nakladnik Nenad PopovićOve nedjelje završio je Međunarodni sajam knjiga Leipzig 2009. U izboru nakladnika Nenada Popovića, kojeg je za selektora odabralo Biškupićevo ministarstvo kulture, na Sajam je putovalo deset, kako su predstavljeni na posebnoj konferenciji za tisak, hrvatskih pisaca: Veljko Barbieri, Slađana Bukovac, Daša Drndić, Ivo Goldstein, Slavko Goldstein, Damir Karakaš, Robert Perišić, Dalibor Šimpraga, Slobodan Šnajder, Filip Šovagović. Hrvatska je izlagala na prostoru veličine 80 kvadratnih metara, sa 600 knjiga uglavnom velikih nakladnika. Dojam koji smo čuli na kraju sajma govori o izboru bez jasnih kriterija, reda i logike. To se, s druge strane, ne može reći i za izbor Nenada Popovića za selektora hrvatskih predstavnika o čemu više piše Damir Kalafatić u prilogu koji objavljujemo u nastavku "Tko promovira hrvatsku knjigu (i jezik) u Leipzigu?".(mm)
Add a comment        
 

 
Huda JamaJesu li - licemjerje, nestručnost, neistinitost, neodgovornost, briga samo za vlastiti probitak, nemar prema povijesti, bezobzirnost - osobine većine hrvatskih političara? U Sloveniji je otkriveno još jedno stratište, rudnik Barbara u Hudoj Jami, nevinih žrtava partizanske/antifašističke osvete nad vojnicima i civilima, pretpostavlja se pretežito Hrvata.A možda se je radilo i o planiranom smanjivanju broja Hrvata. Prosudbu o načinu izvještavanja u medijima mora se prepustiti gledateljima, čitateljima i slušateljima.. Ministrica Jadranka Kosor i ministar Karamarko zgroženi su s viđenim stanjem i ministrica je rekla da krivce tih zločina treba kazniti. Prema objavljenom članku u Večernjem listu od 11. ožujka ove godine premijer je od mjerodavnih institucija zatražio da sa slovenskim kolegama istraže zločin u Hudoj Jami te da se odgovorni kazne. Pitam se što su radili do danas potpisnici ugovora o suradnji sa Slovenijom po pitanju istraživanja masovnih grobnica. Je li i to potpisivanje služilo samo u predizborne svrhe?(M.Ivanišević)
Add a comment        
 

 
Rudnik Sv BarbaraKako i sam potječem iz rudarskog mjesta, poznato mi je da se više rudnika, ili pojedino rudarsko okno ili pojedina jama u njima naziva imenom Barbara po svetoj Barbari. Sv. Barbara je živjela u III. stoljeću, no ne zna se sa sigurnošću je li to bilo u Egiptu ili Nikomediji u Maloj Aziji... Kroz mnoga stoljeća sv. Barbara je postala mnogostruka zaštitnica, a najpoznatija je kao zaštitnica rudara, pa zato se njenim imenom nazivaju brojne rudarske jame. Zaštitnica je još i tvrđava, tornjeva, graditelja, zidara, topništva i ljevača topova (često je prikazana s topom), općenito vojnika, vatrogasaca i svih koji rade s vatrom (u vezi s gromom i munjom iz legende). Zanimljivost vezana uz to kaže da su sv. Barbaru za vrijeme ratova zvali u pomoć artiljerci, i to ne samo katolici već i protestanti, koji donekle zaziru od štovanja svetaca. Poznata je kao i štovana zaštitnica graditelja tunela, opet prema legendi koja kaže, da joj se, kad je bježala pred bijesnim ocom sama od sebe otvorila i stijena, zato je štuju i bušači tunela u stijenama i općenito radnici s kamenom.(M.Prpa)
Add a comment        
 

 
Robert BelinićNa pozornicama raznovrsnih kulturnih dogadjajima u Chicagu zadnjih tjedana hrvatski umjetnici su bili izvanredno dobro zastupljeni. Naime, 24. veljače u svijetski-poznatome Art Institute of Chicago nastupio je hrvatski pijanist Zvonimr Nagy. Ovaj mladi kompozitor, pijanist i orguljaš, rodom iz Osjeka, uz ostale uspjehe, priprema doktorat iz glazbe na poznatom chicaškom Northwestern University. Devetog ožujka u Goethe-Institut-u Chicagu čitao je odlomke svojih knjižvenih djela sad već dobro poznati pisac u Americi Josip Novaković, koji je kao mlad student došao u Ameriku i sad je profesor na Pennsylvania State University. Treći mladi Hrvatk koji je obogatio chicašku kulturnu scenu ovh dana bio je Robert Belinić. Taj mladi gitarist, za kojeg vele da je glazbeni geniji, održao je koncert u Oriental Institutu, University of Chicago, 10. ožujka, 2009. Belinića nastup je jedan od koncerata u godišnjem glazbenom rasporedu „University of Chicago Presents/UC predstavlja“. Broj posjetitelja za ovaj koncert je bio ograničen i hrvatska zajednica je mogla otkupiti samo manji broj ulaznica. Ambijent ovog dogadjanja je bio neobičan, ali izvanredan.(A.Čuvalo)
Add a comment        
 

 
Tuerk«Danes sem tu zaradi prvorazredne teme zato o drugorazrednih temah ne bom govoril», odgovorio je pred proslavu međunarodnog Dana žena predsjednik republike Slovenije Danilo Tuerk na novinarsko pitanje, hoće li otići pokloniti se žrtvama(a njih je možda čak i sedam tisuća!?) komunističko-partizanskih poratnih zločina u Barbara rovu u Hudoj Jami kod Laškoga. I dodao kako bi potvrdio prioritet slavlja u čast Dana žena pred d(t)užnim odavanjem počasti mučki pobijenim (većinom Hrvatima). «Danes sem v Trbovljah(u Trbovlju) zaradi pravic žensk, zaradi enakopravnosti žensk. To je izjemno pomembna, prvorazredna tema v Sloveniji, tudi politična tema. In zato danes ne nameravam dajati izjav o nobeni drugi temi»; dodao bih: drugorazrednoj…jer mrtvima nikakve pravice i ne trebaju. Eto, perfidnom ciniku Danilu važnije su žive slovenske deklice nego mrtvi Hrvati, sramota! Ipak, ovaj 'ugledni nam susjed' barem je bio otvorene duše(ako ju uopće i ima!?) pa je jasno rekao koliko ga je dirnulo stravično otkriće u «Barbarskom rovu». Donekle ga možemo i razumjeti jer kako prvi rezultati istrage govore radi se mahom o njegovim, eto, 'dobrim susjedima', Hrvatima a ne o slovenskim domobranima. Uostalom, u kakvom su nam mizernom stanju međurepublički odnosi stav gospodina Tuerka je s hladne političke strane možda i opravdan.(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
Kardinal Franjo KuharićPovodom sedme godišnjice smrti kardinala Franje Kuharića (11.ožujka 2002.-11.ožujka 2009.) donosimo poetsku crticu Vladimira Biondića.
Add a comment        
 

 
TitoEvo kako glasi jedan od niza sličnih, sramotnih izvještaja o jedinstvenom, monstruoznom zločinu antifašista-partizana nad zarobljenim i bespomoćnim ljudima, nedavno 'otkrivenom' u Sloveniji: «Predstavnici hrvatske Vlade će u Sloveniji, na mjestu novo-otkrivene (ustvari davno-otkrivene, nap.a.) masovne grobnice iz razdoblja nakon završetka drugog svjetskog rata, odati počast (neprijateljskim žrtvama, nap.a.!?) u ime države Hrvatske. Slovenski mediji spekuliraju da bi broj žrtava u jami mogao biti znatno veći od dosad poznatog, dok svjedoci događanja i nakon 54 godine žive u strahu». Koga se to ostarjeli svjedoci boje, boje li se 'recidiva' bivše UDBA-e, OZNA-e, KNOJ-a? Uistinu, teško je vjerovati da se boje aktualne demokratske vlasti koja, ipak, za razliku od svih ostalih bivših komunističkih zemalja uključivo i Albaniju, još i danas tvrdoglavo prkosi obvezujućem procesu lustracije prema Rezoluciji Vijeća demokratske Europe br.1481? I dalje: «U napuštenom rudniku 'Barbarin rov' u selu Huda Jama kod Laškoga, u kojemu se po navodima iz nekih dokumenata i izjavama svjedoka nalaze hrvatske ali i slovenske žrtve poratnih 'čistki' ('pravedne osvete' nad narodnim neprijateljima, nap.a.), u ponedjeljak će u ime Hrvatske položiti cvijeće i zapaliti svijeće visoki predstavnici i hrvatske Vlade, i tako dalje...» I još nešto: Podnijet će se još jedan prijavak organima gonjenja protiv nepoznatih počinitelja (narodski rečeno: stavit' će im se 'soli na rep'). Kad netko 'sa strane' pročita ovako benigno i imaginarno sročen izvještaj može svašta zaključiti, pogotovo ako bukvalno shvati ovaj sinonim 'nepoznatog počinitelja' (koji je svima poznat). Naime, ni riječi nema ili se oprezno-u strahu izbjegava, ime i prezime počinitelja zločina odnosno barem njegova nalogodavca ili nalogodavaca, ni spomena o vrhovnom komandantu partizanske 'oslobodilačke' vojske. (D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
SiročeLukša Beritić, Ubikacija nestalih građevinskih spomenika u Dubrovniku II, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 12, Split, 1960, str. 73-74, kaže: "Među mnogobrojnim humanitarnim ustanovama Dubrovačke Republike vidno mjesto zauzima Dječje nahodište, koje su stari nazivali 'Hospital milosrđa'. Tu su se primala ona vanbračna djeca, kojih su se obično majke htjele riješiti. Kasnije su se u njega, na određeno vrijeme, primala i djeca siromašnih roditelja. Nahodište je osnovano još 1432. godine. Najprije je bilo u Zlatarićevoj ulici u gradu, gdje se još vidi otvor, tzv. rota, gdje bi nepoznata osoba položila dijete. Nakon velikog potresa, i to 1687., to je nahodište preneseno na Pile u staro ubožište, koje je bilo u Ćebedžijskoj ulici [tur. izraz za proizvođača deka, pokrivača, gunjeva; vunar, suknar]. Godine 1691. gradi se nova zgrada za Nahodište i to na mjestu današnje zgrade Brsalje br. 2., gdje je ostalo sve do 1887. godine, kada je preneseno u novoizgrađenu bolnicu, dok nije 1927. ukinuto. U dvorištu zgrade Brsalje br. 2 vide se još neki ostaci sporednih zgrada bivšeg Nahodišta, dok je sama glavna zgrada temeljito pregrađena prije Drugog svjetskog rata, kada je pretvorena u kafanu 'Ocean'." Ima ona jedna pjesma "Oči su ti kao ocean...", a ponekad u šali rabim izraz "Trooki" za poznatu vizuru grada (tri otvorena volta od nekadašnjeg Arsenala, današnje Gradske kafane u starom Portu). Međutim, ni višak očiju nam ne pomaže da pobijedimo rušenje i asfalt (bez prethodnih arheoloških istraživanja), umjesto da rabimo adaptaciju razuma.(Đ.Bašić)
Add a comment        
 

 
KajinZa osobu kakav je Damir Kajin, koji o svemu sve zna, koji se razumije u svaku moguću stvar, kod nas se u Dalmaciji kaže da je blebetalo, laprdalo ili da previše baljezga. Njemu nikakva tema nije strana pa vjerujem kad bi ga se pitalo o seksualnom životu čudnovatog kljunaša da bi i o tome napisao prigodnu stručnu disertaciju i dodao još desetak amandmana. Damir Kajin je bez ikakve dvojbe saborski zastupnik s 'najdužim, ali i 'šporkim' jezikom. Međutim, nije on samo osoba koja tek baljezga, laprda, blebeće ili lupeta, njegovi stavovi su veoma često upereni protiv zemlje u kojoj živi i u kojoj «svoj saborski kruh zarađuje». Za njega u hrvatskoj Istri žive ljudi koje on potalijančeno naziva Istri(j)anima (talijanski nije Istra nego Istria). Kad govori primjerice o Opatiji onda mu je naglasak te riječi takav da sasvim očito upućuje na talijanski naziv tog grada: Abbazia. Bez ikakve dvojbe Kajina se može nazvati rigidnim secesionistom, čak i iredentistom jer u svakom od svojih nastupa za saborskom govornicom, a njih je bezbroj, veliča 'svoju' uzornu regiju, terra Istria(«koja će spasiti Hrvatsku od bankrota!»), otvoreno i bahato podcjenjujući ostatak hrvatske Domovine. Uz to se još zajedno s gubernatorom Ivanom Jakovčićem zalaže za izdvajanje Istre u nekakvu samostalnu regiju poput Južne Osetije. (D.Kalafatić)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Sub, 15-08-2020, 15:09:57

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.