Sanader i PupovacDosljedno politici hrvatsko-srpske koalicije, od manjinskog izborivši konstitutivni identitet, «kao kolektivitet» (Stjepan Mesić), Srbi su na prošlim parlamentarnim izborima na velika vrata banuli u hrvatski politički život. «Srbin u Banskim dvorima», bila je vijest dana, pohvalno dočekana diljem Europe i svijeta. Uspješnost Sanaderove politike «novog kursa», uz manje Tuđmanove recidive, dočekavši novog Supila, posebno je pozdravio Ivo Banac. Njegova lauda ima težinu: kao «vrhunski južnoslavenolog», sve je on to predvidio u kultnoj knjizi Nacionalno pitanje u Jugoslaviji (Zagreb, 1988.). Bila je to njegova doktorska teza: obranjena kod američko-srpskog povjesnika Voje S. Vučinića, inače Bančeva očuha, eksperta za «hrvatsko-srpsku koaliciju», po kojoj Hrvatska treći put glíbi bespućima balkanske zbilje.Međutim, glede takve politike, odlučnu je dvojbu još ranije izrazio Tonči Tadić (2004.). Naime, on je upozorio na stanje «gdje se ministri praktični biraju po nacionalnom ključu», što nije, npr., neobično u BiH i Makedoniji. Riječ je «o državama u kojima je više konstitutivnih naroda», što su «(najblaže rečeno) pod posebnom skrbi tzv. međunarodne zajednice». Zapravo, «tako birane članove izvršne vlasti imaju države s podijeljenim suverenitetom», pa je «ulazak u hrvatsku državnu vlast značajan korak SDSS-a prema tom cilju». Zato je Tadić jetko zapitao: «Jeste li uopće svjesni što ste učinili, gospodine Sanader?» Ne predstavlja li onda SDSS - kukavičje jaje, što onemogućava Srbima u Hrvatskoj da postanu dijelom hrvatskoga «političkog naroda» i, s tim u svezi, stvaranje moderne hrvatske nacije (države)?
Add a comment        
 

 
tvSvi gledamo u glupu kutiju. Neki, doduše, više, a neki manje. No, činjenica je kako je taj uređaj postao središnje mjesto gotovo svakog doma, važan do te mjere da možemo očekivati da se u budućnosti kuće i stanovi projektiraju prema poziciji televizora. Kupite zemljište, dovedete arhitekta i kažete mu: "Tu kraj ovog grma će mi biti televizor, a ti sad crtaj okolo zidove, prostorije, prozore i vrata." Prije nekoliko godina kada je HRT prodavao svoj treći program, mnogi su se veselili dolasku RTL televizije u Hrvatsku. Tek rijetki su na to gledali s negodovanjem, tvrdeći kako je, eto, došlo vrijeme da i idioti imaju TV kanal namijenjen samo njima. Tada su se takve ocjene činile neprimjerenima i preoštrima. No, danas... danas se čine možda i preblagima. RTL televizija u zadnjih nekoliko godina, koliko je prisutna u hrvatskom medijskom prostoru, uspješno provodi projekt "idiotizacije nacije".
Add a comment        
 

 
PečarićIz Hrvatskog slova donosimo razgovor s akademikom Josipom Pečarićem, redovitim sveučilišnim profesorom matematike na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i članom Upravnog odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća. Na temu «odljeva mozgova» Pečarić je između ostaloga prokomentirao: "Ne mogu biti zadovoljan sa situacijom kod nas. Mi u matematici imamo više vrhunskih matematičara vani nego kod kuće. To je uvjetovano činjenicom da niz naših matematičara ide vani doktorirati, pa neki tamo i ostanu. S druge strane, ne mogu svi – zbog ovih ili onih razloga - ni otići vani. Tako mnogi talentirani matematičari ne uspiju postići ono što su objektivno mogli. Općenito mi se čini kako naše reforme školstva samo pospješuju trend «odljeva mozgova». Ali one i ne mogu biti uspješne sve dok se ne promijeni odnos cijelog društva prema školstvu. Najbolji primjer je Južna Koreja. Recimo samo u Pusanu (oko 4 milijuna stanovnika) ima 27 sveučilišta. Svi znamo kako ta zemlja ima najbržu stopu gospodarskog rasta. Iznenadilo me je kada sam doznao da mnoge kolege s znanstvenih prelaze na pedagoške fakultete".
Add a comment        
 

 
WashingtonMate Kovačević u novom broju tjednika Fokus iznosi svoja razmišljanja o tome zašto bi Republika Hrvatska trebala svoje interese usklađivati s Washingtonom, umjesto da se oslanja na nesložno "europsko mafijaško društvo". Tako Kovačević izdvaja posebice primjer Rumunjske: "Kada je Bukurešt podupro američki zahtjev o izuzeću iz rada Međunarodnog kaznenog suda, Washington je podupro zahtjev Bukurešta za pristupanjem NATO-savezu. Kada je Bukurešt dopustio Americi pristup svom zračnom prostoru početkom rata u Iraku, Washington je Rumunjskoj priznao tako željenu oznaku «funkcionalnog tržišnog gospodarstva». A kada je Bukurešt u UN-u pristao biti supokroviteljom američkog prijedloga o suverenosti Iraka, Washington je pristao otvoriti profitabilne američke baze na obali Crnog mora. U svakoj pojedinoj prigodi, rumunjska pomoć popraćena je, kako navodi list (The Christian Science Monitorm op. ur.), obično u roku od mjesec ili dva – američkom potporom specifičnim rumunjskim interesima.".
Add a comment        
 

 
Braća po oružju Donosimo osvrt Damira Borovčaka na knjigu Izudina Bečirčića - "Braća po oružju". Autor knjige hrvatski je branitelj koji danas u Zenici živi s posljedicama ranjavanja i invaliditetom, zaboravljen od hrvatske vlasti i institucija.  Izdvajamo: "Knjiga Izudina Bečirčića Braća po oružju (Vlastita naklada; Zenica 2007.) nastala je kao potreba objavljivanja istinitog svjedočanstva. Iako se prošle godine kroz medije u Hrvatskoj tvrdilo kako su branitelji popisani i evidentirani, kako je lista branitelja Domovinskog rata u Hrvatskoj kompletna i završena, ipak nije tako. Izudin Bečirčić neosporno je hrvatski barnitelj, o tome govori njegova životna ratna priča ispričana u knjizi Braća po oružju. Govore o tome i ratne fotografije pripadnika postrojbe 4. brigade ZNG, kasnije poznate kao 4. udarna gardijska brigada. Borio se na nekoliko južnih bojišta, četiri je puta bio ranjen. Ipak ni nakon 16 godina poslije tih događaja hrvatska država Izudinu Bečirčiću ne priznaje ništa, nema ga na popisu hrvatskih branitelja, nije mu priznala ranjavanje ni invaliditet, ne dobiva nikakvu pomoć ni naknadu".
Add a comment        
 

 
Počasni građani grada ZagrebaGrad Zagreb poput mnogih gradova svijeta, njeguje institut dodjele titule počasnog građana, i to od 1850. godine. Danas je postupak dodjele, od podnošenja prijedloga do čina dodjele ove titule, reguliran Statutom grada Zagreba, objavljenog 1999. g. u Službenom glasniku Grada Zagreba. Zagreb, dakako, nije izuzetak, kada je definirao kriterije o tome tko može ponijeti ovu titulu, samoj osobi ali i gradu na čast. Članak 19 Statuta Grada jasno kaže: Počasnim građaninom Grada Zagreba može se proglasiti osoba osobito zaslužna za promicanje vrijednosti demokratskog društva, povijesnih događaja i tradicija hrvatskog naroda, položaja i ugleda Grada Zagreba, njegovih odnosa s drugim gradovima u zemlji i inozemstvu, te za razvoj Grada Zagreba-ili pojedinih njegovih djelatnosti, državnik ili dužnosnik druge države, član međunarodne organizacije, odnosno organizacije druge države ili njihovih tijela posebno zaslužan za Grad Zagreb i Republiku Hrvatsku u promicanju njezina suvereniteta, samostalnosti i samobitnosti na općeprihvaćenim načelima suvremenog svijeta. O proglašenju počasnim građaninom Grada Zagreba odlučuje Gradska skupština.
Add a comment        
 

 
JagodnjakZvoni u ušima kada god se spomene Jagodnjak. Tko je danas u ovoj zemlji zaboravio ove strašne prijeteće riječi i provedene zločine nad nesrpskim stanovništvom na tom području. Govorili su im da su to njihova prava. Onaj tko je odlučio da se provede politika mira izjednačavanjem agresora i žrtve svjesno je otvorio mogućnost novih sukoba. Onaj tko razmišlja da čovjeka treba «ubiti kao kera», jer mu je sasvim prirodno «da kera ubija», ili da treba ubiti sve što mu nije po volji nije spreman shvatiti pogrešku, na to mu treba ukazati. Zataškavanjem mu nije učinjena usluga, stavila se glava u pijesak. Izazvao se užas u glavama i žrtava i onih koji su pljeskali ubijanju ljudi kao kerova ili su to i sami činili. Danas u Jagodnjaku opet ljudi dokazuju da ih «ne treba ubijati kao kerove». Oni se istina ne bore da prežive, oni se bore da ostanu ono što jesu – nesrbi. Kao da moraju birati ili će kao kerovi ili Srbi, pa makar to nije ono vrijeme i postoji uspostavljena Hrvatska država i vlast, prava većine, prava manjine. Nisu uspostavljene obveze. Danas ljudi u Jagodnjaku, mjestu u Hrvatskoj, protestiraju jer im je uskraćeno pravo učenja na hrvatskom jeziku. U svakoj zemlji ovo bi bilo suludo, u Hrvatskoj je to očito prirodno stanje, jer traje mjesecima.
Add a comment        
 

 

energentiMože se reći da je porast cijena i udar na standard svakim „biranjem“ već izabranih (izabrali su ih čelnici stranaka prije izbora), prerastao u tradiciju. Potaknuti udarom na standard stanovnika i sindikati su se uključili u raspravu o tome da li je porast cijena opravdan ili nije. Bez obzira na to što će biti rezultat te rasprave: dogovor s političarima ili izlazak na ulice, ako se raspravlja o cijenama npr. energenata, koje navode kao osnovni razlog svih ostalih poskupljenja, oni koji se uključuju u raspravu bilo na strani vlasti, tzv. oporbe ili sindikata, trebaju biti dovoljno informirani.Prema onome što je od učesnika u raspravi doprlo u medije, očito je da o energetici nisu dovoljno obaviješteni (vidi npr. što je izjavio predsjednik Vlade ). Prekomjerne cijene energenata (naftni derivati, plin, električna energija...) po najmanje su posljedica cijena energenata na svjetskom tržištu, a mnogo više su rezultat dugogodišnjih nekontroliranih događanja u toj gospodarskoj grani u Hrvatskoj, bez obzira na stranke ili partije, koje takvim zbivanjima pogoduju. O tome detaljnije u: Tko se igra energetikom i u Projekt razaranje energetike . Država koja brine o svojem stanovništvu mora kontrolirati rad monopola. I zaista mnogi političari u Hrvatskoj su dobro plaćeni članovi upravnih i nadzornih odbora monopola, no od takva njihova članstva, očito nema nikakve koristi.(B.Molak)

Add a comment        
 

 
stanarska pravaUgovor o pitanju sukcesije potpisan je 29. lipnja 2001. godine. Vlada Republike Hrvatske je dala Hrvatskom saboru 18. veljače 2004. prijedlog za ratificiranje Ugovora o sukcesiji sa sedam aneksa. U zadnjoj predizbornoj kampanji mnoge stranke i grupe građana su se pojavljivale na gradskim trgovima s transparentima sadržaja "vratite stanarska prava u skladu s Anexom G Ugovora o sukcesiji". Što stoji u Aneksu G? Privatna imovina i stečena prava. 11. rujna 2007. uputila sam zamolbu Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Upravi za građansko pravo, Odjelu za sukcesiju da me izvijeste postoje li zakonske odredbe koje točno definiraju sadržaj zahtjeva za ostvarivanje prava po Aneksu G. Do danas nisam primila odgovor. Premda mi pravo na informaciju daje članak 46. Ustava RH-e, Zakon o pravu na pristup informacijama NN 172/03 i Etički kodeks državnih službenika NN 49/06. Postavlja se i pitanje: - tko upoznaje hrvatske građane koji su se privremeno ili za stalno naselili u prekomorskim državama ili u državama EU-e o njihovim pravima na naknadu kada se zna da su mnogi napuštali svoje kuće s kesama u ruci, - zbog čega nije nadoknađena šteta za pokretnu imovinu svim građanima koji su bili potjerani s područja pod srpskom okupacijom, - zbog čega nisu obnovljene sve srušene kuće pa i kuće za odmor prema Aneksu G?
Add a comment        
Sri, 16-10-2019, 07:58:38

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.