Ivo SanaderMate Kovačević u tjedniku Fokus obrađuje temu hrvatskog nacionalizma u kontekstu najnovije inačice haške optužnice protiv hrvatskog vojnog i političkog vrha: "Aktualno pak proširenje optužnice novim imenima nije ništa drugo doli najavljen londonski obračun s hrvatskim nacionalistima, kako bi se nasuprot američkoj strategiji što brže uspostavila nova Jugoslavija. Oni koji se danas bore protiv hrvatskoga nacionalizma, dakle pripadaju staroj boljševičkoj školi, koja u ime revolucionarne avangarde nastoji kotač povijesti okrenuti u suprotnom smjeru, računajući kako će ukidanjem države ponovno prigrabiti namjesničke "feudalne" povlastice, a njih što dulje očuvati uz pomoć apsolutističke vlasti.". Bilo bi zanimljivo čuti što o Kovačićevim razmišljanjima ima reći predsjednika hrvatske Vlade Ivo Sanader, koji se nedavno u Oxfordu hvalio kako je smanjio hrvatski nacionalizam na minimum.
Add a comment        
 

 
dr. Branimir LukšićIz Glasa Koncila prenosimo predavanje koje je u Splitu 22. svibnja ove godine održao naš član dr. Branimir Lukšić. Dr. Lukšić se posebice osvrnuo na prljavu ulogu koju je Velika Britanija odigrala u tom najvećem pokolju koji je pogodio hrvatski narod. Činjenicu da je Velika Britanija prolongirala otvaranje svojih pismohrana o tim događajima lako je razumjeti, ali je tragično, i, nažalost, isto tako razumljivo, da u Hrvatskoj nema nikakvih odjeka tih događaja od strane hrvatskih vlasti, točnije Tužilaštva i Vlade.
Add a comment        
 

 

HRTVanja Sutlić nakon što je šest tjedana obnašao funkciju v.d.-a glavnog ravnatelja HRT-a, 10. svibnja 2007. izabran je tajnim glasovanjem za glavnog ravnatelja HRT-a. Pobjedu je osigurao u drugom krugu kad je osvojio osam glasova prema dva glasa koja su pripala Nikoli Kristiću. Za vrijeme prezentacije programa dvojica kandidata, Mile Pešorda i Vjekoslav Krsnik, povukli su svoje kandidature. Iako je jasno da uz današnji politički odnos snaga ova dva kandidata od početka nisu imali nikakvih šansi, argumenti kojima su objasnili povlačenje kandidature objašnjavaju ujedno i dobrim dijelom zašto je tome tako. Ovdje objavljujemo prosvjednu izjavu Mile Pešorde, a tekst Vjekoslava Krsnika donosimo u drugoj vijesti. Kao glavni razlog povlačenja svoje kandidature Pešorda je naveo vijest uperenu protiv njega na internetskoj stranici HRT-a, i koja vrijeđa njegova temeljna ljudska prava: "Na svojoj web stranici ova takozvana Hrvatska radiotelevizija i danas, dakle, drži svoju monstrum vijest o meni kao "širitelju mržnje"... U znak prosvjeda protiv takvog sustava laži i manipulacije, odustajem od sudjelovanja u daljnjem tijeku natjecanja za izbor glavnog ravnatelja HRT-a..." U svojoj izjavi Pešorda traži i da se ta klevetnička vijest ukloni s internetske stranice kao i javnu ispriku HRT-a zbog iznijetih neistina.

Add a comment        
 

 
Kraj IrakaMate Kovačević opisao je temeljitije nedavni posjet Petera Galbraitha Zagrebu. Točnije, Kovačević opisuje promociju Galbraithove knjige "Kraj Iraka" u zagrebačkom Novinarskom domu, kao i njegov nastup tjedan dana kasnije na Hrvatskoj televiziji. I dok je u pri prvom nastupu nekoliko pozitivnih riječi o predsjedniku Tuđmanu "ukočilo dlanove" standardnih Galbraithovih hrvatskih poklonika, njegov nastup na televiziji pred znatno većom publikom imao je potpuno drugačiji ton. Kao što smo već javljali,  Peter Galbraith u emisiji "Nedjeljom u dva" Aleksandra Stankovića izrekao je teze kojima su se ponajviše mogle svidjeti onima koji svoju politiku temelje na ideji o postojanju "zajedničkog zločinačkog pothvata". Kovačević dalje piše: "Galbraithovu tezu o umiješanosti političkoga vodstva u navodne zločine nad Srbima lako je iščitati iz neuspješna autorstva tzv. Plana Z-4, kojim su Srbi trebali dobiti državu u državi, a zahvaljujući Oluji, nad kojom su budno bdjeli i američki saveznici, okupacijska se tvorevina hrvatskih pravoslavaca rasplinula u samo četiri dana. O toj američkoj nazočnosti podrobno je svjedočio i sam Peter Galbraith, ustvrdivši kako su upravo on i Richard Holbrooke pred Banja Lukom zaustavili hrvatsko napredovanje, čime je zapravo spašena Republika srpska. Iza ocjene o predsjedniku Tuđmanu, koji je dvaput bio izravno biran za hrvatskoga predsjednika, ne skriva se Galbraithovo nepoznavanje mehanizama demokratskoga društva, nego Tuđmanovo nepristajanje na bilo kakve ucjene kad su bili u pitanju hrvatski nacionalni probitci.".
Add a comment        
 

 
Vladimir FaberNedavno imenovanje (15. svibnja 2007.) Vladimira Fabera novim savjetnikom HDZ-ovom ministru unutarnjih poslova za pitanja policije podiglo je dosta prašine u dijelu hrvatske javnosti. Iako ga se obično prikazuje kao vrlo stručnog i iskusnog policijskog dužnosnika, do javnosti su ipak doprle i druge pojedinosti iz Faberova životopisa koje ga prikazuju u sasvim drugom svijetlu. Primjerice, malo je poznata Faberova uloga na stadionu Maksimir, 13. svibnja 1990., na utakmici Dinamo-Crvena Zvezda. On je tada, kao zapovjednik "voda milicije" isključivo zaduženog za nadzor nad igralištem, odriješio ruke "milicionerima" bez naređenja njemu pretpostavljenoga zapovjednika, što je dovelo do događanja koje svi pamtimo: nasilnog obračuna jugoslavenske policije s hrvatskim navijačima. Nakon toga, valjda za nagradu, Faber je poslan na vojnu akademiju u Beograd, što se vješto skriva od hrvatske javnosti... (zdk)
Add a comment        
 

 
Tiskovna konferencijaJučer je u Pastoralnom centru sv. Juraj u Đurmancu održana tiskovna konferencija povodom dovršetka spomen crkve Muke Isusove u Maclju na žrtve komunističkih zločina, koji su ovdje počinjeni u svibnju i lipnju 1945. Konferenciju je pozvala novoosnovana Udruga Macelj 1945. za njegovanje uspomene na maceljske žrtve komunističkih zločina. Na konferenciji je govorio predsjednik Udruge Stjepan Brajdić, koji je kao mladi domobranski časnik preživio Bleiburg i Križni put, bio nevin osuđen na smrt strijeljanjem, a zatim pomilovan na 20 godina teške robije i oslužio deset godina po svim najzloglasnijim jugoslavenskim logorima. Od 150-tak pozvanih redakcija i novinara odazvalo se desetak izvjestitelja koji su po završenoj konferenciji zajedno s domaćinima posjetili spomen područje i novoizgrađenu crkvu.
Add a comment        
 

 
HNS-ov dvojac
U trenutku kada ankete pokazuju kako bi HNS-ovac Radimir Čačić lako mogao postati sljedećim hrvatskim premijerom, ako na unutarstranačkim izborima u SDP-u pobijedi struja koja ga podržava, vrijedi se još jednom prisjetiti što je sve on govorio pri posjetu Sjedinjenim Američkim Državama 2005. godine. Naime, bahatost, sila i beskrupuloznost koju je tada najotvorenije iskazao spomenuti kandidat za premijera, u potpunoj suprotnosti je s činjenicom da bi čovjek uz kojeg se vežu brojne afere i financijske malverzacije trebao biti i više nego sretan što ne sjedi u istražnom zatvoru. No, za Čačića sve ove godine očigledno ne vrijedi da su svi pred zakonom jednaki. Zato Čačić vodeći se poznatom krilaticom "napad je najbolja obrana" trenutno žari i pali hrvatskom političkom scenom, ne bi li krajem godine dohvatio položaj koji će njemu i onima koji ga podržavaju osigurati gotovo apsolutnu moć.
Add a comment        
 

 

DostojevskiU mjesecu svibnju još će se desetljećima aktualizirati Hrvatske podjele (crveni i crni) vezane uz II svjetski rat i nekažnjene zločine komunističkog nenarodnog režima, zakamufliranog u ruho antifašizma, osim ako ne bude konačno stavljena "točka na I" tog vremenskog razdoblja. Drugim riječima, ukoliko službeno ne bude osuđeno razdoblje 50 godišnje komunističke strahovlade, posebno označeno tek u posljednjem desetljeću obznanjenim zločinima Bleiburga i Križnog puta. Mjesec svibanj bio je i desetljećima mjesec u kojem je Hrvatski narod morao slaviti izmišljeni datum 25. 5., rođendan "velikog maršala" druga Tita. To je zapravo odabrani datum za proslavu obljetnice, kada su definitvno poražene Hrvatske vojne snage u Austriji i kada su započela službeno naređena i organizirana masovna smaknuća hrvatskih zarobljenika. Skup HKV-a o zločinu Bleiburga i Križnih puteva, posebno je predstavio slovenska otkrića masovnih stratišta, razotkrio hrvatsku službenu politiku prešućivanja i ignoriranja grobišta, te odbijanje stvaranja procesa preuzimanja posmrtnih ostataka ili uređenja i obilježavanja grobišta. Ovo se provodi s ciljem da se ne povežu činjenice o počinjenim zločinima i ne ugroze današnji ideološki sljednici ili možebitni, još živući, izvršitelji i nalogodavci posljeratnih zločina. Cilj je relativizirati zločin i amnestirati pred pravosuđem, ali i pred povijesti, počinitelje, no što je još opasnije i samu ideologiju.

Add a comment        
 

 
Zvonimir B. Ranogajec i Miroslav BlaževićNe znam da li je Miroslav Ćiro Blažević bio svjestan svojih riječi kada mi je u početku našeg poznanstva u društvu jednog poznatog radio spikera ozbiljno rekao: "Sine, Hrvatima se nešto lijepo dogodilo, danas se hrvatstvo poistovjećuje s Dinamom!" Slijedećih nekoliko tjedana zahvaljujući dragom Bogu, našem Gospodinu Isusu Kristu, nogometnoj lopti, Dinamu, igračima Dinama i Miroslav Ćiri Blaževiću, moja filmska kamera dokumentirala je "buđenje uspavane nacionalne svijesti Hrvata" u komunističkoj Jugoslaviji. Veoma kvalitetan dokumentaran snimljeni filmski materijal ostao je nažalost u mojoj arhivi nemontiran. Na moje osobno razočaranje, čelni ljudi nogometnog kluba Dinama i Hrvati u domovini nisu do danas pokazali zanimanje i interes za ovu jedinstvenu povijesnu filmsku dokumentaciju. "Narod koji se ne sjeća što je bilo jučer, ne zna što je danas, niti zna sto želi učiniti!".
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Sri, 26-02-2020, 02:13:20

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.