Mirovinski stupThomas Edward Lawrence (kasnije prezimenom Shaw; poznatiji kao Lawrence od Arabije, 1888.-1935.) napisao je knjigu Seven Pillars of Wisdom ("Sedam stupova mudrosti") koja je doživjela više pretisaka. U knjizi (napisanoj između 1919. i 1926.) autor opisuje bitke I. svjetskog rata, djelovanja protiv Turaka na Srednjem Istoku, te općenito okrutnost, osvetu i ("bolničku") odvratnost (u Damasku). Lawrenceova braća Frank i Will ubijeni su na Zapadnom frontu 1915. godine. "Mudrost je sazidala sebi kuću, i otesala sedam stupova" (Stari Zavjet, Mudre Izreke, 9, 1). "Tko će uzići na goru Jahvinu, tko će stajati na Svetom mjestu njegovu? ...Podignite, vrata, nadvratnike svoje, dižite se, dveri vječne, da uniđe Kralj slave!" (Stari Zavjet, Psalmi, 24, 3, 7, 9). "Alah je sedam nebesa i isto toliko zemalja stvorio". (65:12). U hadisu stoji: (637) "Sedam nebesa i sve što je na njih i među njima prema Alahovom su Kursu (pijedestalu) samo kao halka (narukvica) bačena u pustinji, a Kursi u odnosu prema Aršu, također, kao ta halka bačena u pustinji. U drugoj verziji hadisa stoji: (638) "A veličinu Alahovog Arša (prijestolja), ne može nitko osim Alaha procijeniti". Alah Uzvišeni, zatim, kaže: "...vidite ih, bez stupova podigao", tj. oni su kao što vidite, bez stupova podignuti. (Đ.Bašić)
Add a comment        
 

 
Sanader i TadićPosjet hrvatskoga izaslanstva Beogradu na čelu s predsjednikom Vlade Ivom Sanaderom otvorio je niz pitanja u hrvatsko-srpskim odnosima, a na međudržavnoj razini i pitanje budućnosti dviju država. Predsjednik Hrvatske vlade otputovao je u Beograd u trenutku kad očito postoje problemi oko ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Taj put trenutačno sprječava slovenska politika iza koje se skriva versailleska strategija Londona oko državnoga ustrojstva prostora bivše Jugoslavije. Sanader je u Beograd formalno došao s ponudbenim paketom o gospodarskoj suradnji i tzv. hrvatskoj pomoći Srbiji oko ulaska u Europsku uniju i NATO. Beograd je od susreta s hrvatskim premijerom očekivao rješavanje konkretnih pitanja, na što je upozorio srbijanski premijer Mirko Cvetković. Naime, hrvatska tužba pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu ne opterećuje samo međudržavne odnose Srbije i Hrvatske, nego stvara dugoročno dodatne probleme Beogradu oko moguće odštete Hrvatskoj i negativne percepcije Srbije i Srba u međunarodnoj javnosti.(M.Kovačević)
Add a comment        
 

 
Huda jamaIz današnjeg Evanđelja kroz razgovor s Nikodemom Isus objašnjava Božji sud: »Ljudi su više voljeli tamu nego Svjetlo, jer su im dijela bila zla.« I odmah zatim nastavlja: »Svatko tko čini zlo mrzi svjetlo i ne dolazi k svjetlu, da se ne otkriju njegova djela« (Iv 3,20). I danas postoje oni koji su cijeli život mrzili Svjetlo i mislili kako se njihova djela nikada ne će otkriti. Početkom ožujka stiže iz Slovenije vijest o stravičnom otkriću masovnog zločina nad ratnim i civilnim zarobljenicima poslije Drugog svjetskog rata. U Hudoj Jami, u Barbarinom rovu, probijanjem 40 kubika betona, opeke, gline i željeza, u dužini od 5 metara tih prepreka, otvoren je tunel – pun mumificiranih žrtava. Zbog nedostatka zraka tijela nisu potpuno istrunula te se ukazao jeziv prizor. Ima izjava kako su neke žrtve i žive zazidane. Otkriće ovog stravičnog zločina ostaje bez kajanja onih koji inzistiraju samo na ustaškim zločinima.(D.Borovčak)
Add a comment        
 

 
TMTMentalni bias i jednodimenzionalnost nekih političara i intelektualaca, slijepih za zločine, već godinama uporno koče promjenu imena tog reprezentativnoga Trga. Novi pak „kompromisni“ prijedlog nekih intelektualaca, ograničeni u svom mentalnom tunelu, bio bi preimenovanje Trga u Trg predsjednika Tita ili Josipa Broza. Za ovo „kompromisno“ rješenje ne može se direktno reći da predstavlja manjak pijeteta prema tolikim hrvatskim žrtvama, nego da je više jedan psihopatološki fenomen. Možda se radi o genetskom sindromu kod jednog dijela nacije. U glavnom gradu nezavisne Hrvatske vječno jučerašnji perverzno insistiraju pomoću imena Trga javno sačuvati uspomenu diktatora i zločinca koji je 1970. cinično izjavio: „Neki žele, nekakvu nezavisnu Hrvatsku, drugovi, ne brinite o tome, jer prije će Sava poteći uzvodno nego će Hrvati imati samostalnu Hrvatsku“. To je Tito kako smo danas iskusili sudbonosno izjavio pred elitnom vojnom postrojbom prigodom proslave dana JNA, 22.prosinca 1971. u Rudom, mjesec dana nakon gušenja Hrvatskog proljeća.(dr.I.Derado)
Add a comment        
 

 
euroU tisku se moglo pročitati da je srpski vanjsko-političar Dragoljub Mičunović izjavio da će ustupanje Srbiji prijevoda tekstova EU na hrvatskom jeziku vrijednih milijun eura "probiti led" između RH i Srbije. Lijepi je to milijun-poklon. Gospođa iz Zadra mi je mudro rekla da napišem: "Ako probijanje leda košta milijun eura, koliko će nas tek koštati santa leda i cijeli led". Eto, Hrvatska je od boljševičke diktature i zatucanosti postala lijepim (uzajamno neuzvraćenim) idejama i činima oplakana hiper-kršćanska zemlja. Još ćemo zajedno ući u EU, u nekom paketu toplih želja za budućnost, pa eto usput želim da se ta lažna i prijetvorna unija u što skorije vrijeme raspadne kao što se raspadaju oni inkrepiti birokrati kojima EU itekako dobro dođe kao predmet zarade i zabave.(Đ.Bašić)
Add a comment        
 

 
LeutarU ponedjeljak, 16. ožujka obilježena je obljetnica pogibije doministra MUP-a Federacije, Joze Leutara. Tek dvije-tri škrte vijesti o tome kako se navršilo punih deset godina od atentata i poneka riječ, kako ni do dan-danas nije otkriven ni ubojica, niti naručitelj. Ono što se zna da su za njegovu smrt bili optuženi Hrvati(?!), kasnije oslobođeni, da je novac dat „svjedoku“ Merimu Galijatoviću, inače kriminalcu i duševnom bolesniku, i to bi bilo to. Javna je, pak tajna kako politika ne dopušta da se taj atentat sudski rasvijetli i procesuira. Opće je poznato da narod, ono što ne smije javno svjedočiti ispriča kroz vic, pa makar on bio i crni. (A.Marinčić)
Add a comment        
 

 
MesićGrobište 'Barbarin rov' poznato je već poodavno u susjednoj Sloveniji, još s početka 1990.g. a kapelica je izgrađena prije dvanaest godina, 1997.g.!? 'Mar je kapelica padla z neba?' (Slovenske novice) Tek danas se u Hrvatskoj postavlja pitanje: Tko su bili ti ljudi čiji su posmrtni ostaci 'otkriveni' u zabetoniranom rudarskom oknu rudnika sv. Barbara kod sela Hude jame (žrtve, čije su noge bile vezane žicom!?) s jasnim ciljem da se počinjeni zločin nikad ne otkrije; kako su oni stradali? Predsjednik: «To su pitanja na koja moraju odgovoriti stručnjaci», dodao bih: poput njegovih vjernih savjetnika Bude ili Tomice, iskusnog šefa sigurnosti, Saše, ili možda bivšeg suca komunističkog prijekog suda, magistra AF-znanosti Ivana Fumića!? «Žrtve(čije to žrtve, Predsjedniče?, nap.a.) se ne smiju politizirati u bilo koju svrhu», dodao bih: pogotovo kad su u pitanju žrtve 'svete antifašističke borbe' za koju Predsjednik i danas besramno tvrdi da je bila čista poput suze! «Možda su to bile i žrtve borbi koje su vođene nakon završetka Drugog svjetskog rata», ne trepnuvši okom, morbidno je medijima izvalio predsjednik države sudjelujući na okruglom stolu o suđenjima za ratne zločine koje su organizirale plaćeničke nevladine udruge 'Centar za mir' iz Osijeka, 'Documenta' Slovenke Vesne Teršelić, i GOLJP-a 'trbuhozborca' Zorana Pusića; lijepo društvo "istraživača". (D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
Josip PečarićU dva smo navrata na Portalu prenjeli prvo prepisku između akademika Josipa Pečarića i novinara beogradskog tjednika NIN, vezano uz optužbe koje je na njegov račun iznio srpski matematičar dr. Slavko Simić (Odgovor akademika Pečarića na objede Slavka Simića). Nakon toga, objavili smo i Simićevo reagiranje (Reagiranje dr. Simića na odgovore akademika Pečarića) da bi ovoga puta donjeli Pečarićevo zaključno pismo na tu temu. "Jako dobro je što je HKV objavio tekst kolege Simića. Vidim da je kolega viši znanstveni suradnik, a ne znanstveni savjetnik kako sam mislio. Ta posljednja stepenica je po pravilu i najteža. Tako mi je postalo jasnije da se ovdje radi o njegovoj metodi znastvena napredovanja. Sama metoda ima više točaka. Ovdje ću dati one koje mi se čine najvažnijim."(mmb)
Add a comment        
 

 
InzkoPovodom imenovanja novog Visokog predstavnika za BIH, donosimo komentar člana HKV-a Ante Marinčića, usko povezan s tom temom, a objavljen u sarajevskoj Hrvatskoj riječi u prosincu 2000. "Na najboljem smo putu da svi seljaci postanu kmetovi. E, vrag ga odnio, ovakove greške su stvarno previše. Ako mi se dogodi još jednom, stvarno ću prestati pisati ovaj članak. Dakle, ispravka. Na najboljem smo putu da nam svi seljaci i seljačine postanu veleposjednici. Ima naznaka da ćemo riješiti i političko pitanje. Vele da smo jedna nacija, jedan narod koji govori istim jezikom. Prošle godine su nam to pojasnili plakatom na kojem je bila naslikana u prvom planu džamija, a u pozadini dvije crkve, pravoslavna i katolička, s potpisom SFOR-a. Čim su oni u potpisu, znači morat će to biti tako riješeno, oni su najjači."(A.Marinčić)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Sub, 31-10-2020, 14:26:48

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.