Detalji

Objavljeno: 04. studenoga 2020.

Viktimizirajući govor potpuno ispušta iz vida činjenicu da u razdoblju 1919.-1991. u (post)jugoslavenskom kontekstu pozicija slabijeg ne pripada Srbima, već Hrvatima, koji su u tom okviru također proživjeli traumatične povijesne trenutke i bili izloženi političkom nasilju. Rijetko kome je stalo do toga da malkice riskira multi-perspektivnim pristupom i pusti B-stranu te ponavljajuće kazete u Vučićevom kazetofonu, te objektivno i bez mitologizacije pokuša javnosti predočiti višeslojnost tog procesa. (T. Ražnjević)

Detalji

Objavljeno: 04. studenoga 2020.

U četvrti Šišli (tur. Şişli) turskoga grada Istanbula postoji uličica koja nosi ime „Ulica Dilaçar“. Malo tko zna da je posvećena turskomu jezikoslovcu armenskoga podrijetla Akopu (Agopu) Martajanu Dilačaru. Akop Martajan je ugledni turkolog, armenist i književnik koji se je rodio 22. svibnja 1895. god. u Carigradu (Konstantinopolju, Istanbulu). (A. Bagdasarov)

Detalji

Objavljeno: 03. studenoga 2020.

Da li će, nakon vode, nafte i zlata, ionizatori zraka postati najtraženiji proizvod ovisi o samom čovječanstvu i pojedincu koji kroz prizmu tablete i cjepiva može vidjeti bit do nekog vremenitog spasa svejedno upisanog u vječnost (prolaznosti). (Đ. Bašić)

Detalji

Objavljeno: 31. listopada 2020.

Nedovoljno je plemenitih ljudi i to smatram glavnim problemom današnjice. Većina je okupirana sobom i/ili pitanjem što im se događa (Zašto baš meni?), i istodobno se ne pitaju reagiraju li i kako na sve što im se događa?! (Z. Miliša)

Detalji

Objavljeno: 29. listopada 2020.

Kazališnim rječnikom sada je stanje - la comedia e finita. Spas za ipak, normalno, unatoč nametanju novonormalnog, ima svoj korektiv u svjetskim krugovima. Iz kojih stiže, da stiže – odzvanja, zvoni, glas Elisabette Campannelli, direktorice Svjetske banke za Hrvatsku. (DRAN)

Detalji

Objavljeno: 29. listopada 2020.

Svaki hrvatski istinoljubivi dom trebao bi imati ovu knjigu strašnih sažetaka naše povijesti dvadesetoga stoljeća pa sve do danas. Ona je povijesnim činjenicama obuhvatila prostor gotovo cijele Hrvatske i zadirući u pojedinačno stvorila sliku cjeline koja se izuzetno bolno osjeća i danas. (N. Nekić)

Detalji

Objavljeno: 28. listopada 2020.

Turska je do sada bezbroj puta imala priliku pokazati razumijevanje za hrvatske interese u susjednoj BiH, no, umjesto toga, uvijek je podupirala protuhrvatske fanatike - Izetbegovića, Džaferovića, Komšića i slične tipove. Umjesto konstruktivne suradnje Turci su nam nudili status „korisnih budala“ koje svjesno podupiru islamizaciju hrvatskih etničkih prostora?! (D. Peječinović)

Detalji

Objavljeno: 26. listopada 2020.

Horonim Hercegovina prvi put se spominje 1454. god. Današnja Hercegovina je površinski znatno manja od nekadašnje Hercegovine jer su istočni i sjeveroistočni krajevi pripali Bosni, Crnoj Gori i Srbiji. (M. Nosić)