vlada RHVlada Republike Hrvatske, a nakon provedene rasprave u Hrvatskom saboru, na sjednici održanoj 1.rujna 2006. donijela Zaključak sa smjernicama za primjenu ugovornih oblika javno.privatnog partnerstva. Zaključak je objavljen u Narodnim novinama br. 98/06. Čitajući smjernice teško je povjerovati da su predstavnici javnog partnera uspjeli sve dobro proučiti i sklopiti ugovore prije svega u korist građana. Zaključkom sa smjernicama se je htjelo na brzinu zadovoljiti zakonski okvir, a tko će ga poštivati i na koji način nije važno. U svim gradovima u kojima se koristi JPP-o u izgradnji objekata to partnerstvo nije prošlo bez suprostavljanja struke i stranaka. Ukratko ću navesti neke navode iz sadržaja Smjernica.
Add a comment        
 

 
Dolazak HrvataNamjera ovog naputka je da pokuša otkloniti pojavnost sporenja nekih autora unatoč uporabi jednakovrijednih, i to, arheoloških, povijesnih, jezikoslovnih, folklornih, antropoloških i genetičkih dokaza, a potrebitih kako za nauk o podrijetlu Hrvata tako i za širenje istine diljem svijeta o nama. Svi provjereni izvori u hrvatskoj povjesnici nisu suprotstavljeni, nego upućuju jedni na druge, kao i na nužnu multidisciplinarnost u istraživanju i tumačenju naših drevnih iskona. Stoga su svojevremene ovogodišnje rasprave u Matici Hrvatskoj o značaju i vrjednovanju brojnih izvornika i poveznica presudno važnih za etnogenezu Hrvata bile za svesrdno prihvaćanje te je nejasno zašto je inicijativa brže zamrla nego što je pravo i počela!? Osim toga ovaj naputak nije bio nikad važniji nego u vremenu današnjem kada se čak i iz suda u Haagu dozvoljava širenje laži o Hrvatskoj i Hrvatima. Da bi se ovaj sadržaj svelo u obujam primjerenosti jednog članka sve će dokaznice biti izvedene kao bitne skraćenice već na ovaj ili onaj način objavljenih crtica, rukopisa, rasprava i knjiga. Prema nekim nalazištima - kao na primjer Megido kod Nazareta (B. Mikulić, Otvoreni pečati, Zagreb 2002.) u Kanaanu, a dotičući i egipatsko kulturno ozračje, gdje su na pronađenim kipićima pokrivala glave slična i danas u nas folklorno poznatim ličkim, dalmatinskim, konavoskim i bokeljskim kapama, te ravnom izgledu šije kasnije opće prihvaćenom antropološkom karakteristikom za dinaroide - arheološki i povijesno smo, uvjetno govoreći, na karti Svijeta od oko 1000. prije Krista.
Add a comment        
 

 
KornatiDonosimo komentar dr. Branimira Molaka, koji se sadržajno nadovezuje na njegov tekst „Kornati, izbori i EU “, koji je prije nekog vremena objavljen na ovom portalu. Dr. Molak je osnivač modernog sustava obrane, zaštite i spašavanja civilnog stanovništva i posljednji ratni zapovjednik tog sustava RH. "Ako se polazi od nedavne izjave predsjednika Republike, izrečene povodom prigovora predsjednika Vlade, "da se on (predsjednik Republike) ne miješa u izbornu kampanju nego da je po Ustavu odgovoran za funkcioniranje institucija države, pa smije govoriti o nečemu što ne valja", zaključite sami tko je odgovoran za užasnu tragediju na Kornatu. Tekst bi možda barem malo mogao pomoći u spoznavanju istine o tragediji na Kornatu, kao i o dvije teme (izbori i EU) koje ne silaze s naslovnica medija».(B.Molak)
Add a comment        
 

 
"Mir i kazna"Razne novinarske analize vukovarskih presuda nisu se ni stišale, kad se ovih dana na Interliberu u Zagrebu pojavila bivša glasnogovornica haškog tužiteljstva Florence Hartmann sa svojom knjigom Mir i kazna. Ustvrdila je kako ideju o međunarodnoj pravdi treba spasiti (sic!). To je navodno bio glavni motiv pisanja njene posljednje knjige, čije je hrvatsko izdanje osobno predstavila. Teza knjige jest da su svjetske sile od odluke o formiranju Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju 1993. pa do današnjih dana radile na opstrukciji suda, kako bi skrile svoje političke dogovore sa zločincima. Knjiga ističe Carlu del Ponte i njezinu pozitivnu ulogu u traženju zločinaca, poput uhićenja Miloševića i traženja izručenja Karadžića i Mladića. I tu se u stvari krije podvala. Florence Hartmann govori pozitivno o svojoj šefici Carli del Ponte. Ona ne analizira del Pontinu odgovornost, od tamo gdje je sve počelo, od nepodizanja odgovarajućih optužbi za razaranje Vukovara, sve do nedavnih sramotnih haških osuda za zločine u tom gradu! Nakon imenovanja u kolovozu 1999. za glavnu tužiteljicu, Carle del Ponte 5. studenog dolazi u Zagreb i sastaje se s hrvatskim ministrom pravosuđa Zvonimirom Šeparovićem. Pri tom susretu ministar Šeparović predaje joj opsežnu dokumentaciju o srpskim napadima na Vukovar i Dubrovnik, te optužne prijedloge protiv šestorice najodgovornijih za zločine u tim gradovima. Između ostalih, predlaže da se podignu optužnice protiv generala Blagoja Adžića i Veljka Kadijevića. Tim povodom zamjenik tužiteljice Graham Blewitt izjavio je da jedino tužiteljica sama može odlučivati hoće li ili ne započinjati istragu, te dodao da čak ni sudsko vijeće u Hagu ne može izmijeniti odluku tužiteljice da vodi neku istragu. Del Ponte je tada u Zagrebu novinarima izjavila da njezin prioritet ostaje dovršetak istrage zločina počinjenih u Hrvatskoj u 1991. i 1992. Bilo je to prije nego je započela kampanju optužbi protiv Hrvatske, zbog vojno-redarstvenih akcija oslobađanja od agresora. Očito da se njezin prioritet naglo promijenio, jer je u stvari postala sastavni dio onoga što Hartmann naziva opstrukcijom pravde.
Add a comment        
 

 
dr. Ivo DeradoNaša prošlost leži u Europi, a pogotovu budućnost. Samo one stranke koje su tako kulturološki orjetirane pripadaju Zapadu. Liberalna demokracija i mentalno razlikovanje socijalnog od socijalističkog vežu nas sa Zapadom. Filozof Karl Popper definira liberalnu demokraciju: Mogućnost smjenjivanja onih na vlasti bez prolijevanja krvi. Zato demokracija znači ne samo verbalno nego i realno distanciranje od diktatora bilo koje boje. Bez tog minimuma, jedna stranka ne pripada Europi. U skorim izborima moraju hrvatski građani pokazati mentalnu zrelost za EU. Zato je važno izići na izbore u što većem broju. Cinično ponavljanje da su sve stranke iste, korumpirane i lupeške, ne samo da je krivo, nego je psihološki štetno i za našu ekonomiju. Tko ne vidi razliku između stranaka, taj je politički slijep ili zloban. Neke nam stranke obećavaju, ako pobjede, da će „ukinuti“ siromaštvo. To je obmanjivanje. Osjećaj da je prošlost bolja od sadašnjosti je prouzrokovana lošim pamćenjem.
Add a comment        
 

 

KrižU jednosatnoj izvrsnoj televizijskoj emisiji "Lica nacije" 4. studenoga 2007. godine (u Sjevernoj Americi) koju je vodio dobar TV voditelj gospodin Branimir Bilić, Hrvatska televizija konačno je pokazala u riječi i slici, upozoravajuće ali i spasonosno Božje zrcalo istine! U emisiji su sudjelovali akademik Mislav Ježić i doc. dr. Mijo Nikić. Iskreno hvala uredništvu emisije "Lica nacije" i izabranim gostima emisije koji su, koliko su željeli i znali, iznosili svoja stajališta na temu: "Društveni kriteriji i novi humanizam? Na mnoga dobra pitanja voditelja emisije Branimira Bilića, jedno od temeljnih pitanja za mene bilo je: "Koliko je zapravo za sve ovo važan sustav vrijednosti odgoja obrazovanja znanosti i jedne kulture duhovnosti i odgovornosti?" Doc. dr. Mijo Nikić je odgovorio:" Dakle, problem jeste u tome što je zanemarena ta glavna duhovna dimenzija. Evo, mi smo sada u ovom izbornom i predizbornom vremenu, svi obećavaju bolje sutra, međutim bolji život ne će doći promjenom dolaskom nove stranke na čelo države, nego dolaskom novog čovjeka! Novi svijet se rađa novim čovjekom, a čovjek se treba nanovo roditi! Kad je Isus učenog Nikodema uvjeravao što je potrebno, jedan noćni razgovor su imali, onda je Isus rekao: "Zaista, zaista kažem ti, tko se odozgo ne rodi, taj ne može vidjeti kraljevstva Božjega." (Ivan 3,3)

Add a comment        
 

 
Ivo DeradoLord Ralf Dahrendorf, član britanskog gornjeg doma i nekadašnji rektor London School of Economics tvrdi: “Uvođenjem novog ustava poslije jedne diktature legalitet u novoj državi mora doći prije demokracije. Nekorumpirani i neovisni suci su utjecajniji negoli izabrani političari makar izabrani s golemom većinom. Sretne su one zemlje koje oboje imaju i gdje građani njeguju i štite i legalitet i demokraciju.” Nažalost mi nismo tako ni počeli i još uvijek ne pripadamo sasvim tim sretnim zemljama. Mi smo izišli iz sjene diktature u nekompletnu, pravno i demokratski defektnu državu. Nije dovoljno imati pouzdane i poštene izbore. Pravna i demokratska funkcija administracije, građansko sudjelovanje u politici, politička kultura, ljudska prava, civilne slobode još se uvijek nisu kod nas dovoljno afirmirali.
Add a comment        
 

 
Dolazak HrvataDonosimo prilog čitatelja Antuna Vukovića «Panslavizam - jedan korak do jugoslavenstva ili zapadnog Balkana», u kojem autor iznosi podroban presjek najvažnijih događaja iz prošlosti hrvatske države i hrvatskog naroda kroz četiri, po njemu ključna razdoblja. Naglašava potrebu prestanka kontinuiranog zanemarivanja i prešućivanja istine o osnovnim temeljima svakog naroda – njegovoj prošlosti - posebice podrijetlu, kao i o zbivanjima koja su kroz minula stoljeća bila od presudnog značaja, a danas se, iako mahom dokumentirana, uopće ne, ili se vrlo malo spominju. "Na nama je zaustaviti ponovnu slavensko-avarsku prijetnju zatiranja hrvatske države, naroda i imena. Najsigurnija i najčvršća obrana djedovine i naroda je znanje i saznanje istine vlastitog hrvatskog podrijetla. Dočekali smo vrijeme u slobodi i nezavisnosti trezveno i staloženo razmisliti, koje koristi za opće narodno dobro izvlačimo iz naše višetisućljetne hrvatske povijesti. Porazno je odmah na početku, i u slučaju da ne poznajemo našu bližu i daleku prošlost, drugim riječima, da prolazimo ravnodušni pored sudbonosnih i odlučujućih dogođaja u povijesti od kojih zavisi naša sadašnjost i budućnost sviju, koji dolaze poslije nas. ".
Add a comment        
 

 
Pelješki mostPlanirana izgradnja pelješkog mosta uznemirila je sve oporbene stranke. Navode slijedeće razloge, zbog kojih se most ne bi trebao graditi: zbog dobrih susjedskih odnosa,  uskoro ulazimo u Europsku zajednicu i zbog toga granice nisu više važne,  zbog visoke cijene - od preko 2 milijarde kuna, a koje bi se trabalo uložiti u školstvo i znanost,  gradnja mosta nije u duhu bratstva i jedinstva budućeg zapadnog Balkana - itd. Dobar susjed mora biti samo Republika Hrvatska. U susjednim državama se može govoriti, djelovati i pisati sve što nije dobronamjerno prema našoj zemlji i to bez ograničenja. Zaboravljaju se prolazi kroz Neum i u bivšoj SFRJ, kada su milicajci BiH-e jurili za našim vozačima pod izlikom na primjer da su prešli punu crtu i od naivaca naplaćivali kazne. Pregledavali su i prtljažnike i koje neprilike su se stvorile ako vlasnik automobila nije imao račun za na primjer -  vreću cementa. U izvjesnim prilikama prolaz kroz Neum može postati još jedno sredstvo ucjenjivanja Republike Hrvatske. Vladajuće i oporbene stranke su složne oko ulaska Hrvatske u Europsku zajednicu. Nema druge alternative. Ako je istina što tvrde o individualnom ulasku Hrvatske u EZ-u, onda moraju biti svjesni da će se Šengenska granica pomaknuti na istok prema našim susjedima i da je za taj slučaj i te kako važna gradnja mosta na Pelješac.
Add a comment        
Sri, 16-10-2019, 08:07:46

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.