Predstavljanje zapisa o obrani Hrvatske u ArgentiniU Argentini, časnik u hrvatskoj odori Predrag Matić-Fred predstavio je zapise o obrani Hrvatske i danima zatočeništva u srpskim koncentracijskim logorima. Udruga Žene u Domovinskom ratu i ove godine iseljenim Hrvatima u Argentini predstavila prijevod na španjolski jezik knjige o Domovinskom ratu. Predsjednica udruge Marija Slišković naglasila je da je prošlogodišnje predstavljanje knjiga svjedočanstava žena bio uvod u naredne posjete i da ove godine donosimo knjigu jednog od hrvatskih branitelja i zatočenika srpskih koncentracijskih logora s vukovarskog područja. Podsjetila je na činjenicu da su hrvatske žene 1991.g. obišle mnoge međunarodne političke moćnike s molbom da zaustave rat i agresiju na Hrvatsku, što nisu učinili i sada nemaju moralno pravo suditi Hrvatskoj za obranu, temelj Hrvatske države je obrana, Hrvatsku su branili mladići u trapericama i tenisicama i da nije obranjena ne bi je bilo.
Add a comment        
 

 
Zapadni balkanKako bi se osvetile Sjedinjenim Državama zbog pozivnice Hrvatskoj u NATO, čime je razbijen plan o stvaranju nove balkanske geopolitičke cjeline, britanski su stratezi iskoristili srbijanske parlamentarne izbore i obljetnice hrvatskih velikana - predsjednika Franje Tuđmana i Gojka Šuška - da povedu još jednu kampanju protiv hrvatske državne neovisnosti. U tom obavještajno-medijskom udaru, osim spomenute dvojice hrvatskih državotvoraca cilja se na svaku ideju hrvatske državnosti te na Katolički Crkvu kao dominantnu značajku hrvatskoga identiteta. Da bi se ozloglasilo ideju državnosti uporabljene su već prokušane komunističke tehnike zastrašivanja, a ljudi koji su se borili protiv monarhofašističkoga ili jugokomunističkoga režima, proglašeni su zločincima isključivo zato da se prekrije proračunati i sustavni genocid što ga je srbokomunistička vojska, na čelu s Josipom Brozom, počinila nad hrvatskim narodom. (M. Kovačević)
Add a comment        
 

 
BiHIzostanak hrvatskoga otpora sve snažnijoj fundamentalističkoj politici tamošnje će Hrvate pretvoriti u pasivne promatrače vlastite sudbine, koja bi nakon masovnih iseljavanja, ostatak tamošnjih katolika zatvorila u svojevrsne rezervate, koje bi muslimanske vlasti mogle pokazivati znatiželjnim putničarima kao preživjele domorodce. Okretanje političkih glava u Zagrebu od problema vlastitoga naroda u susjednoj državi ne će ubrzati hod Republike Hrvatske prema Europskoj uniji nego bi ga zbog snažne bruxelleske potpore Srbije moglo sve znatnije usporavati. U krilatici „Hercegovina radi Bosna se gradi“ možda je najbolje oslikan današnji položaj Hrvata u toj državi. Naime u pozadini te slike ne skriva se samo ogorčenje zbog nezavidna položaja i pljačke hrvatskog novca, nego ta količina nejednakopravnosti zacijelo je i suvremeni odraz povijesnoga stanja katoličkih Hrvata nakon što su im zemlju potkraj srednjega vijeka zauzeli Osmanlije i držali ih u svojevrsnom ropstvu punih četiri stotine godina.( M. Kovačević)
Add a comment        
 

 
Leopold MandićKao što poslije današnjeg dolazi sutrašnji dan tako i svake godine, poslije 11. svibnja dolazi 12- ti, a to znači i dan kada se u Maglaju proslavlja patron župe i slavi sv. Leopold Bogdan Mandić. U sklopu priprema za proslavu, osim duhovnih, na programu su i neke, rekli bi smo, ovozemaljske. Na inicijativu župnika župe, vlč. Jakova Filipovića i akademskog slikara Mladena Ivešića, nastalu još prošle godine, kada su akademski slikari, Mladen Ivešić i Mirjana Pažin – Ivešić, radili na restauriranju slika unutar maglajske crkve, oštećenih ratnim zbivanjima, za proslavu ovogodišnjeg patrona župe predviđena je i slikarska kolonija. Od pozvanih 15 akademskih slikara, pred crkvom sv. Leopolda Bogdana Mandića u utorak 7. svibnja stiglo je njih 12., a radovi koji nastanu do 10. svibnja, kada se završava rad kolonije, ostat će u trajnom vlasništvu svetišta. Nakana je stvoriti jedan fundus i ne dopustiti njegovo rasipanje kako bi se moglo, eventualno nekada kasnije, napraviti i galeriju.
Add a comment        
 

 
TrstČlan Hrvatskoga kulturnog vijeća, gospodin Luka Kurilić, poslao nam je svoj prijevod članka objavljenoga u slovenskom tjedniku Demokracija, autora Pavela Ferluge. U tekstu je izneseno zanimljivo viđenje Titove politike gledane iz perspektive slovenskih nacionalnih interesa, a posebice vezano za pitanje Trsta i gubitak dijela obale naseljenog slovenskim stanovništvom: "Nedvojbeno je Trst bio stvarno značajan za slovensku samosvijest, i to od samih začetaka do konca drugog svjetskog rata… Ako smo pošteni, more uz istarsku obalu nije nikada bilo samo slovensko, zato smo dobili samo mali dio dvojezičnog mora (pretežno venecijanski posjed), ama baš ništa stvarno slovenskog, koje je nedvojbeno bilo od Trsta do Tržiča, gdje je uvijek sva obala bila pretežno u slovenskom posjedu… To je bilo naše more, koje nismo dobili natrag upravo zbog Titove "okupacije" Trsta s opančarima i njegove politike izdaje zapadnih saveznika pod taktikom njegovog genijalnoga gospodara Staljina. To je bio pravi uzrok da se Churchill odlučio za neprijateljsku Italiju umjesto za Titovu Jugoslaviju".
Add a comment        
 

 
Haaško suđenjeUspješna obrana generala Gotovine sve više pokazuje lice Haaškoga suda, a raskrinkavanje lažnih svjedoka, koji su hrvatske oslobodilačke akcije htjeli upovjestiti kao zločinački pothvat prisilila je organizatore haaške bojišnice na promjenu taktike. Zato se težište, namjesto dosadašnjega pritiska na generala Gotovinu, sve više premješta na skupinu hercegbosanskih Hrvata, koju je Haaško tužiteljstvo također na čelu s predsjednikom Tuđmanom, optužilo za udruženi zločinački pothvat, kojim su navodno zbog stvaranja velike Hrvatske izveli agresiju na BiH. Očito je zbog te akcije Haaški sud nedavno oslobodio i dvojicu bošnjačkih časnika Envera Hadžihasanovića i Amira Kuburu, zaključivši kako Hadžihasanoviću nije dokazano da je imao efektivnu kontrolu nad jedinicom El Mudžahedin u vrijeme zločina pa je prema presudi učinio sve što je mogao da spriječi i kazni okrutno postupanje i zlostavljanje zarobljenika u Bugojnu. Sud se pak nije zamarao odgovorom na pitanje tko je onda doveo mudžahedine, nadzirao i poticao zločine, koji su u ime etnički čiste i islamske BiH ispraznili Bugojno od Hrvata, a gradski nogometni stadion pretvorio u njihov logor i mučilište.(M. Kovačević)
Add a comment        
 

 
More - hrvatsko blagoU organizaciji Matice Hrvatske u Zagrebu je od 23.- 25. travnja 2008. održan stručno-znanstveni skup: „More - hrvatsko blago“. Tragično je da o održavanju skupa, koji je okupio vrhunske hrvatske stručnjake i znanstvenike koji su izložili niz važnih tema vezanih uz Jadransko more, mediji u Hrvatskoj nisu uopće obavijestili javnost [vidi: Ništa o trodnevnom skupu "More - hrvatsko blago" u medijima]. Vjerojatno u bivšoj Jugoslaviji to ne bi bio slučaj, ali u današnjoj Hrvatskoj je to katastrofalno ignoriranje znanja i struke - uobičajeno. Uzrok je vjerojatno svjetionik za širenje mraka koji je sveobuhvatno zahvatio medijski prostor u Hrvatskoj. Dakle u Hrvatskoj su problem svjetioničari mraka. Talijanski „izlov“ plina iz naših plinskih polja u Jadranu veće je materijalne vrijednosti nego što je izlov ribe. Uz to riblji fond je vjerojatno obnovljiv resurs, a plinska polja se nepovratno gube. Zašto se zbog toga nitko ne buni, a zbog ribe protestiraju? Uzrok je vjerojatno isti kao i što je „potreba“ poskupljenja plina i električne energije od ljeta kao što nam obećava politika – svjetionik za širenje mraka. Poskupljenje je po najmanje posljedica poskupljenja energenata u svijetu, a mnogo više je izazvano zbivanjima u energetici u Hrvatskoj. (B. Molak)
Add a comment        
 

 
LovrinU zadnje vrijeme možemo u raznim medijima čitati i čuti razne osvrte na rad sudaca i na njihovu učinkovitost. Između ostalog i o sudskim postupcima u svezi utaje poreza, prema kojima se ne može izvršiti ovrha nad dužnikom i to zbog predugog vođenja postupka. Premda bi baš takove postupke suci morali rješavati ažurno, bar zbog toga što i oni primaju mjesečni dohodak iz državnog proračuna. Kod ovakovih slučajeva, ako su istinito objavljeni, se građani mogu upitati : - vrijedi li zakon za sve građane na isti način, - kakav odnos ima prema svojoj državi a na koncu i prema građanima utajivač poreza, - moraju li kandidati kod sudjelovanja na natječaju za visoka državna radna mjesta predati izjavu pod moralnom i krivičnom odgovornošću da nisu kažnjavani ili da se ne vodi sudski postupak protiv njih, - mogu li neplatiše svojih obveza prema državi biti neovisni i pošteni državni službenici, - zbog čega nitko ne odgovara za nered kod imenovanja državnih službenika, pogotovo onih koji odlučuju o bitnim odlukama za dobrobit svih građana? Na razna novinarska pitanja ministrica je odgovorila : «Sve će biti bolje kada uđemo u Europsku zajednicu.« Nije objasnila na koji način će biti bolje. Je li s tim odgovorom podcijenila rad i znanje hrvatskih sudaca? Možda ne zna pravilan odgovor? Zbog čega se ne zalaže za prekid administrativne šutnje njezinih službenika, koja se odnosi skoro na sve prijedloge i zamolbe građana?
Add a comment        
 

 
latinicaNije mi namjera davati svoje mišljenje o djelovanju katoličke crkve kroz prošlost i sadašnjost, jer za te analize postoje ozbiljniji skupovi od jedne Latinice. Smatram da svaki vjernik, svećenik i ostali koji djeluju u vjerskim službama žive vjeru prema osobnoj duhovnosti i sposobnosti da vjeruje i prije svega da se trudi poštivati 10 božjih zapovijedi. Kako nemam druge mogućnosti reagiranja na izneseno u Latinici, a što se je odnosilo na Split, želim ovim putem bar malo objasniti kako na to gleda jedan drugi dio građana Splita. Spominjana je obnova biskupske palače, u koju je utrošeno mnogo novaca, zbog njezine obnove izbacivani su na ulicu Gradska knjižnica i fakulteti, a građani više nisu imali mogućnost čitanja tiska itd. Zaboravili su reći slijedeće : Da su antifašisti nakon 1945. god. pokrali i porazbijali sve što se je nalazilo u tadašnjoj palači a knjige spalili. Nakon toga su se palačom koristili razni korisnici Grada Splita bez obveze održavanja zgrade. Tako je unutrašnjost zgrade izgledala kao napušteno skladište a vrt je bio sklonište za ovisnike, posrnule žene i javni WC. Da se je novinar Damir Pilić potrudio pročitati stara izdanja Slobodne Dalmacije u njima bi našao mnoge članke koji su opisivali katastrofalno stanje u i izvan palače. Ali to je već previše za tražiti od njega. Glavno je crniti crkvene institucije. Gradska knjižnica dobila je nove prostorije prikladne svom djelovanju a fakulteti drugi smještaj.
Add a comment        
Sub, 7-12-2019, 20:38:30

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.