vjeraNekoliko pitanja svim prosvjednicima i onima koji su se izjasnili ili se izjašnjavaju protiv rata, bez obzira jesu li vjernici li ne:"Odobrava li Bog rat? Postoji li biblijski razlog odlaska u rat? Koje su posljedice iči u rat, a koje su poslijedice ako se ne ide u rat? Je li zločin ubiti neprijatelja u ratu? Meni kao vjerniku kršćanske vjeroispovijedi najmjerodavnije je što Sveto pismo, Biblija kaže u svezi s ratom, a ne stajališta pojedinih ljudi, koji potpuno isključuju Boga, našega Spasitelja, Sina Božjega, Gospodina Isusa Krista kao da ne postoji i nije uopće bitno što Bog misli i govori o tome!? Kad nacija ide u rat, Božja djeca (Nisu svi Božja djeca, već samo oni koji su "Nanovo rođeni" i koji su vjerom prihvatili Isusa za svog osobnog Spasitelja i imaju intimni odnos s Bogom) moraju pravilno razumijeti što Bog misli i kaže o ratu. Oni moraju objasniti s mnogo ljubavi, razumijevanja i uz pomoć Duha Svetoga, koji je u njima, i drugim ljudima bez obzira da li su vjernici ili ne, što Bog misli i govori o ratu!
Add a comment        
 

 
PilatU kršćanskome se vjerovanju kaže, da je Isus Krist „mučen pod Poncijem Pilatom“, i zbog toga mnogi Pilata smatraju zločincem, sadistom i okrutnim čovjekom. No, psihologija Pilata se mnogo jasnije može uočiti iz njegovog upita koji je postavio nevinome. Kada mu je Krist rekao, da je došao svjedočiti za istinu, Pilat ga je upitao :“Što je istina?“ U tome se pitanju ne nazire žeđ, ili čak rezignacija, tragača za istinom, nego cinizam lukavog političara i sudca. Pilat nije vjerovao u istinu, nego u pragmatičnost. A pragmatika je tražila da osudi nevinoga, da on, rimski namjesnik, ne bi izgubio svoj položaj. I kroz koridore povijesti, od Pilatovog vremena sve do današnjih tribunala, poput onoga u Haagu, iz usta mnogih Pilatovih nasljednika, političara i sudaca, odzvanja to cinično Pilatovo pitanje upućeno pravedniku. Poput Pilata oni sumnjaju da je moguće saznati istinu čak kada bi ona i postojala, a kamo li da je moguće živjeti u istini. Ti Pilatovi nasljednici vjeruju, da moć diktira što je istina i pravda, i često citiraju englesku izreku, da „might makes right“. Da bi sačuvao privid savjesti Pilat tada čini drugu pogrješku; on ide na nagodbenjaštvo, na kompromis između pravde i pragmatike. On predaje pravednika na bičevanje, da bi pokušao zadovoljiti one koji traže osudu i krv nevinoga. Pilat nije smogao hrabrosti, da bude dosljedan i da brani svoje uvjerenje o optuženome, da se usprotivi tužiteljima. I doista, povijest se ponavlja. Zar se, na primjer, današnji Pilati u Haaškome tribunalu ne opredjeljuju za politički pragmatizam umjesto za istinu? Zašto, na primjer, imaju različite aršine za granatiranje Vukovara i Knina?(B. Lukšić)
Add a comment        
 

 
GranicaProblemi hrvatskih granica predugo su bili od vladajućih garnitura zanemareni ili podcjenjivani, a i počinjene su, posebno od pregovarača Račanove Vlade, u postupcima pregovora oko pojedinih graničnih problema, diletantske pogreške s dugoročnim posljedicama. U promišljanju problema hrvtaskih granica, ne treba smetnuti s uma, da je Hrvatska jedina, koja je prisilno, nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije, ušla u francusko-britansku umjetnu tvorevinu Jugoslaviju, a izašla iz nje 1990, s bitno reduciranim nacionalnim teritorijem. Iako znamo da je gubitak teritorija Boke ili Banata i Bačke, danas ne samo gubitak teritorija, već uopće i gubitak prostora na kojem hrvati žive, svjesni smo da je ta realnost posljedica gotovo stoljetne beogradske politike kojoj se, samo hrvatski narod bez moćnijih zaštitnika, nije mogao suprotstaviti. Danas svjedočimo nastajanju „nove realnosti“, države Kosovo, ne trna, već „revolucionarnog balvana“ u oku Srbije, koja je gubitkom i „drugog oka u glavi“ (Crne Gore), ipak dobitnik u procesu raspada „YU frankensteinske“ tvorevine. Naime, Srbija je, stoljetnim uprezanjem pravoslavlja i širenjem, inače autokefalnog pravoslavlja, SPC širila i u svim YU republikama gdje postoji srpska manjina. Time je, osim u Hrvatskoj, proizvela dugoročne, teško rješive probleme i novostvorenim državama okruženja, osim Hrvatske i Makedoniji i Crnoj Gori i BiH. No, dok smo od početka bili svjesni težine i potrebne dugotrajnosti u rješavanju graničnog pitanja sa Srbijom, njenim prelaskom „tisućljetne“ Drinske granice prema zapadu, granica sa Slovenijom činila se neupitna.(D. Tučkar)
Add a comment        
 

 
Erhard BusekTražiti od tri konstitutivna naroda, koja su nasilno zatvorena u zajedničku državu još i zajednički identitet, nije se usudio ni jedan Lenjin, pa je inače razboriti Busek, glede identiteta, stvorio potpuno nerazborit zaključak I političke koncepcije oko ustavnoga uređenja BiH gotovo su međusobno potpuno isključive baš kao i različiti interesi međunarodnih gremija, kojima pripada i sam Busek U izjavi bivšega koordinatora Pakta za stabilnost Erharda Buseka, koji je nakon višegodišnje balkanske Odiseje napokon zaključio kako je zbog unutarnje integracije Bosna i Hercegovina najveći problem na Balkanu, odčitava se poznavanje problema, koje očito nije u stanju riješiti cijela Europska unija. Busek je također ocijenio kako se iz te zemlje iseljava mnogo stanovništva, kako gospodarstvo malo toga pokreće; a kako ne postoji ni zajednički identitet, BiH bi dugoročno mogla postati i problem europskih integracija. Pravilno uočeni problemi tek su posljedice politike, koju više od jednoga desetljeća tamošnjim narodima nameće upravo EU. Busek nažalost nije specificirao pitanje iseljavanja koje je, kad su u pitanju Hrvati, potaknuto prijeratnim i ratnim progonom te poratnim smicalicama oko sprječavanja povratka u područja kojima dominiraju muslimani.
Add a comment        
 

 
Josip ĐurkovečkiU organizaciji Osnovne škole Ivanska predstavljen pretisak Jezičnice g nekadašnjeg župnika u Samarici. Jezičnicu su u Domu kulture u Ivanskoj predstavili dr. Alojzije Jembrih, profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, profesorica Marija Odak ispred izdavačke kuće Profil iz Zagreba i profesorica Katica Šarlija, voditeljica projekta iz OŠ Ivanska. Zaslužni za ovaj projekt su i ravnateljica OŠ Ivanska Nada Veselski i današnji samarički župnik vlč. Drago Kozić. Prije samog predstavljanja vrlo uspješan igrokaz iz vremena župnikovanja Josipa Đurkovečkog izveli su učenici OŠ Ivanska, koji su svojim školskim radovima aktivno doprinjeli tehničkoj realizaciji zidne izložbe i cijelokupnog događaja u sklopu Dana hrvatskog jezika od 11. do 17. ožujka. Cijelom događaju doprinjele su i bake iz Samarice svojim vrlo lijepim pučkim pjevanjem. (D. Borovčak)
Add a comment        
 

 
Vedran ČorlukaNa portal Pincom.info objavljen je članak koji govori o protestima srba u tzv.RS i njihovim zahtjevima za rušenje spomenika braniteljima Dervente, podizanje kojeg je financirao nogometaš Vedran Čorluka. Više je nego zanimljivo pročitati “argumentaciju” inicijatora, ali i sprege (očekivane?) s rabinom u RS, izvjesnim Jozefom Atijasom. Naravno da, njihove oči dobu grbovi Hrvatske i spomen imena hrvatskog, što ga izjednačavaju s ustaštvom. I dok nam je za srbe ovo “normalna” reakcija, jer drugu u njihovoj zaslijepljenosti i ne možemo očekivati, napad rabina na franjevce i njegova izravna podrška velikosrpskim sljedbenicima miloševićevske fašističke političke platforme je ipak iznenađuje, te zaslužuje i prosvjednu reakciju nadležnih institucija hrvatske vlasti predstavnicima države Izrael. Hrvatska ima i moralnu ali i “pravnu” obavezu brinuti o Hrvatima u BiH, što se posebno odnosi na tzv. RS u koju Srbi uspješno opstruiraju povratak izbjeglica. U tome im, svojim nečinjenjem, danas, aktivno pomaže i hrvatska Vlada, a upravo je ovo primjer kada bi, preventivnim djelovanjem, trebala utjecati na vlasti tzv. RS.(D. Tučkar)
Add a comment        
 

 
MostarPrvi put, Hrvatska zastava zavijorila se 11. lipnja 1992 god. na Orlovcu, brdu povrh Mostara. Ovi slavni dani, nisu zaboravljeni i slave se svakog lipnja u Ilićima, zapadnom dijalu Mostara, pod nazivom “Lipanjske zore”. Tih lipanjskih dana, uspješno su se protjerale okupatorske snage srpsko-četničkih specijalaca i JNA, koji su terorizirali i bombardirali Mostar i njegove gradjane sa okolnih brda. Evo šta je zapisano u Ratnom dnevniku iz tog vremena: "Tijekom jutra 2. lipnja naše su postrojbe zauzele brdo Orlovac, te su potom očistile Hum, Čule, Krivodol, Rodoč, i G. i D. Jasenice. Na zapadnoj strani Nertve ostalo je u poluokruženju oko 80 četnika s postrojbom "bijelih orlova" (Blaževići, Smrduša,  Biorine, TT 342 i Donja Jasenica) Zapljenili smo dva tenka (bez zatvarača) i veću količinu raznog streljiva. Jedan je T 55 onesposobljen. Srbi su odgovorili rušenjem mostova u noći 10./11. i 12. lipnja. Srušeni su Carinski i most Hasana Brkića. Rušenje mosta Ortijaš je spriječeno. Veći dio tehnike uspjeli su izvući sa zapadne na istočnu stranu Neretve" (kraj citata) Za proslave i sve društvene aktivnosti brine se “Bratovština brata Franje Ilići”, koja živi za i sa ovim narodom.
Add a comment        
 

 
Haaški tribunalIz rasprave Hrvoja Kačića pod nazivom "Za ravnopravnost u pregovorima o ulasku u EU" objavljene 2006.g. u Zborniku "Hrvatski nacionalni interesi i EU" donosimo određene dijelove koji sadrže izbor bitnih podataka iz Domovinskog rata o kojima do sad nije bilo evidencije da su korišteni u obrani od optužbi hrvatskih generala u procesima međunarodnog suda u Haagu, a koje je priredila dr. sc. Inga Lisac. Izdvajamo: "Već dugo u našoj i u svjetskoj javnosti vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“ se pripisuju pretežno negativni predznaci.... Str.165....U ovom trenutku posebni publicitet usmjeruje se na pojedine ekscesne situacije, a to, uz šutnju sudionika tih dramatičnih vremena, i u Hrvatskoj i susjednoj BiH, pridonosi održavanju negativna ozračja. Istinu možemo braniti jedino ako se suprotstavimo onima koji zauzimaju takove stavove. U suprotnom se tolerira neobjektivnost. ....Operacija „Oluja“ ne može biti i neće biti korektno vrednovana ako se ignoriraju uzroci i stanje koje je prevladavalo na ovim područjima, osobito tijekom prvog polugodišta 1995. g. koji su za posljedicu imali tragediju civilnog stanovništva Srebrenice i Žepe. ... Radi zaštite ugroženog stanovništva Vijeće sigurnosti UN je 1992. g. odlučilo osnovati UNPA područja u Hrvatskoj i BiH.... to se provelo osnivanjem tzv. „protected area“ (zaštićena područja). Predstavnici međunarodne zajednice ocijenili su da određena područja zbog veće ugroženosti zaslužuju veći stupanj zaštite... U tu je svrhu Vijeće sigurnosti posebnim odlukama odredilo tzv. „safety zones“ (zone sigurnosti). Rezolucijom VS UN br. 819, 16. travnja 1993. g. proglašena je Srebrenica zonom sigurnosti. ..."
Add a comment        
 

 
ZERPPolitičari EU, kršeći međunarodno pravo, traže od Hrvatske čak i ono na što njihove države nikad ne bi pristale. Cilj im je samo domoći se svega što je u posjedu hrvatskog naroda. Podanički raspoloženi političari u Hrvatskoj su strancima (najviše u EU) već u bescjenje prodali, bolje reći poklonili banke, tvornice, hotele, energetske objekte i sirovine, medije, pa čak i branitelje ..., stoga valjda misle da im trebaju pokloniti i sva bogatstva mora i podmorja. Koja je razlika između njih iz EU koji to žele postići tobožnjim pregovorima i onih koji su to željeli ostvariti oružjem – agresijom, a koji i dalje nesmetano prijete? Nije li cijena samostalnosti Hrvatske, plaćena životima i krvlju njenih stanovnika i štetama ratnih razaranja, bila previsoka, da bi se je političari odrekli? Nasuprot posvemašnjem podaništvu prema inozemstvu u zemlji su uveli strogu kontrolu informiranja, strah i bezakonje. Ipak, poklanjanjem ribe ostvarili su u biti, iako toga nisu niti svjesni, sjajan politički potez za Hrvatsku.(B.Molak)
Add a comment        
Ned, 22-09-2019, 08:48:37

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.