Bleiburg4. travnja 2007. povratili su se oslobođeni engleski mornari kući, u Englesku, nakon što su bili uhvaćeni i držani u zatvoru u Iranu oko 12 dana, optuženi da su zašli u iranske vode. Onda im je iranski predsjednik dao pomilovanje i došli su u Englesku nazad. Dočekala ih je rodbina, žene, roditelji, sestre, braća i djeca, koju su neki od tih mladih očeva po prvi puta vidjeli. Bilo je dirljivo. Sve mladi ljudi, možda tek 25-26 godina. Ali došli su kući.
Add a comment        
 

 
Na tribini o lustraciji 2000. godineIdeja za pokretanje časopisa u novim hrvatskim okolnostima, koji bi se bavio isključivo problemima sudstva, ostvarila se u ožujku 1997., izlaskom iz tiska prvog broja "Hrvatsko sudstvo u središtu". Od početka je uloga časopisa naglašavana sukladno Aristotelovoj maksimi o sucu kao "živoj pravdi" kojoj pribjegavaju svi oni koji se spore. Na toj ulozi suca i njegova takvog djelovanja, željelo se ostvariti ideju pravne države u njezinom unutarnjem uređenju i izvanjskom izgledu.
Add a comment        
 

 
Blair i SanaderHrvatski premijer Ivo Sanader upravo je pao s Marsa te komentira "najnoviji razvoj događaja oko haaških optužbi protiv hrvatskih generala i Hrvatske (Oluja). Pitanje što misli o transkriptima koji su "mrčeni" (da pozajmim Čičkov balkanski rječnik) u Uredu predsjednika, te na kojima se temelje haaške optužbe za "zločinački pothvat" Hrvatske (i generala Ante Gotovine, među inim) pri kojem je oslobođena 1/3 okupiranog hrvatskog teritorija, veliki kazališni dečko Sanader zapravo neće komentirati, ali će uzeti zasluge za hrvatsku slobodu: "Neću komentirati ovaj najnoviji razvoj događaja, ali u svakom slučaju, ostaje čvrsta obveza Vlade da se obrani istina koju svi znamo - Hrvatska je bila napadnuta, imala je pravo na obranu i pobijedili smo u tom nametnutom ratu", izjavio je Sanader.
Add a comment        
 

 
Jasenovac...Sedamnaest godina nakon uspostave hrvatske države, deset godina nakon održanog predavanja Ljubice Štefan i objavljivanja podataka o žrtvama Jasenovca od 1945. - 1947./48. i pet godina nakon njene smrti, ovih se dana povodom posjeta biskupa Škvorčevića Jasenovcu, ponovno javlja glas o potrebi spoznaje pune istine o tom logoru. Mediji su samo kratko objavili izjavu dr. Josipa Jurčevića da je "jasenovački logor nakon 1945. bio logor za poražene u ratu" (Večernji list, 13. ožujka 2007.). Jurčević je spomenuo da se o tome još uvijek šuti i ne pokreće znanstveno istraživanje stvarnog stanja (GK, 18. ožujka 2007.). Doista, zašto se već jednom ne istraži područje bivšeg logora Jasenovac? Zašto se ne izvrše ekshumacije i objektivno utvrdi potpuna istina tko se sve nalazi u jasenovačkim masovnim grobnicama?
Add a comment        
 

 
Hrvatski saborU ovom tekstu sam izdvojila nekoliko primjera koji zorno pokazuju kako zastupnici nesavjesno vode brigu o radu Vlade Republike Hrvatske. Danima se prepucavaju satovima, imovinskim karticama itd., premda za rješavanje nepoštenja političara i ostalih građana postoje druge službe, koje su dužne voditi istrage o kriminalu i korupciji. No, onaj dio koji je propisan Ustavom Republike Hrvatske i njezinim zakonima zastupnici Hrvatskog sabora ne sprovode. Zato se pitam, a vjerojatno nisam jedina, tko zapravo danas vlada hrvatskim narodom i ostalim građanima Republike Hrvatske i gdje to sve skupa vodi?
Add a comment        
 

 
Ivana Arapović, koja trenutno živi u Kanadi, piše kako su hrvatski predsjednik i vlada danas postali gotovo zaštitnici srpskih ratnih zločinaca koji bi u normalnim okolnostima trebali biti sudski gonjeni u Hrvatskoj, ako već ne mogu biti suđeni u Haagu. Kao jednog od provoditelja ovakve politike u medijima ističe Davora Gjeneru, koji u lobiranju srpskih interesa ide tako daleko da kaže: "Meni se čini da je pozicija [da Hrvatska treba povući tužbu] koju u javnosti zastupa profesor Šimonović vrlo promišljena i razborita. Hrvatska se nalazi u ozbiljnim problemima zato što 90-ih godina nije funkcionirala kao normalno uređena pravna država. Mnogi su procesi koji su se tada vodili administrativno nedorađeni. Mislim da je u vezi ove presude vrlo važno istaknuti negativno iskustvo s kraja Prvog svjetskog rata, kad je dosuđivanje ratnih reparacija u Njemačkoj stvorilo osnovu za stvaranje fašističke većine. Iz ovog su razloga međunarodne vlasti nesklone određivanju isplate ratnih šteta.".
Add a comment        
 

 
Panteon... Previše je u povijesti zapamćeno zala od i danas neshvatljivih inkvizicija, reformacijskih i protureformacijskih sukoba, osmanskih i sličnih osvajačkih pohoda, ubijanja nevinih ljudi i djece u terorističkim napadima na zrakoplove, hotele i škole ili pak športaša na Olimpijskim igrama. Od bliskoistočnih sukoba, slanja židovske, muslimanske i svjetske mladeži u besmislene ratove, a u nas od popđujićevskih zlodjela do razaranja Vukovara i drugih mjesta, te mnogostrukih rušenja crkava i džamija i inih vjerskih svetinja u nedavnom Domovinskom ratu. Stoga je sasvim neprihvatljivo bez argumenata učestalo graditi napade baš na katoličanstvo i Vatikan iz kojeg i ranije i danas dopiru najsnažnije poruke za mir ...
Add a comment        
 

 
Već sam način na koji se u Hrvatskoj provodi Proces za suradnju u jugoistočnoj Europi (SEECP) budi opravdani na strah da se ponovo dogovaraju suradnje sa susjednim balkanskim zemljama koje nemaju nikakvih dodirnih točaka sa željama i potrebama hrvatskih građana. Naime, daleko od očiju javnosti ovih dana sastaju se hrvatski predstavnici s predstavnicima Albanije, BiH, Makedonije, Crne Gore i Srbije, kako bi za 11. svibnja 2007. pripremili sastanak šefova država i vlada SEECP-a u Zagrebu, na kojem će se uspostavit na razini SEECP-a i operativno tijelo, tzv. Vijeće za suradnju. Koliko su ove aktivnosti u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske trenutno nije jasno budući da se one dobro skrivaju. No, kada bi se zaista radilo o dogovorima koji bi bili od koristi Hrvatskoj onda bi valja predsjednik Vlade, koji koristi svaku priliku kako bi istaknuo uspjehe svoje vlade, o SEECP-u zvonio na sva zvona. No, zvona se ne čuju. Prenosimo komentar Mate Kovačevića iz Fokusa u kojem se može saznati nešto više o novom balkanskom okupljanju u Zagrebu 11. svibnja.
Add a comment        
 

 
KatalinićU nedjelju, 30. prosinca 2018., u 92. godini u Buenos Airesu je preminuo poznati hrvatski javni politički djelatnik, dugogodišnji član i čelnik Hrvatske republikanske stranke (HRS), politički pisac i publicist, prof. Kazimir Katalinić. Tim povodom ponovno donosimo razgovor koji je s prof. Katalinićem 2007. za "Fokus" vodio Damir Borovčak. (hkv)
Add a comment        
Uto, 17-09-2019, 05:22:57

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.