KomunizamPosredovanjem Glasa koncila (27. svibnja) doznajemo da je austrijski Kathpress javio da su u Rumunjskoj prvi put objavili popis žrtava komunizma. Navodi se "Knjiga mučenika" s popisom 125 pravoslavnih, katoličkih i protestanskih kršćana koji su ubijeni zbog vjere, nakon uspostave komunističke vlasti. Rumunjski komunizam, koji se inače smatrao najokrutnijim i najpogubnijim režimom bivšega "crvenog" istoka Europe, bilježi dakle 125 žrtava zbog kršćanske vjere. A prikupljeni podaci o hrvatskim svećenicima, bogoslovima, redovnicima i redovnicama, kao žrtvama komunizma, pet puta su veći od rumunjskih! Poznat je poimenični podatak o preko 600 ubijenih hrvatskih katoličkih svećenika i časnih sestara iz vremena komunističkog režima. Ako je dakle u Rumunjskoj za vrijeme najokrutnijeg i najpogubnijeg komunizma u ime vjere stradalo 125 osoba, a kod nas stradalo više od 600 hrvatskih svećenika i redovnica, trebali bi se upitati, kakav je to bio Titov komunistički režim? Još dan-danas Titova se vladavina želi prikazati kao neki humani oblik komunističke ideologije, što naprosto ne odgovara istini. Treba napomenuti da su komunisti u Jugoslaviji bezdušno ubijali i dugo vremena poslije rata, a među mučeničkim žrtvama našlo se i tridesetak časnih sestara. Ubijalo se pod parolom "smrt fašizmu – sloboda narodu". Znači li to da su časne sestre bili fašisti i da je narod nakon njihovih pogubljenja postao slobodan?
Add a comment        
 

 
Feral TribuneKada su mnogobrojni kandidati za predsjednika SDP-a unisono podržavali Ljubu Jurčića za predsjednika vlade in spe, neupućeni građanin mogao je dobiti dojam da se ta stranka konačno počela baviti potrebama najširih slojeva hrvatskoga društva, a da je zaboravila ideološku zadrtost jugoslavensko-komunističke revolucije i samoupravno-socijalističke izgradnje. Jurčić naime nije opterećen jugofilnim floskulama, samoupravnim socijalizmom i partizansko-ustaškim ratom koji neki „antifašisti“ još uvijek vode. Tvrdnjom da su oni danas tek antifašisti, dotičnici, logički gledano, žele naglasiti da su fašisti još uvijek tu i da „revolucija još traje“. S druge strane, definirajući „lijevo“ i „ljevicu“ gospodarskim i socijalnim pojmovima, kako se to čini i u drugim europskim zemljama, Njemačkoj i Francuskoj primjerice, moglo je u prvi mah izgledati da će i SDP-u skloni Hrvati, zahvaljujući Jurčićevu iskoraku, konačno birati svoju vlast po kriteriju gospodarskoga uspona i općega blagostanja, a da im nitko više kao kriterij za lijevo i desno ne će nametati „iskonsku podjelu“ na antifašiste – fašiste, partizane – ustaše, Hrvate – jugoslavene, stare komuniste – nove socijaldemokrate, itd.
Add a comment        
 

 

U petak, 6. srpnja 2007. godine objavljen je u Hrvatskom tjedniku Fokus članak pod naslovom "Stekli prava, a zaboravili dužnosti", a potpisao ga je gospodin Zlatko Janković. Na samom početku autor članka navodi: "Kunemo se u pravnu državu, sudstvo, zakonodastvo, sve napredno, sloboda za sve! A što je to sloboda? Gdje počinje i gdje završava? To je pitanje nad kojim se treba zamisliti, ali vrlo temeljito. Sloboda je imaginiran pojam koji može shvatiti samo osoba koja nije bila izložena nikakvim pritscima za vrijeme dok je upijala znanja i iskustva ovoga svijeta. Slobodan je samo onaj čovjek koji je bez predrasuda upijao znanje i iskustva predhodnih naraštaja. Možemo definirati slobodna čovjeka kao onoga koji je shvatio da je povijest učiteljica života!"...

Add a comment        
 

 
Sezame, otvori se!Iz Ureda Stjepana Mesića krenula je priča kao one priče iz arapske tisuću i jedne noći, gdje je Aladin (ovoga puta Ivo Sanader), trljao po svjetiljki iz koje je izašao div. Div obeća Ivi da će izvršiti svaku njegovu želju. I Ivo reče, hoću da mi prebaciš 19.500 kilograma zlata i to ravno u banku na djevičanskim otocima. I div je ispuni Ivinu želji i prebaci zlato koje je bilo sakriveno u Ali Babinoj pećini, koju je div otvorio prije toga riječima "Sezame, otvori se!". Da bi to sve dobilo na vjerodostojnosti, pobrinuo se je Stjepana Mesić, otkrivajući bankarski dokument iz kojeg se vidi gdje je Ivo zlato pohranio. Taj dokument dao je svome savjetniku Perkoviću, koji je s tim dokumentom, i s odobrenjem javnog tužioca Bajića, otišao u Beč do umirovljenog generala Zagorca, s namjerom da Zagorac bude onaj koji će potvrditi njegovu vjerodostojnost.(A.Kunek)
Add a comment        
 

 
Republika SrpskaMnogi su se u Hrvatskoj snebivali agresivnom retorikom dvojice predstavnika Efraima Zuroffa iz Zagreba, Salamona Jazbeca i Alena Budaja, i to povodom koncerta Marka Perkovića Thompsona u Maksimiru. Najprije su tražili da ne pjeva neku tuđu pjesmu, koju on i inače na svojim koncertima na pjeva, a potom su, kada je sve prošlo u miru, žurno javili Zuroffu da je 60 tisuća ustaša divljalo u Maksimiru. Zuroff, ne budi lijen, odmah piše Mesiću, traži ostavke ministara, zabrane koncerata, okupljnja i sl. Budaj opet javno govori kako bi tih nekoliko dječaka i djevojčica koji su imali kape sa znakom u na glavi valjalo preodgajati, odnosno kako bi mogli naučiti da to nije u redu: uzeti nož u ruke, te potom… (nije za napisati u ozbiljnim novinama). Navodno bi tek tako naučili da te kape i košulje nisu dobre. Zu sveopću konsternaciju našao se i jedan njihov istomišljenik u Hrvatskoj, koji je također uznastojao štogod ušićariti: Milorad Pupovac. Drznuo se i on tražiti ostavku ministra Primorca, jer da su pravoslavni u logoru Jasenovac nosili, slično Židovima, oznaku P. O srpskim koncetracijskim logorima za Hrvate u Srbiji, "Krajini“ i "Republici Srpskoj“ za Domovinskoga rata ne reče, naravno, ni riječi. O tisućama tamo ubijenih i(li) nestalih ne govori Pupovac, a kamo li da bi tražio ratne zločince među svojim sunarodnjacima.
Add a comment        
 

 
Hrvatska gospodarska komoraHrvatska gospodarska komora još uvijek radi po načinu rada kakav je bio u komunističkom režimu. Svaka pravna osoba, bez obzira ne njezinu dobit, mora uplaćivati isti godišnji doprinos HGK-i. Plaćanje se vrši prema zakonskoj odredbi, bez obzira ima li pravna osoba bar neku korist od članstva. Primjerice, članstvo čak ne povlači dobivanje godišnjeg izvješća o radu komore ili neki bilten. Učlanjenje u HGK-u bi moralo ovisiti samo od volji pravne osobe. Sve je podvrgnuto tržišnoj privredi, pa bi tako i Komora morala raditi. Mogla bi naplaćivati svoje usluge, davanje savjeta, pronalaženje poslovnih partnera, ponuditi svoje programe i pružati pomoć oko traženja sredstava za realizaciju tih programa, itd..
Add a comment        
 

 
PožarDonosimo predavanje Branimira Molaka s Četvrtog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, koji je kako smo već javljali održan u Zagrebu i Škabrnji, od 15. do 17. lipnja 2007. godine. U uvodu je Molak napisao: "Novija zbivanja s nekontroliranim oslobađanjem opasnih tvari u Karlovcu, Sisku… kao i ona prije nekoliko godina u Rijeci i Zagrebu pokazala su da niti za područje nekontroliranog oslobađanja opasnih tvari kao niti za većinu drugih vrsta izvanrednih stanja, u Hrvatskoj nema djelotvornog sustava za upravljanje u krizama ili izvanrednim situacijama,. Ponovna uspostava takvog sustava utjecala bi na smanjivanje rizika svih vrsta izvanrednih stanja i smanjila bi broj žrtava i štete takvih događanja. U agresiji na Hrvatsku više od 14 tisuća ljudi je ubijeno i oko 30 tisuća ranjeno. Izravne štete uzrokovane ratom procjenjuju se na više od 30 milijardi USD. Štete u miru izazvane elementarnim nepogodama u Hrvatskoj koje ugrožavaju malog čovjeka, najviše poljoprivrednika – iznose oko 1,5 milijardi kuna/god. U tekstu je riječ o tome što ugrožava ljude, dobra i okoliš, što je to sustav obrane, zaštite i spašavanja, te kakav bi sustav ponovno u Hrvatskoj trebalo izgraditi. Sustav je srušen usred Domovinskog rata, a novi nije uspostavljen. Da sustav nije srušen možda ne bi stradali ni stanovnici Zagreba u bombardiranju 1995. godine. Odnos međunarodne zajednice prema ratnim zbivanjima na ovim prostorima još je jedan važan razlog za ponovnu uspostavu sustava za redukciju rizika. Cilj je problematiku upravljanja u krizama približiti onima koje zanimaju pitanja sigurnosti stanovnika i kako smanjiti rizike, odnosno broj žrtava i materijalne štete koje izazivaju izvanredna stanja. Vojna komponenta obrane nije predmet razmatranja u ovom tekstu.".(B.Molak)
Add a comment        
 

 
Krsto PapićU jednosatnom zabavnom televizijskom programu "Piramida"u srijedu, 17. siječnja 2007. godine jedan od gostiju bio je poznati hrvatski filmski redatelj i autor mnogih izvrsnih igranih i dokumentarnih filmova gospodin Krsto Papić. Gospodin Papić iskoristio je prigodu da velikom broju TV gledatelja kaže iskreno što mnogi u Hrvatskoj nisu spremni ili ne žele javno kazati: "Po pesimizmu smo medu pet vodećih nacija u svijetu što izgleda na prvi pogled nevjerojatno, ali nije nelogično. Znači da bolje s optimizmom stoje od nas narodi u kojima se gine i ratuje, i narodi kojima se lošije živi nego u Hrvatskoj. Po mome mišljenju razlog tome je nedostatak jedne vizije, nedostatak koncepta društva i nedostatak nade. I ta nesretna privatizacija i pljačka građana, koji tekar "sada" osvijestili i vide da su opljačkani i prevareni. Nije u novcima sve. Ima puno tih od 700.000 tisuća s automobilima koji su pesimisti. Mi nemamo jednu generalnu ideju, mi nemamo perspektivu, jer mi nemamo državnike koje bi je dali..."
Add a comment        
 

 
Zoran MilanovićSmrt svakog čovjeka je posebno traumatično iskustvo za obitelj. Očekivani razvoj višemjesečne bolesti zacijelo tu ništa nije mogao promijeniti ni u slučaju Ivice Račana. S druge strane, ono što je vezano uz hrvatsku političku scenu, a što treba primijetiti, je to da se uporno želi sakriti da je u slučaju SDP-a odlazak Ivice Račana iztraumatizirao cijelu tu stranku. Naime, promocija novog čelnika Zorana Milanovića zorno je pokazala sve slabosti i opasnosti koje su se nadvile SDP. Na fotografijama hinjeno jedinstvo dojučerašnjih protukandidata u izbornoj utrci za čelnika stranke, nakon nekih nepromišljeno izrečenih stavova g. Milanovića o krucijalnim pitanjima hrvatskog društva, sve očitije vodi prema razilaženjima u ova nezgodna predizborna vremena.
Add a comment        
Uto, 20-08-2019, 23:49:09

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.