Kosovski računAmerički plan za proglašenjem kosovske neovisnosti pokazuje kako osim Velike Britanije, EU i Rusije, i Sjedinjene Države na balkanskom području imaju svoje posebne interese. Zbog straha od srbijanske reakcije, na što je upozorio i nedavno izabrani srbijanski predsjednik Boris Tadić, sve zemlje u okruženju, uključivši i Vladu Republike Hrvatske pa čak i donedavno vrlo glasnu Sloveniju suzdržano gledaju na američke planove. Europska unija, koja se zbog vlastitoga plana o integraciji zapadnobalkanskih zemalja suzdržavala oko mogućnosti priznanja nove albanske države, tek je nakon konzultacija s Washingtonom, nevoljko pristala uz američko stajalište. Neke pak njezine članice, kao glasnogovornice britanskih političkih interesa, kao i zemlje koje, unatoč proklamiranu europskom zajedništvu, nisu uspjele riješiti pitanja svojih etničkih skupina i dalje stoje u protimbi američkim nastojanjima oko Kosova.
Add a comment        
 

 
Kletva kralja ZvonimiraDonosimo osvrt Damira Borovčaka na knjigu autora Mladena Lojkića "Kletva kralja Zvonimira". Sam naslov djela mogao bi čitatelje uputiti na to da se knjiga bavi posve drugom tematikom, dok je ovdje zapravo riječ o autorovu istraživanju mogućih uzroka današnje kvazidemokracije u Hrvatskoj. Izdvajamo: "Rijetko u kojoj knjizi će se naći ovakav sveobuhvatni povijesni pregled o hrvatskom narodu, od pravremena do Krista i od Krista do današnjih dana, poput ovog sažetog u Kletvi kralja Zvonimira. Lojkić ukazuje na dokazano prapodrijetlo hrvatskog naroda, duboke povijesne veze između Vatikana i Hrvatske, po čemu su Hrvati posebni i različiti od ostalih europskih naroda. Glede starosti hrvatskog pisma i kršćanstva spominje se premalo poznata Lištanska ploča. Navodi se ugovor diplomatske razine s papom Ivanom IV. i Hrvatske kao samostalne europske države i prvi hrvatski ustav iz godine 753. sa Hrvatskog sabora na Duvanjskom polju, kao najstariji poznati ustav u Europi. Cijeli povijesni presijek autor vodi kroz tri poglavlja kako bi u četvrtom ukazao čitatelju na najnoviju povijest 20. stoljeća, s pogubnim utjecajima na razvoj suvremene hrvatske demokracije".
Add a comment        
 

 
Vesna KukavicaFond Jedinstvo uz pomoć znanja je pokrenut sredstvima zajma Svjetske banke, putem kojeg se po prvi puta u Hrvatskoj osigurava izravno sufinanciranje zajedničke suradnje znanstvenika s hrvatskih sveučilišta, instituta i malih i srednjih poduzeća s našim znanstvenicima iz svjetskih znanstvenih institucija. Procjene Svjetske banke pokazuju kako gotovo svaki treći građanin Hrvatske s diplomom, živi u inozemstvu, a sa stopom migracije od 29,4% Hrvatska je zauzela prvo mjesto u Europi po odlasku visokoobrazovanih ljudi, a 14. na globalnome planu. Na svjetskoj razini veće stope odljeva mozgova bilježe pacifičke, karipske i afričke zemlje. Među 195 zemalja, koje su ekonomisti F. Docquier i A. Marfouk prošle godine uključili u istraživanje, s našeg kontinenta su još tri zemlje iza Hrvatske: Slovačka na 23., Srbija na 27. i Poljska na 30. mjestu. Tragom tih zabrinjavajućih procjena zapitali smo se što čini hrvatska Vlada u trenutku kad joj je potrebna sva inteligencija, osobito ona mlada, kako bi što bolje opstala u novim integracijama i izgradila ekonomski prosperitetnije društvo!?
Add a comment        
 

 
opasne tvariNajnovije gorenje turskog broda u blizini Istre, zatim već namjerno zaboravljeni tragični požar (benzina i goriva iz helikoptera) na Kornatu, požar PUTO-a u Zagrebu, brojna curenja amonijaka i drugih plinova iz različitih industrijskih pogona pojave su koje uzbuđuju i zabrinjavaju javnost, a nakon toga bez obzira kakve su posljedice, sve se zaboravi i ništa se ne dogodi tj. i nadalje nema interesa da se ponovno uspostavi sustav za upravljanje u krizama. Nekontrolirana oslobađanja opasnih tvari (toksične kemikalije) samo su jedna vrsta nevolja iz grupe izazvanih čovjekovim djelovanjem ili tzv. tehnološkim nesrećama. Još za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj se znalo (1992/1993) što treba napraviti da bi se obranilo i zaštitilo ljude u slučaju takvih zbivanja ili u slučaju napada izazvanih kemijskim oružjem. Osnovni problem je i tada bio povezati čitav niz organizacija koje trebaju obavljati niz zadataka na ovladavanju tim stanjem što bi trebalo biti obuhvaćeno planom pripravnosti i djelovanja. Danas je stanje znatno lošije jer nema niti zakonom određene organizacije (programatskog segmenta – kompetentne uprave za obranu, zaštitu i spašavanje) koja te aktivnosti treba povezivati, a organizacija koja je imala ulogu povezivanja svih operativnih učesnika u obrani, zaštiti i spašavanju je početkom 1994. godine razorena. U članku su osim opisa problema opasnih tvari, dane naznake što treba učiniti da bi se uz uspostavu odgovarajućeg tijela uprave za slučaj izvanrednih stanja u Hrvatskoj obranilo i zaštitilo ljude, dobra i okoliš.(B.Molak)
Add a comment        
 

 
hrvatski jezikRadi očuvanja jezične raznolikosti i sprečavanja izumiranja jezika Glavna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je ovu godinu Međunarodnom godinom jezika, na što Unesco upozorava skoro deset godina svjetskim Danom materinskog jezika koji se obilježava 21. veljače Materinski jezik iseljene Hrvatske ima izvornih govornika koliko i matična zemlja, ako u svijetu u četrdesetak država danas živi približno jednak broj Hrvata kao i u domovini. Sredinom 20. stoljeća optimist bi primio ovu tvrdnju bez razmišljanja u ondašnjim uvjetima političke emigracije, a vjerodostojnosti toga dojma doprinosila je i činjenica da je u to vrijeme diljem planeta izlazilo gotovo 400 periodičkih publikacija na hrvatskome jeziku. Riječi mlade predsjednice Udruge učitelja hrvatskog jezika u Victoriji Katice Perinac izrečene nedavno na stranicama australskog Hrvatskog vjesnika ne odaju u tom smislu ni tračak optimizma. Ako se ne probudimo, imat ćemo u iseljeništvu hrvatske domove u kojima se neće govoriti hrvatski! Na pitanje je li još uvijek važno danas imati hrvatske škole u Australiji Katice Perinac kaže da je itekako važno, kako bi se hrvatski jezik mogao očuvati i omogućiti drugima koji nisu Hrvati - ili onima koji ne govore hrvatskim jezikom - da ga nauče.
Add a comment        
 

 
džamijaNa balkanskoj burzi trenutno najbolje stoje ruski plin i nafta, a u Bruxellesu sve više skaču vrijednosti srbijanskih državnih dionica. Sličnu bi pomutnju na lokalnim burzama ubrzo mogao izazvati i slijedeći korak u provedbi ruske strategije, odnosno u trenutku kad se Republika Srpska odluči sklopiti sličan ugovor s Gaspromom oko distribucije plina okolnim državnim i poludržavnim entitetima. Ovdje naravno valja razlikovati aktualni ruski gospodarski prodor na Balkan od onog što su ga pod idejom komunističkoga bratstva pokušali provesti sovjetski tenkovi poslije Drugoga svjetskog rata. No srpsko otvaranje vrata ruskom crnom zlatu u BiH ne će samo ojačati međunarodnu poziciju Republike Srpske, nego bi moglo podignuti krila i u njezinu susjedstvu, Pupovčevoj pravoslavnoj manjini s druge strane Une. Okružen širokim zahvatom krila Republike Srpske, koja se u pozadini temeljito oslanja na matičnu državu preko Drine, sad još ojačanu ruskim plinskim postrojenjem, muslimanski entitet u BiH mogao bi brzo dobiti dopusnicu da se kao svojevrsna europska Muslimanija izdvoji iz sastava zajedničke države sa Srbima. No, problem bi mogao nastati tek zbog možebitnoga otpora nekih zapadnjačkih zemalja stvaranju još jedne islamističke državice u srcu Europe.
Add a comment        
 

 
Sanader16. svibnja 1994. godina. Domovinski obrambeni rat bližio se kraju. Hrvatski kulturni centar u Chicagu, "Topli dom svih Hrvata" bio je ispunjen Hrvatima iz Chicaga i okolice do posljednjeg mjesta. Moju profesionalnu TV kameru smjestio sam na moje "redovito" mjesto u centru dvorane u neposrednoj blizini pozornice, tako da je oko kamere moglo vidjeti cijelu dvoranu centra i pozornicu. Filmska svijetla podesio sam da su pravilno osvjetljivali pozornicu i dvoranu. Mali profesionalni tonski TV mikrofon montirao sam zajedno s dvoranskim mikrofonom, tako da su govori na mojoj vrpci mogli se čuti jasno i glasno! Bio sam spreman bilježiti, dokumentirati još jedan od mnogih, mnogih dosadašnjih "Svehrvatskih skupova" u Hrvatskom kulturnom centru u Chicagu. Gospodin Mate Mihaljević, predsjednik Croatian American Association CAA Chicago ogranak, Anthony J. Peraica Hrvatski aktivist i kandidat za vrlo važno politićko mjesto u Chicagu, Jerko Šumera, podpredsjednik Croatian American Association CAA i dr. Petar Šarčević, Hrvatski veleposlanik u SAD bili su govornici skupa. Glavni govornik skupa bio je meni do tada nepoznati dr. Ivo Sanader, zamjenik ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske, koji je došao u društvu svoje supruge na skup.
Add a comment        
 

 
EUCirkus koji je nastao nakon što je naša zapadna susjeda Slovenija preuzela predsjedanje Europskom unijom ne otkriva samo lošu stranu kompanije čiji su aktualni menadžeri, uz časne iznimke, provincijalci s jugoistoka Unije, nego i cijeli niz spletaka, koje se inače u europskim javnostima vrlo često svrstavaju pod zajedničkim imenom različitih balkanština. Premda se kroz prizmu Europskoga povjerenstva sve ono što je južno od zaključanih granica smatra neobičnim divljaštvom, ipak se u Hrvatskoj, za razliku od specijaliteta sa štakorskim batacima u staklenkama kiselih krastavaca složenih na policama eunijskih trgovačkih lanaca i pečenki ljudskoga mesa što ih serviraju po slovenskim bolnicama još uvijek živi na zasadama kulture katoličkoga ćudoređa. Igra pak s objavljivanjem t. zv. transkripata, inače uvježbavana na Hrvatskoj poslije smrti predsjednika Tuđmana, premda je raskrinkala nedoraslost trećejanuarkoga režima državničkim poslovima, ponajmanje je bila hrvatska izmišljotina. Kako su prvi transkripti, uz pomoć tada novoizabranoga predsjednika Stjepana Mesića, kao promidžbeno oružje, svjetlo dana ugledali u londonskim novinama, onda i tvrdnje nekih slovenskih dužnosnika kako je ministar vanjskih poslova Dimitrije Rupel odgovoran za publiciranje diplomatskih razgovora između predstavnika SAD-a i slovenskih diplomata nisu daleko od istine.
Add a comment        
 

 
Nenad PiskačPrva u nizu publicističkih knjiga autora Nenada Piskača s ukazivanjem na promašaje novije hrvatske politike bila je Poražena Hrvatska (CC Marketing, Zagreb 2002.). Knjiga je izazvala veliku pozornost na svom prvom predstavljanju u Zagrebu 29. studenog 2002., no izazvala je i neke prijepore zbog naslova – Poražena Hrvatska. Neki tada nisu mogli prihvatiti takav naslov. Nažalost, politička vjerodostojnost tog šokantnog naslova, iz godine u godinu, sve se više potvrđivala. Nenad Piskač zatim je u svom publicističkom opusu objavio knjigu Između Hrvata i Hrvatske (SlovoM, Zagreb 2003.), pa dokumentarnu posebnu hit-knjigu Nebeska Srbija u Hrvatskoj (Grafički studio, Zaprešić 2005.), koja sadrži cijeli niz originalnih akata tzv. RSK uz autorovu detaljnu analizu srpskih zločinačkih ciljeva. Piskač nastavlja s knjigom Eurodresura (K.Krešimir, Zagreb 2007.), koja sadrži tekstove njegovih uvodnika u tjedniku Hrvatsko slovo iz najnovijeg razdoblja hrvatske podložne politike oko ulaska u EU. Slijedi najnovija Piskačeva knjiga Haag protiv Hrvatske (Ekološki glasnik, Zagreb, studeni 2007.), koja izlazi u prigodi 2. obljetnice uhićenja generala Ante Gotovine i obećanog mu “brzog i pravednog” suđenja. Autor to navodi u posveti knjige, uz nabrajanje još nekoliko neslavnih obljetnica.(Damir Borovčak)
Add a comment        
Sri, 16-10-2019, 07:59:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.