- Detalji
Vidjeli smo u dosadašnjim nastavcima da Zakon o suzbijanju diskriminacije sadržava niz problematičnih odredbi. Uza sve to predstavljen je kao opći Zakon koji na jednom mjestu obuhvaća sva područja diskriminacije, ali i kao Zakon koji će utemeljiti standarde za promjenu svih drugih, njemu suprotnih, propisa. No, o tako važnom Zakonu nije provedena široka javna rasprava, pa tako hrvatski građani (kao i mnogi saborski zastupnici) uopće ne znaju što zaista u sebi krije taj propis. Smatramo da je problematično već i njegovo ime pa predlažemo da se zove Zakon o zaštiti od diskriminacije. Također smo prikazali da Zakon nadilazi međunarodne standarde ili je s njima u neskladu. Naznačili smo da se Zakon na krivi način poziva na Ustav. Ukazali smo na to da je prema ovom Zakonu diskriminatorno ne dopustiti homoseksualnim parovima posvojenje djece. Mislimo da široko i nejasno postavljen okvir o neizravnoj diskriminaciji kao svakoj “naizgled neutralnoj odredbi, kriteriju ili praksi” dovodi Zakon do apsurda. Budući da Zakon predviđa socijalno partnerstvo između organizacija civilnog društva i Pučkog pravobranitelja, kao i ulogu “umješača” takvih organizacija na strani tužitelja, upozorili smo (a u nastavku ćemo još više upozoravati) na to kakva može biti (ne)vjerodostojnost nekih subjekata nevladina sektora, posebno onih s kojima se u tom socijalnom partnerstvu računa. Zakon je u mnogim dijelovima općenit, nejasan, nedosljedan, a za mnoge novouvedene pojmove uopće nije predvidio definicije.(I.Relković) - Detalji
U prošlom smo nastavku vidjeli kako se olako u Zakonu o suzbijanju diskriminacije “barata” Ustavom Republike Hrvatske, pa nam riječi potpredsjednice Vlade da se HDZ i sadašnja Vlada protive tome da homoseksualni parovi steknu pravo usvajanja djece te da to ovaj Zakon ne će dopustiti (Večernji list, 11. lipnja o. g.), ne znače gotovo ništa. Ne znače nam ništa riječi političke retorike, nego činjenice. A činjenice su potpuno drukčije. Naime, prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije, doista će biti diskriminatorno staviti bilo koju osobu prema bilo kojoj osnovi iz čl. 1. st. 1. u “nepovoljniji položaj” (čl. 1. st. 2.). Nigdje se u Zakonu ne izdvaja usvajanje djece, nego se za sve neizdvojene slučajeve jasno postavlja: “diskriminacija u svim pojavnim oblicima je zabranjena” (usp. čl. 9.). Dakle, prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije diskriminatorno je homoseksualnim parovima ne dopustiti usvajanje djece!- Detalji
Upravo je nevjerojatno danas zazvučala vijest objavljena na portalu www.javno.hr naslovom: „Nema šanse da Hrvatska uvede balkanski pasoš” ! Naime, 17.lipnja 2008. je nekakav Centar za europsku politiku, u Bruxellesu, zaključio kako bi zemlje zapadnog Balkana trebale međusobno otvoriti granice. Shodno tome i Hrvatska bi prije ulaska u EU trebala otvoriti svoje granice, ali i potpisati Sporazum o balkanskoj putovnici zajedno sa Srbijom, Makedonijom, BiH, Crnom Gorom i Kosovom. Kako je ovaj Centar sasvim nepoznat, barem našim političarima, nije niti jasno “tko” stoji iza njega, ali je sasvim izvjesno da služi svrsi ispaljivanja “probnih političkih balona”, a koje, u slučaju pozitivnih reakcija, onda preuzimaju i neke važnije institucije, a možda postaju i službeni stavovi ili inicijative nekih EU zemalja. Ne treba biti jako pametan i shvatiti kako iza ovakvih fantomskih institucija uglavnom stoje obavještajne “kuhinje” nekih zemalja, koje ove stavove ne žele javno prezentirati.(D.Tučkar) - Detalji
Ozbiljnost i lakoća donošenja propisa razlikuje odgovorne i neodgovorne, stabilne i eksperiment države. Predlagatelji hrvatskog Zakona o suzbijanju diskriminacije poigrali su se - ni manje ni više - nego s Ustavom vlastite zemlje. Nesuglasje s Ustavom ne smije imati nijedan propis. Ako ga ima, nevaljan je i ruši ga se ustavnom tužbom. No što ćemo s prijedlogom Zakona u kojem se krivotvori Ustav? Naime, u prvom članku Zakona o suzbijanju diskriminacije stoji: “Ovim se Zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije” (čl. 1. st. 1.).- Detalji
Svatko tko u sebi ima ugrađen osjećaj temeljnoga nacionalnoga ponosa (koji je neupitan za sve zapadnoeuropske narode), razumjet će pogubnost duha i filozofije Zakona o suzbijanju diskriminacije, koji ne samo da se provlači kroz njegove članke, nego se jasno razotkriva i u samome njegovu imenu. Riječ “suzbijati” Rječnik hrvatskoga jezika (LZ “M. Krleža”/ŠK, 2000.) objašnjava na sljedeći način: suzbijati – 1. borbom potiskivati, odbijati, odvraćati (suzbijati udarce) / 2. sprječavati (kriminal) / 3. svladavati, susprezati (nagone); suzbiti – 1. suzbiti neprijateljski napad / 2. suzbiti zarazu, suzbiti otpor / 3. svladavati, suspregnuti (npr. glad). Anićev pak Rječnik hrvatskog jezika (NL, 1991.) kaže: suzbiti (što) svrš. (prez. suzbijem, prid. trp. suzbijen) – 1. svesti na manju mjeru, dovesti pod kontrolu (suzbiti epidemiju) / 2. potisnuti, stišati, prikriti (suzbiti osjećaje, suzbiti neprijatelja).(I.Relković, HOD)
- Detalji
Sa predavanja na temu "Šezdesetosma i diktatura političke korektnosti" koje je u ponedjeljak 16. lipnja 2008. godine u organizaciji HIC-a održano u Zagrebu, donosimo izlaganje dr. Tomislava Sunića, književnika i prevoditelja. Izdvajamo: "Političari često postaju slavni i poznati a da o tome uopće ne sanjaju. Njihove ideje mogu imati nehotice snagu da izmijene cijeli svijet. Uostalom poznata imena, likovi i diktatori 20. stoljeća u Europi, vjerojatno nisu sanjali da ce njihov uspon biti moguć. Ionako masa pokušaja lokalnih revolucionarnih želja završava u totalnom neuspjehu o kojima nitko ništa ne zna. Zašto je to bitno? Takozvani bunt iz 68 na Zapadu počeo je prvenstveno kao studentski bunt, kao vrsta "happeninga," bez ikakvih političkih ambicija. Naknadni politički ciljevi 68osmaša više su se ostvarili zahvaljujući nesposobnosti tadašnjeg konzervativnog, građanskog i kapitalističkog sistema na Zapadu, a vrlo malo vlastitim revolucionarnim sposobnostima 68osmaša.To nije ništa novo; to je standard u politici. Konačno i u našim hrvatskim okvirima gledamo ljude i ideje koje prije 20 godina nisu uopće sanjali da će jednog dana postati osobe od političko- medijske javnosti u samostalnoj Hrvatskoj."- Detalji
Snažno uzdrmani temelji makedonske državnosti, nakon pristigle odbijenice iz NATO saveza, prijeteći upozoravaju na stvaranje nove arhitekture Balkana. Mogućnost raspada te države osjetila se i na Kosovu pa neki američki analitičari, poput bivšega diplomata Jamesa Hoopera tvrde kako je Kosovo već podijeljeno. Suradnik washingtonskoga časopisa “The Politico”, Ryan Grim napominje kako bi u slučaju predsjedničke pobjede Baracka Obame snažniji pritisak Rusije, Srbije i Kine prisilio američku administraciju na davanje autonomije Srbima, što bi praktično, kako kaže, značilo podjelu Kosova. Sličan se nepomirljiv duh nadvio i nad umjetno stvorenom Bosnom i Hercegovinom, a posebno ga podgrijavaju muslimanski političari u entitetu kojeg zajednički dijele s hercegbosanskim Hrvatima. Najprije je muslimanski član predsjedništva BiH, Haris Silajdžić, uzburkao duhove najavom ukidanja hrvatskoga i srpskog jezika, što je bio prvi politički čin u široj akciji nijekanja, a potom i čišćenja Hrvata i Srba iz BiH.(M. Kovačević) - Detalji
Objavljujemo pismo Mire Ivanišević, članice Hrvatskoga kulturnog vijeća, upućeno predsjedniku hrvatske Vlade Ivi Sanaderu u svezi nedavne odluke Vlade i provedbi stambenog zbrinjavanja povratnika - bivših nositelja stanarskog prava na stanovima izvan područja posebne državne skrbi. Mira Ivanišević ukazuje na niz nejasnoća i nepoznanica kada su u pitanju bivša stanarska prava, odnosno na činjenicu kako su po nejasnim kriterijima ova stanarska prava u praksi ipak nekima priznata, a nekima ne: "Jeste li zaboravili da su se društveni stanovi gradili izdvajanjem iz dohotka svih zaposlenih, a stan je dobilo manje od 20% uplatitelja, gradilo se je na ukradenoj zemlji ili minimalno plaćenoj, da su se stanovi prodali prema zakonu iz 1992. jer prema Ustavu RH-e institut «društveno vlasništvo» više nije postojalo? Tko vam daje za pravo da gradite stanove u 2008. godini proračunskim sredstvima za srpske povratnike, a za koje se ne zna tko su i po kojem pravilniku stječu to pravo? Ako je pravilnik donesen onda ga objavite u dnevnom tisku, jer to nije državna tajna. Danas postoje sasvim drugi uvjeti stambene izgradnje. U kojoj državi EU-e se prakticira ovakav način stambenog zbrinjavanja «izbjeglica», koje to prema konvenciji o izbjeglicama i nisu? Kupuj po cca 1400.- €/m2, daj u najam po 2,50 ili 3,00 kn/m2 i prodaj mu po cca 50.-€/m2 ?" - Detalji
...Zatvaranje očiju pred stvarnošću opće apatije, ignoriranje, šutnja i nevjera zahvatila je već dulje vrijeme gotovo sve segmente hrvatskog društva. Umjesto 'kršćanskog morala" u Hrvatskoj danas prevladava ideja da svatko u društvu ima pravo činiti što mu se sviđa, i malo tko više vjeruje da se radom i znanjem u životu nešto može postići. Mnogi pojedinci u Hrvatskoj ne poštuju danas zakonska i moralna pravila, oni danas poštuju i cijene samo jednu stvar, a to je novac! Takovi ljudi će učiniti sve moguće i nemoguće kako bi postigli svoj cilj, bez da ih muči savjest u tome...( Z.B.Ranogajec) Potkategorije
Ivan Raos 32
Ivan Raos
Slaven Šuba 146
Mile Pešorda 27
UHD91 11
Marijan Jošt 26
Mate Kovač 10
Damir Pešorda 193
Ante Bokšić 12
Artur Bagdasarov 292
Romano Sole 12
Mirko Omrčen 74
Mile Prpa 166
Ivo Derado 30
Mate Kovačević 135
Mira Ivanišević 220
Damir Tučkar 170
Prilozi građana 1879
Damir Kalafatić 277
Đivo Bašić 80
Prilozi članova 194
Jakov Mamić 15
Ante Periša 12
Lucija Fosić 46
D. S. 5
Antun Babić 86
Željko Dogan 76
Zlatko Miliša 118
Zoran Vukman 52
Obnova 23
Čet, 12-12-2019, 14:13:50
Najave
Komentirajte
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
1 klik na Facebooku za hkv.hr
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI
Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.