spolnostPitanje “spolne orijentacije”, “rodnih identiteta i izražavanja”, koje sadržavaju Zakon o suzbijanju diskriminacije i novi Zakon o ravnopravnosti spolova, najvećim je dijelom nerazriješeno pitanje u suvremenim društvima. Postoji pritisak neupitnoga usvajanja tih pojmova na svim društvenim razinama, ali ne i prostor za bilo kakvu ozbiljniju raspravu o njima. Tko god u javnu “raspravu” ne uđe s apriornim odobravanjem, može u suvremenim društvima dobiti etiketu homofoba. A te se etikete danas plaše svi koji imaju želju izgrađivati kakvu javnu karijeru. No privatno mnogi javni djelatnici i mnogi stručnjaci ne misle onako kako se javno pragmatično izjašnjuju. Ovdje ne problematiziram onaj javni ekscesni dio koji završava fizičkim nasiljem ili govorom mržnje, nego strukovni dio javnosti koji bi o tom fenomenu itekako imao što reći iz različitih kutova, ali i s različitim konačnim prosudbama.(I. Relković)
Add a comment        
 

 
rodni identitetIako je srž Zakona o ravnopravnosti spolova ravnopravnost žena i muškaraca, ipak se i u njemu pojavljuju pojmovi “spolna orijentacija” i “rodni identiteti”. Taj se Zakon, međutim, uopće ne bavi spolnim ponašanjem, ni heteroseksualnim (bračnim ili izvanbračnim) ni homoseksualnim, ni bilo kojim drugim, jer mu je svrha, kako mu i samo ime kaže, “ravnopravnost spolova”. Budući da se u navedenom Zakonu traži uklanjanje “rodnih stereotipa u obrazovanju na svim razinama” (sukladno Nacionalnoj strategiji za ravnopravnost spolova), postavlja se pitanje kako će se pojam “rodnih stereotipa” tumačiti. Ako u Zakonu ostaju navedeni pojmovi “spolne orijentacije” i “rodnih identiteta”, tada se unosi nejasnoća u pojam “rodnih stereotipa”. Jer poučavanje o neodrživosti svima jasnih obrazaca ponašanja kao “rodnih stereotipa” (prema kojima je žena isključivo vezana uz “štednjak” i “glačalo”, a muškarac uz “zamjenu gume na automobilu” i “čitanje novina”), pretvara se i u izobrazbu o “stereotipima” za koje nismo sigurni da se smiju nametnuti cjelokupnom društvu u ime jedne nove znanstveno neprovjerene teorije (zapravo “gender” ideologije), koja se temelji na “osjećajima”.(I. Relković)
Add a comment        
 

 
TitoDuel između Tita i Petka Miletića, koji je u mnogo čemu odredio sudbinu Jugoslavije u drugoj polovini tek minulog vijeka, ponajviše su, po svemu sudeći, odlučili njihovi moskovski asistenti. A Tito je, sportskim riječnikom rečeno, imao mnogo dužu klupu od Miletićeve. Odvažni Crnogorac, koji se Srbinom smatrao, imao je prednost u političkom aparatu Kominterne, a njegov ljuti rival neuporedivo je bolje kotirao u tajnim službama Staljinovog režima. A kad je sukob izveden na taj teren Miletićeve šanse postale su stvar teorije. Agenti kolo vode Na Miletićevoj strani bila su dvojica-trojica kadrovika Kominterne, a Titova lista bila je dugačka kao gladna godina. Na njoj su bili njegovi bliski suradnici, sovjetski obavještajci Josip Kopinič, Božidar Maslarić i Mita Despotović, te predsjednik Kontrolne komisije Kominterne, Nijemac Vilhelm Florin, pa izaslanik jedne sovjetske tajne službe u Kominterni čije je kodirano ime bilo Andrejev, i na kraju rezident NKVD-a u Kominterni Bugarin Ivan Karaivanov, koji je još 1935. u Titov kadrovski dosije u Moskvi upisao: "Zaslužuje puno (naše) povjerenje". Istina, najkrupnija sovjetska obavještajna figura iz Jugoslavije Hercegovac Mustafa Golubić, koji se osećao i izjašnjavao kao Srbin, nije ni za živu glavu htio s Titom "tikve da sadi", ali od njega ni Miletić nije imao mnogo koristi. Sva je prilika da Golubić tada, u jesen 1939. godine, kada je Hitlerovim i Staljinovim upadom u Poljsku već počeo Drugi svjetski rat, nije ni bio u Moskvi.(J. Hečimović Nikšić)
Add a comment        
 

 
neravnopravnost spolovaDa nešto nije u redu sa “sestrinskim” propisima (Zakonom o suzbijanju diskriminacije i Zakonom o ravnopravnosti spolova), pokazat će neki banalni i smiješni detalji iz konačnoga prijedloga Zakona o ravnopravnosti spolova. Zakon je prema svim područjima života krenuo s pogrešnom logikom o tome što je uopće ravnopravnost. Naime, prema ideji predlagatelja, ravnopravnost je u tome da se oba spola na silu natjeraju na jednakost! Tako se čak želi obvezati škole i fakultete da imaju ujednačenu zastupljenost učenika, odnosno studenata po spolu! To znači da će se na silu tjerati muškarce u odgajatelje i medicinske sestre da bi se postigla ujednačenost. Ili će se primati samo onoliko djevojaka koliko se po slobodnoj volji upisalo i muškaraca? Na isti način djevojke će se tjerati na upisivanje u škole za automehaničare. Jer naš zakon doslovno kaže ovako: “Na svim razinama odgoja i/ili obrazovanja primjereno će se brinuti o ujednačenoj zastupljenosti po spolu u učeničkoj i studentskoj populaciji” (usp. čl. 14.). Eto kako želja za ravnopravnošću, ako nije praćena mudrošću, može završiti u kazalištu apsurda! Naime, ako se mislilo dati temeljnu ravnopravnost pripadnicima obaju spolova u odabiru zanimanja, onda su se u Zakonu trebale predvidjeti iste mogućnosti, a potom da se na temelju njih zbiljski omjer postiže osobnim zanimanjem, a ne golom statistikom.(I.Relković)
Add a comment        
 

 
Peter GalbraithIz tjednika Fokus donosimo komentar dr. Miroslava Tuđmana, koji piše o pozadini i posljedicama svjedočenja bivšeg američkog veleposlanika u Hrvatskoj Petera Galbraitha, u procesu protiv optuženih hrvatskih generala u Haagu. Izdvajamo: "Peter Galbraith, veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj od 1993.-1998., bio je u Haagu od 23. do 25. lipnja 2008., svjedok Tužiteljstva u slučaju protiv generala Gotovine, Čermaka i Markača. Njegovo je svjedočenje za Tužiteljstvo bilo vrlo važno, pogotovo zato što niz prethodnih svjedoka Tužiteljstva nisu uspjeli potvrditi ključne navode iz optužnice o "Oluji" kao udruženom zločinačkom pothvatu kojem je cilj bio etničko čišćenje Srba i prekomjerno granatiranje Knina. Nakon prvog dana Galbraithova iskaza pred Sudom, dio je hrvatskih medija kao udarnu vijest javio: Galbraith je potvrdio većinu navoda iz optužnice protiv hrvatskih generala, te da je "Tuđman htio Hrvatsku bez Srba". Naglasak je u tim prvim vijestima bio da je Galbraith "ponovio većinu svojih stavova i teza koje je iznosio na suđenju Slobodanu Miloševiću i Milanu Martiću, a u kojima je iznio mišljenje da Hrvatska u Oluji nije izvela etničko čišćenje Srba s područja Krajine."(M.Tuđman)
Add a comment        
 

 
diskriminacijaČlanak 8. Zakona o suzbijanju diskriminacije određuje područje njegove primjene, kao i subjekte koje obvezuje. Tako stoji: “Ovaj Zakon primjenjuje se na postupanje svih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela s javnim ovlastima te na postupanje svih pravnih i fizičkih osoba, osobito u područjima...” (slijedi nabrajanje područja počevši od “rada i radnih uvjeta”, “obrazovanja, znanosti i športa”, “socijalne sigurnosti”, “zdravstvene zaštite, pravosuđa i uprave”, “stanovanja”, “javnog informiranja i medija”, “pristupa dobrima i uslugama te pružanju istih”, “članstvu i djelovanju u sindikatima, organizacijama civilnog društva, političkim strankama ili bilo kojim drugim organizacijama”, pa sve do “sudjelovanja u kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu”). Budući da je u tekstu istaknuto “osobito u područjima”, znači da se Zakon primjenjuje i u svim drugim područjima života. Budući da je diskriminacija zabranjena “u svim pojavnim oblicima” (usp. čl. 9.), da je pri tome zabranjena sukladno najšire tumačenim osnovama, da se primjenjuje u svim područjima života i da obvezuje sve subjekte (od države do fizičke osobe), očito je da se predlagatelj Zakona odlučio umiješati u sve pore života svih ljudi.(I. Relković)
Add a comment        
 

 
natalitetPostoje u svijetu, u smislu brojnosti, veliki i mali narodi. Postoje i narodi kojima su kroz povijest često podrezivana krila, pa su ostali malima, ali postoje i oni narodi kojima je povijest puhala u njihova jedra pa su postali i brojčano veliki narodi. Naš hrvatski narod spada u kategoriju malobrojnog naroda, kojemu su se sve donedavno podrezivala, pa i dan danas politički podrezuju krila, pa je ostao brojčano mali narod, čije pučanstvo u domovini i ono diljem svijeta broji najviše do osam milijuna duša, s izrazito naglašenim trendom njegovog brojčanog opadanja zbog pada nataliteta, i zbog asimilacije s većinskim narodom unutar kojeg živi kao manjina u svijetu. Porast svjetskog pučanstva kreće se ubrzano, danas nas ima oko sedam milijardi duša, a tek prije dvadesetak godina bilo nas je šest milijardi.(M. Prpa)
Add a comment        
 

 
segregacijaZakon o suzbijanju diskriminacije toliko odskače od ambijenta hrvatskoga društva da je odlučio suzbijati čak i ono čega jednostavno nema. Odlučio je suzbijati čak i segregaciju. A segregacija je “prisilno i sustavno razdvajanje osoba” po svim osnovama nabrojanim u prvom članku (čl. 4.). Segregacija (lat. segregare – razlučiti, rastaviti) je razdvajanje ljudi na osnovi određenih kriterija kojima se krše temeljna prava i slobode. Prisilna i sustavna segregacija kao pravni oblik razdvajanja ljudi nepoznata je u suvremenom hrvatskom društvu i kulturi. Takvu segregaciju prate kaznene mjere prekršitelja, a provode je državne institucije. Nepoznato je da se u dosadašnjoj sudskoj praksi u Republici Hrvatskoj ijedan predmet odnosio na segregaciju. Čak ni u vrijeme Domovinskog rata nije bilo takve “pravne segregacije”.(I.Relković)
Add a comment        
 

 
diskriminacijaPosebno je u Zakonu o suzbijanju diskriminacije široko i neprecizno postavljeno pitanje “poticanja na diskriminaciju”. Poticanje je u članku 4. stavku 1. bez ikakva izuzetka izjednačeno s činjenjem. Međutim Kazneni zakon to promatra drukčije: “Tko drugoga s namjerom potakne na počinjenje kaznenog djela kaznit će se kao da ga je sam počinio. (...) U slučaju nepodobnog pokušaja poticanja poticatelj se može osloboditi kazne” (čl. 37., st 1. i 3.). Iz teorije kaznenoga prava poznato je da je poticanje psihički utjecaj na počinitelja kako bi ga se navelo na donošenje odluke da počini neki prijestup. No, poticanje je kažnjivo samo ako je počinjeno s namjerom i to kad je poticatelj svjestan svojega djela i želi njegovo počinjenje (izravna namjera), odnosno kada je svjestan da djelo može biti počinjeno te na to pristaje (neizravna namjera). To se u Zakonu o suzbijanju diskriminacije ne razlikuje, a njegova nejasnoća u drugim pitanjima može prouzročiti vrlo široka tumačenja, što je sve poticaj na diskriminaciju. Posebno je to osjetljivo zbog vrlo samovoljnih mogućnosti tumačenja što je sve diskriminacija, a posebno prema onim osnovama za koje sudska praksa ne postoji, ali postoje vrlo borbene i radikalne skupine koje svaki kritički govor o vlastitom ponašanju javno proglašavaju diskriminacijom.( I.Relković)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Uto, 18-02-2020, 20:22:32

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.