EUNakon što je bivša šefica američke diplomacije Madeleine Albright u utorak pozvala Europsku uniju, da Bruxelles u paketu i odmah prizna međunarodnu nezavisnost Kosova, najprije su Pariz i Berlin međusobno izgladili spor oko uspostave Mediteranske unije, koja je Francuskoj, zatvarajući Njemačku, trebala osigurati dominantnu ulogu na obalama Sredozemnoga mora. Potom je u kasnim večernjim satima, očito opirući se pritiscima iz Washingtona, Europsko povjerenstvo naglo iznijelo svoj novi financijski plan, po kojem će, kako tvrde za europeizaciju balkanskih zemalja, do 2011. godine izdvojiti oko četiri milijarde dolara. U tekstu se navodi, kako trenutno stanje ugovornih odnosa s EU, ne će biti uzimano u obzir, pa će se zajedno s Albanijom, BiH, Crnom Gorom i Srbijom naći također i Hrvatska. Nenadana izdašnost, kako navode, u najtješnjoj je vezi sa strahom od novih kriza i nestabilnosti, posebno nakon što je Kosovo proglasilo nezavisnost, a nekoliko zemalja EU i dalje je odbija prihvatiti. Nova će se europeizacija, umjesto dosadašnjih ulaganja u infrastrukturu, temeljiti na razvoju poduzetništva, zapošljavanju mladih te širenju mogućnosti naobrazbe. U nacrtu dokumenta ne spominju se nikakvi posebni uvjeti za dobivanje pomoći, a predlaže se čak i liberalizacija viznoga režima, koja kako Bruxelles tvrdi, iritira građane "regije" jer samo Hrvati imaju povlasticu neviznoga putovanja.
Add a comment        
 

 
Braća po oružjuSjećate li se knjige Braća po oružju i autora, hrvatskog branitelja, Izudina Bečirčića? Možda, samo ukoliko ste na internetu pronašli HKV-portal i pročitali osvrt na knjigu ili pak u ruci imali najnoviji broj glasila Politički zatvorenik (veljača, 2008.), gdje je taj osvrt i tiskan. Jer knjiga je samo probno objavljena u samo nekoliko desetaka primjeraka, dok se njeno slijedeće pravo izdanje tek očekuje. Izudin Bečirčić, jučer je i danas boravio u Zagrebu zbog reguliranja statusa hrvatskog branitelja koji je konačno uspio ostvariti. U potvrdi doduše pogrešno stoji da je Izudin Bečirčić sudjelovao u Domovinskom ratu od 1.10. 1991. jer se to dogodilo mjesec dana ranije, točno od 1.9.1991. kako je naveo u svojoj knjizi. Bečirčić kaže kako vjeruje da će se i to ispraviti, dok se svi dokumenti još jednom ne provjere. Izudin je sretan što je četiri godine nakon predaje zahtjeva za priznavanje sudjelovanja u Domovinskom ratu, konačno dobio prvi dokument s kojim mu hrvatska država priznaje status hrvatskog branitelja.
Add a comment        
 

 
SanaderTadićIzjave predsjednika najjače opozicijske stranke Srbije gospodina Nikolića naš premijer smatra provokacijama, na koje ne želi reagirati ili odgovarati. Premda je gospodin Nikolić s minimalnom razlikom izgubio u izborima za predsjednika Srbije. Predsjednik Srbije Boris Tadić je u Vijeću sigurnosti izjavio : «Hrvatska nije pravna država. Otela je 200 000 srpskih stanova, koje nije vratila.» I na ovu izjavu nisam uočila u medijima reakciju naših predstavnika izvršne vlasti pa ni novinara. Valjda i gospodin Tadić za njih ne predstavlja ozbiljnog političara na Zapadnom Balkanu čije izjave bi zaslužile analizu ili odgovor. Koga smatra naš premijer dostojnim političarom u Srbiji? S kim misli razgovarati, pregovarati ili ugovarati? Je li komunikacija prepuštena samo privrednicima i predstavnicima Hrvatske gospodarske komore? Izjava o otetih 200 000 srpskih stanova ipak zaslužuje jedan službeni odgovor hrvatske Vlade. Radi se o vrijednosti od najmanje 20 milijardi eura. Je li premijer spreman taj iznos platiti Srbiji ili uložiti u stambenu izgradnju u Hrvatskoj za srpske povratnike i to prije «samostalnog« ulaska u Europsku zajednicu, a bez da traži plaćanje ratne štete nanesene Hrvatskoj?
Add a comment        
 

 
UDBADanas, 6.ožujka 2008. je na portalu www.index.hr osvanuo niže citirani prilog, koji baca jedno novo svijetlo na trenutni odnos snaga hrvatske političke scene i do sada neuspješne pokušaje osuda počinjenih zločina u vremenima komunističko-velikosrpske diktature. Svjedočenja pred Sudom u Munchenu Bože Vukušića i Vice Vukojevića zorno pokazuju, na njihovim osobnim sudbinama, kako su “nepoželjna” iznošenja činjenica, koje mogu kompromitirati neke “bivše”, opasna po privatni život “malog čovjeka”! Kada EU prigovara Hrvatskoj na nesređenom pravosuđu i korupciji, onda ne misli samo na kaotično stanje u gruntovnicama, što je proteklih desetljeća i te kako odgovaralo raznim interesnim skupinama, već i na situacije poput ovih, kada bi sudstvo trebalo biti doista neovisno, svjedoci zaštićeni, a utjecajni političari i lobiji onemogućeni u pritiscima rješavanja sporova prema njihovim željama. O čemu se ovdje radi? INA je, svjedoči to i ovaj process o UDBA rukopisu ubojstva Đurekovića, “oduvijek” bila predmet manipulacija novcem od aktualne politike i obavještajnog miljea. Ogromni novčani iznosi, kojima se nafta kupovala, fluktuacija tečaja dolara i cijene nafte na svjetskim burzama, uz “standardne” igre provizija posredničkim, “svjetskim”, firmama, otvaralo je oduvjek prostor da se ponešto novaca “zagubi”. Bilo za potrebe politike, obavještajne zajednice, a bogme ponekad i u “privatne džepove”.
Add a comment        
 

 
BiHNedavne procjene političara iz EU, kao i muslimanskih političkih vođa u BiH, kako kosovska neovisnost ne će utjecati na političke procese u Bosni i Hercegovini otkrivaju tek pozadinu moći i rasuđivanja političkih elita. Iza istovjetnosti pogrješnih prosudaba stoje uglavnom nerealne političke koncepcije, koje se u istinskom demokratskom sustavu nikad ne bi mogle ni pojaviti. Zadivljeno svojom ucjenjivačkom pozicijom, birokratsko vodstvo EU, doista je planom o uspostavi Zapadnoga Balkana, povjerovalo kako će gospodarskim mrvicama bez ikakva otpora napraviti povijesno, kulturno i državno-pravno nasilje nad skupinom povijesnih naroda jugoistočne Europe. Kosovo im je srušilo tu slagalicu pa će se do stvaranja nove "paradigme" bez ustezanja sad ulizivati službenoj Srbiji. Slično je i s muslimanskim političkim vodstvom, koje također zamišlja, kako će zemlji koju dijeli s Hrvatima i Srbima urediti na unitarističkim načelima, pa ubrzo kao najmnogoljudniji tamošnji narod vlastitu političku volju nametati drugim dvama narodima. Upravo je kriva prosudba, o događajima koji su nastupili nakon kosovske državnosti, razbjesnila muslimansko vodstvo do te mjere, da je im je čak i visoki međunarodni predstavnik Miroslav Lajček postao persona non grata.
Add a comment        
 

 
NATOPovlačenje odluke Haaškoga suda o puštanju na slobodu skupine hercegbosanskih Hrvata, među kojima je i general Slobodan Praljak, samo dan nakon prvotne odluke suda, kojom su zbog nedostatka dokaza zatočenici gotovo postali slobodni ljudi, objavljivanje tzv. pročišćene optužnice protiv generala Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka po kojoj praktično svaki hrvatski čovjek zbog potpore oslobođenju svoje zemlje od velikosrpske okupacije može odgovarati pred Haaškim sudom te gotovo službena blokada pregovora u pristupanju Europskoj uniji pokazuje kako je ulazak u EU ponajprije političko pitanje kao i možebitno zatočenje na Haaškome sudu. Što su razlozi takve drakonske kazne Hrvatskoj, koja je na kraju zbog pritisaka iz Bruxellesa i montiranih procesa hrvatskim braniteljima, čak i vlastito pravosuđe pretvorila u putujući cirkus od Splita preko Rijeke do Zagreba, na kojem se kao klauni pod zaštitom države pojavljuju lažni svjedoci, koji su još do jučer u rukama držali puške i bombe kojima su razarali, pljačkali i ubijali po Hrvatskoj? Može li pak Hrvatska kao suverena država, kako bi zaštitila vlastite probitke odgovoriti na ovakva poniženja, koja gotovo svaki dan pristižu iz Bruxellesa? Kao i svaka druga država, pod uvjetom da nacionalna politika, osim puta u Bruxelles, doista ima vlastitu alternativu, Zagreb bi s lakoćom mogao odmahnuti na europske ultimatume.
Add a comment        
 

 
NATOPovlačenje odluke Haaškoga suda o puštanju na slobodu skupine hercegbosanskih Hrvata, među kojima je i general Slobodan Praljak, samo dan nakon prvotne odluke suda, kojom su zbog nedostatka dokaza zatočenici gotovo postali slobodni ljudi, objavljivanje tzv. pročišćene optužnice protiv generala Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka po kojoj praktično svaki hrvatski čovjek zbog potpore oslobođenju svoje zemlje od velikosrpske okupacije može odgovarati pred Haaškim sudom te gotovo službena blokada pregovora u pristupanju Europskoj uniji pokazuje kako je ulazak u EU ponajprije političko pitanje kao i možebitno zatočenje na Haaškome sudu. Što su razlozi takve drakonske kazne Hrvatskoj, koja je na kraju zbog pritisaka iz Bruxellesa i montiranih procesa hrvatskim braniteljima, čak i vlastito pravosuđe pretvorila u putujući cirkus od Splita preko Rijeke do Zagreba, na kojem se kao klauni pod zaštitom države pojavljuju lažni svjedoci, koji su još do jučer u rukama držali puške i bombe kojima su razarali, pljačkali i ubijali po Hrvatskoj? Može li pak Hrvatska kao suverena država, kako bi zaštitila vlastite probitke odgovoriti na ovakva poniženja, koja gotovo svaki dan pristižu iz Bruxellesa?
Add a comment        
 

 
MrežaSvi mračni stoljetni oblaci dovlačeni zlobnim i osvajačkim namjerama istočnih susjeda nisu mogli nadvladati vedrinu i hrabrost hrvatskih ljudi kao ni blistavu ljepotu naše domovine koja ih obnevidi svojim sjajem i vrati u brloge iz kojih pokrenuše svoje zle čine. Tada se malo umire, pa opet udri u bubnjeve po iskušanim predlošcima: laži, odlaži i stalno nešto traži. Čudom se čude kako više ne uspijevaju? A kako bi i uspjeli kad ne mogu shvatiti da je Hrvatska nakon više stoljeća ponovno slobodna i neovisna zemlja, članica Vijeća sigurnosti u Ujedinjenim narodima, pred ulazom u NATO savez i Europsku uniju te više nije poslušnik nikakvih bjelosvjetskih lažova, pljačkaša i ubojica, naviknutih samo komadanju naših prostora, kulturnih dobara i ljudi.
Add a comment        
 

 
Maja RunjeMaja Runje živi i radi u Zagrebu. Majka je dvoje odrasle djece. Kao profesorica engleskog i francuskog jezika predaje na srednjoj školi. Već tijekom studija, i kasnije, živjela je u Europi i u praksi upoznala istinsku demokraciju. Bila je pokretačica i višegodišnja predsjednica Hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden, krajem osamdesetih dopredsjednica Hrvatskih društava Njemačke, a zatim tajnica Hrvatskog svjetskog kongresa za Njemačku. Poznata je po organiziranju humanih inicijativa. Razgovarali smo s njom poslije uspješno izvedene akcije Krug za trg.
Add a comment        
Sri, 22-01-2020, 00:32:51

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.