcije "Kupujmo hrvatsko" koju je 1997. g. pokrenula Hrvatska gospodarska komora. Glasnogovornica Krisztina Nagy tražila je da se kampanja obustavi, odnosno kako je to diplomatski izjavila: "Članice ne smiju organizirati, voditi ili podržavati kampanju koja bi promovirala domaće proizvode na temelju toga što su proizvedeni u njihovoj državi." Njemački tjednik "Der Spiegel" ovih je se dana, povodom diskusije o američkoj kampanji "Buy-American", pozabavio temom protekcionizma u svijetu. A on je prisutan ne samo u SAD-u nego i drugim industrijskim i zemljama u razvoju. U slučaju Europske unije sve bi dobro bilo kad bi pravila koja ona određuje, vrijedila i za njene sadašnje članice. No, ono što nama propisivaju ni sami se ne pridržavaju, a to pokazuje slijedeće stanje u par izabranih zemalja: Najjača gospodarska zemlja u Europi - Njemačka, planira državnu subvenciju auto koncerna Opel, koji je u sastavu američkog General Motorsa. Prema pisanju tiska razmišlja se i o uspostavi "Gospodarskog fonda Njemačka" u kojem bi poduzeća dobijala kredite mimo bankarskog tržišta. U okviru konjukturalnog paketa od 50 milijarda eura, njemačka je vlada za vlastito graditeljstvo izdvojila do 17,3 milijarda eura.
Add a comment        
 

 
PečarićDonosimo i drugo po redu pismo koje je akademik i član Upravnog odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća Josip Pečarić napisao u znak podrške dr. Slobodanu Langu, vezano uz njegova razmišljanja objavljena u tekstu Karakter mog sukoba sa objavljenom knjigom „Hrvatska 1918 – 2008“. "Svi mi trebamo – svaki na svoj način – pokušavati djelovati kako Ti to radiš. Čak i u svakodnevnom životu. Ja mislim da već činjenica što imam preko 150 koautora iz preko 30 zemalja diljem svijeta jeste na tom tragu. Dapače trudim se povezivati znanstvenike iz različitih zemalja. Na primjer, Pakistan i Izrael se međusobno ne priznaju, ali sam ovih dana dogovorio zajedničku suradnju s kolegicom iz Izraela i s jednim matematičarem odavde. Uspio sam dobiti i tekst g. Weissa kojega je objavio «Hrvatski list». Doista mi je bilo zabavno čitati njegove argumente. I dalje mu je Slobo «dobar čovek» koji je zajedno s drugim (razoružanim) gospodarima rata vodio ratove i unesrećio lijepu im zemlju Srboslaviju (pardon – Jugoslaviju). Inače ima logike u njegovoj tvrdnji kako su svi gospodari rata – i dobro naoružani Sloba i razoružani Franjo. Doista, da se Hrvatska predala bez borbe, da nije izborila svoju slobodu – ne bi bilo rata."
Add a comment        
 

 
Ante StarčevićVjerojatno na tragu poznate stekliške razdjelnice «Bi li k Slavstvu ili ka Hervatstvu?»[1], svojedobno se Krleža zamislio: «Ako bi se raspisala anketa o takozvanom historijskom identitetu ovoga naroda, pitanje je potpuno otvoreno i neizvjesno do kakvih bismo rezultata došli»[2]. Ipak, na kraju 70-godišnja povijesnog luka u rasulu SFRJ-e, kombinacijom demokratskih procedura i oružane sile[3], stvorena je Republika Hrvatska kao nezavisna nacionalna država, primljena u Ujedinjene narode (1992.). Međutim, ostvarena nacionalna identifikacija i suverenitet nisu postali paradigmatska odrednica za vrednovanje povijesnih zbivanja[4]. Štoviše, HOOR i, s tim svezi, obnovljena hrvatska nacionalna država, prema «haškoj formuli», ubrzo je postao «zajednički zločinački pothvat»[5]. Odloživši tako pitanje nacionalne konstitucije, bez jasne političke identifikacije[6], Hrvati su ušli u dramatičnu etapu završne nacionalne (političke) integracije[7]. Naime, otkada je postala neovisna država, «pred Hrvatsku se postavljaju sva, ali baš sva, pitanja o smislu naše egzistencije na ovim prostorima, i to na dramatičan način kako se nije događalo od Dolaska»[8].(I.Biondić)
Add a comment        
 

 
Banjalučki dogovorPolitički predstavnici Srba, Muslimana-Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini Milorad Dodik, Sulejman Tihić i Dragan Čović ovih su dana u Banjoj Luci dogovorili novi politički i teritorijalni ustroj zemlje. Po tom dogovoru zemlja bi trebala biti ustrojena na tri razine vlasti – mjesnoj, središnjoj i državnoj, a teritorijalno bi se razdijelila na četiri federalne jedinice. Svaka federalna jedinica imala bi svoju zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, što bi stvorilo preduvjete za uspostavu decentralizirane države, a bosanskohercegovačkim narodima omogućilo da održe Bosnu i Hercegovinu kao suverenu multietničku državu. Oživotvorenjem ovoga prijedloga svi bi narodi u BiH postali dobitnici, a država bi se mogla okrenuti prilagodbi zakonodavstva i ostalih zadaća potrebnih za ulazak u Europsku uniju. U pojedinačnom smislu ovaj bi dogovor omogućio Srbima očuvanje Republike Srpske što podrazumijeva zaštitu vlastitoga identiteta te nesmetan razvoj gospodarstva.(M.Kovačević)
Add a comment        
 

 
LajčakZa mnoge iznenada, Visoki predstavnik Lajčak odlazi iz Drage naše. Što to znači za BiH i znači li uopće išta, pitat će se neki? Odmah u startu treba reći istinu – njegov odlazak za BiH ne znači ništa, ama baš ništa. Niti će BiH njegovim odlaskom što izgubiti niti će što, posebno dobiti. Lajčakov boravak i rad u BiH najbolje bi mogla pojasniti jedna izreka koja je česta u mom kraju - sveta vodica niti posebno pomaže, niti odmaže. Tako i Lajčak, niti je što pomogao niti odmogao. Ono što mnogima nije jasno jest činjenica da BiH više nije ni blizu onog interesa međunarodne zajednice od prije nekoliko godina. Koga će Političko vijeće Europe odrediti za novoga protektora ostaje za vidjeti, međutim jedno je sasvim sigurno - ni novi protektor, niti bilo tko ne će od BiH napraviti normalnu i samoodrživu državu dok se ne napravi nova Međunarodna konferencija o BiH. Do tada će psi lajati a karavane prolaziti.(A.Marinčić)
Add a comment        
 

 
PeručaU Večernjem listu od 28 siječnja 2009. pročitala sam skroman člančić «Domovinski rat – Sjećanje na oslobođenje područja Peruče». U članku se navodi :»Udruga veterana dragovoljaca 126. brigade HV-e obilježila je 16.godišnjicu oslobođenja Peruče.U toj je akciji prilikom izviđanja poginuo pripadnik te postrojbe Ante Buljan, kojega su se prisjetili suborci, kolege iz HE Peruča i predstavnici Općine Hrvace. Podsjećamo da je okupator 1993. godine skrivio razaranje brane akumulacije HE Peruča ubacivši u tunelsku galeriju između 20 do 30 tona eksploziva, što je u trenutku eksplozije imalo snagu energije potresa magnitude 2,4 stupnja. Iako je brana legla, nije, na sreću, potopila vodom iz prepuna jezera područje nizvodno od Cetine, a što je okupator planirao za napuštanja tog rezervoara električne energije Dalmacije.(jb)« Govoriti o sreći što voda iz akumulacije nije kroz lijevi dio urušene brane potopila područja nizvodno Cetine sve do Omiša je ipak neumjesno. Nakon eksplozije na branu su došli inženjerci HV-e i uz rizik otvorili donju zapornicu a i vodostaj vode u jezeru je bio niži od onog s kojim su računali Srbi. Autor članka navodi «okupatora».Tko je za njega okupator? Zar se više ne smije reći da su to bili pobunjeni Srbi ili JNA? (M.Ivanišević)
Add a comment        
 

 
RakovacDva dana prije medijski razvikanih 'brojnih incidenata' u Zadru, u istarskom i hrvatskom Poreču neki pro-četnici(danas su i oni antifašisti) s Istoka balkanskog regiona zapališe hrvatsku zastavu na jednom automobilu hrvatskih navijača a slični im četnici (danas antifašisti!) zavezaše prepoznatljivu srbijansku mašnu oko vrata istarskom borcu-antifašisti Joakimu Rakovcu! Nimalo slučajan incident, pažljivo odabran objekt ali o tomu skoro ni spomena u 'neovisnim medijima'. Usput, nešto o Rakovcu: Neki povjesničari vjeruju da 'zasjeda' nije bila zasjeda, već da je netko izdao Rakovca. On nije bio tvrdokorni komunist, vjerovao je u narodnjačku politiku. U siječnju 1945. bilo je jasno da će 'partizani pobijediti', a komunisti su započeli eliminirati sve političke protivnike (tako je drug Tito radio, ali, i prije rata), i sve koji se nisu slagali s njihovom politikom. Joakim Rakovac je bio veoma cijenjen među narodom, i vjerojatno je to razlog zašto je morao umrijeti (poginuo je 18. siječnja 1945.g. u selu Korenići i pokopan u tajnosti.); nakon rata proglašen je i narodnim herojem; kojeg li samo opskurnog licemjerja. A sad evo Mesićeva komentara 'zadarskih incidenata': «Moramo imati iste kriterije za sve, bez toga ne možemo imati homogeno i stabilno društvo. Pa, pogledajmo što se događa sada sa Svjetskim prvenstvom-neki magarac (to je Mesićeva 'sofisticirana' metafora za zadarskog gradonačelnika Živka Kolegu., nap.a.) se u Zadru sjetio da će zapaliti zastavu jedne od zemalja koja na tom prvenstvu sudjeluje, Srbije, a onda je 'mudro' odlučeno da se skinu sve zastave. Kakva je to legitimacija Hrvatske kao demokratske države izgrađene na temeljima antifašizma»-upitao se predsjednik Mesić u svom riječkom govoru. Ovo 'magarac' govori sasvim dovoljno o Mesiću samom.(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
NavijačiPostoji zdravo i nezdravo domoljublje. Zdravo je dotle dok se svojim dičiš, a tuđe poštuješ, ili ga barem ne diraš - ni djelima ni riječima. Čim se prijeđe ta granica više se i ne radi o domoljublju, a poglavito ako je riječ o neprimjernom ponašanju dijela publike na javnim nastupima, sportskim natjecanjima i sl. Najviši stupanj domoljublja su dobra djela, velika ostvarenja, bilo u umjetnosti, kulturi, znanosti, sportu, ali i dobra djela plemenitosti, dobrote, humanosti i sl. Onaj tko ne može načiniti veliko djelo, neka načini dobro djelo. Dakle sve ono što se napravi za dobrobit ljudi jeste istovremeno i čin domoljublja prema svome narodu i prema svojoj domovini. Mi, kao malobrojni narod, koji se još uvijek bori da dobije i učvrsti u slobodi svoje mjesto pod suncem, trebamo njegovati domoljublje i to u svim njegovim mogućim dobronamjernim oblicima i manifestacijama. A sportsko domoljublje, koje svijet najviše gleda, na svim meridijanima i paralelama - najbolji je poslanik naših narodnih i državnih promocija koji učvršćuje naš položaj pod suncem u slobodi.(M.Prpa)
Add a comment        
 

 
Slovenski parlamentOžalošćeni slovenski premijer Borut Pahor duboko žali zbog prekida sjednice na kojoj je trebao biti ratificiran sporazum o ulasku Hrvatske u NATO. Žaljenje je izrazio i naš odani lobista, g. Hannes Swoboda. Kuka čak i glavni tajnik moćnog NATO saveza, gospodin Jaap de Hoop Scheffer. Liju svi redom krokodilske suze, a sve zbog blokade jedne jogunaste državice ispod Alpa. Sjednica slovenskog parlamenta prekinuta je kasno u noć nakon što je opstrukcijom glasovanja (bolji izraz svakako je politička ucjena) zaprijetila SDS-stranka bivšeg premijera Janeza Janše.Janšina stranka ocijenila je da je državna revizija iz političkih razloga u proračunu iz 2007. otkrila manjak umjesto službeno iskazanog viška pa zato bojkotira Hrvatsku u njenom pristupu NATO-u. A bez Janšinih demokrata nije moguće osigurati dvotrećinsku većinu potrebnu za ratificiranje pristupnih protokola Albanije i Hrvatske za učlanjenje u NATO. Eto, tako to rade naši 'dobri susjedi' - izvodeći svoje igre bez granica, sustavno i temeljito.(D.Kalafatić)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Pet, 7-08-2020, 05:55:49

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.