NavijačiKrajem prošlog tjedna u redakciju nam je pristigao opširan i temeljito pisan prilog mlađeg čitatelja o navijanju i navijačima te odnosu domaćih medija i političara kako prema tom pitanju, tako i prema nešto širim temama kao što su to primjerice NATO i EU integracije. U našem odgovoru rekli smo kako nam se prilog čini zanimljivim ali da zaslužuje i neke ispravke, počevši primjerice od netočne tvrdnje kako je u Hrvatskoj vojsci tijekom Domovinskog rata neslužbeni pozdrav bio "Za dom - spremni!". Autor priloga naše sugestije nije prihvatio uz obrazloženje kako se radi o njegovom osobnom mišljenju od kojeg ne će odstupiti i kojeg ne će revidirati. To što su iznesena mišljenja možda radikalna je zato što je i istina radikalna - objasnio je još autor - zaključujući da onda ništa od objavljivanja. No, ovaj će posljednji zaključak autor ipak morati revidirati budući da u nastavku objavljujemo njegov prilog. Izdvajamo: "U jednoj od svojih pjesama Thompson pjeva: «Drugo vrijeme, ista sudbina». Ovaj stih savršeno oslikava položaj hrvatskih navijača u Jugoslaviji i danas. I u Jugoslaviji se navijače označavalo kao «neprijatelje režima», «narodne neprijatelje», «mrske nacionalističke elemente». Ni danas se to nije promjenilo, navijače se danas nastoji proskribirati istim metodama kojima se koristio zločinački jugoslavenski režim. To je zapravo posve razumljivo ako znamo da danas bivši «milicioneri-batinaši» zauzimaju ključne pozicije u policiji i da se kadrovski sastav policije, poglavito tu mislim na njezino vodstvo, nije bitno promjenio; ista je stvar i sa izvršnom vlasti u kojoj komunistički relikti i danas zauzimaju vodeće pozicije". (mm)
Add a comment        
 

 
Josip Broz TitoHrvatska je u prošlom stoljeću doživjela više puta da se u ime zločina prošlosti čine novi zločini. Krivci su za to oni koji nemaju odgovarajuće empatije za žrtve svojih neprijatelja, jer takovi bi ponovno ubijali. Sjetimo se staljinističkog ubijanja 1945. godine i ponovnog ubijanja „staljinista“ 1948. godine! Između majstora smrti fašista i komunista vlada u tome potpuna zločinačka simetrija. Čudno je da tu evidentnu simetriju još i danas negiraju mnogi u Hrvatskoj i time polariziraju društvo. Danas u Europi postoji konsenzus da su komunizam i fašizam dva najveća zla 20. stoljeća (vidi npr. Stephane Courtois, Crna knjiga komunizma). Oba su se brutalno obračunavala bez milosti s neprijateljima, bilo klasnim, bilo rasnim ili općenito s protivnicima. Naivni bigoti komunizma još uvijek tvrdoglavo tvrde: „Cilj fašizma je bilo zlo, a praksa zločinačka, dok cilj komunizma je bilo dobro, a praksa ponekad zločinačka“.(I.Derado)
Add a comment        
 

 
SrbiU knjizi «Krv i bes» srpskog pisca Dušana Savkovića, tiskanoj 1988. godine, opisani su Srbi i djelovanje srpske četničke organizacije Crne ruke na čelu sa Dimitrijevićem Apisom, gdje je za Gavrila Principa, ubojicu Franje Ferdinanda, napisano: ” Takove se moglo naći na beogradskoj pijaci Zeleni venac, svako jutro u svakoj kanti za smeće po jednoga... A ja vam kažem, da su oni bili i ostali vojnici Srbije, nešto najlepše i najsvetije što je Srbija imala i neka se blagoslove kante za smeće iz kojih su jutrom izlazili." (Apisove riječi). U istoj knjizi Savković piše i sljedeće: “ Predsednik srpske vlade, prije 1914. godine, M. Milovanović, umro je naglo, kad je pojeo ukusno pripremljenog soma ali nabijenog sa otrovom. Stana Petrović, kći crnogorskog kralja Nikole, rekla je svome sestriću Djordju... Kobajagi Cezara pozdravljaju oni koji idu u smt, dakle Srbi. Čudan smo mi narod. Svakih dvadeset godina pobesnimo, proključamo, hoćemo u krv u stradanja u propast. Naš narod je samoubilački i ja se, pravo da vam kažem, bojim svoga naroda.''. Lik iz knjige Milan Milovanović, nastavlja i kaže: ”Zdravi narodi, kao i zdravi ljudi, ne ubijaju se ali srpski narod je bolestan. Boluje od samožrtvovanja, kolektivnog samoubojstva’’.(A.Kunek)
Add a comment        
 

 
MilanovićČesto puta, posebno u predizborno vrijeme susrećemo se nažalost s jednom nametnutom i provokantnom temom koja uznemirava vremenski odsutne i iseljenje Hrvate, a to je pravo glasovanje dijaspore (kako se to s jednom pojmom objašnjava). Prije cca. godinu dana nesuđeni premijer, predsjednik SDP-a Zoran Milanović na jednom predizbornom skupu u Osijeku reče: “Bitno je da odluku o tome tko će donositi zakone u Hrvatskom saboru donosimo mi u Hrvatskoj, a ne Novi Zeland, Australija ili neka treća država. Nemam ništa protiv ljudi koji ne žive u Hrvatskoj, smatram ih partnerima i bliskima, ali oni ne dijele sudbinu ove zemlje”. Ne znamo dali je dotični “gospodin” poslje toga obrisao stražnjicu. Zanimljivo je pogledati praksu nekih zapadnih zemalja. Tako recimo Savezna Republika Njemačka svojim građanima izvan zemlje to pravo na svim izborima neosporivo omogućava. Mogućnost glasovanja poštom uhodana je praksa i nikakvom ozbiljnom njemačkom političaru nije ni nakraj pameti da njihovo pravo ograničava ili dovodi u pitanje (mada ih je 18 puta više nego Hrvata).
Add a comment        
 

 
StanimirovićOkupatorski „gradonačelnik“ Vukovara dr. Vojislav Stanimirović, nekadašnji ravnatelj vukovarske bolnice „Sveti Sava“ (!), a sadašnji predsjednik pupovačkoga SDSS-a, odlučio se povući iz Hrvatskoga sabora, i to u prvoj godini svoga trećega saborskoga mandata. Kako mediji prenose, taj istaknuti svjedok i čimbenik velikosrpskih radova na teritorijalnom zaposjedanju Hrvatske i ubijanju Hrvata ne povlači se posve iz politike, nego svoje političko djelovanje želi usredotočiti na „rad u istočnoj Slavoniji, posebno u Vukovaru“. Bivši koordinator/ministar bez lisnice u terorističkoj „Vladi Republike Srpske krajine“ vraća se, znači, na mjesto srpskoga zločina, a koje je on, godine 1993., ovako opisao u ćiriličnom listu zlotvorne „Vojske Krajine“ br. 7-8, na str. 43: „Tog 18. novembra 1991. pao je i poslednji bastion, poslednje uporište ustaške vlasti u Vukovaru – vukovarska bolnica. Njenim padom oslobođen je i sam grad Vukovar, nekada grad lepotan. Ljudska mašta ne može da zamisli ono što se tada u gradu moglo videti kao stvarnost. Rečju, grad koga više nema, koji pruža sliku pakla, pun dima, paljevine, leševa, smrada, a ponajviše nepreglednih ruševina.“ (M.Pešorda)
Add a comment        
 

 
dr KrištoDr. Jure Krišto, povjesničar i znanstveni savjetnik u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu, na putu u Philadelphiju na 40. slavistički kongres (20.-23. studenog) posjetio je Chicago i na zamolbu Hrvatskog kulturnog društva Napredak održao je predavanje naslovljeno „Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini: u povodu 100. obljetnice aneksije.“ Predavanje je održano 16. studenog 2008. u prostorijama hrvatske katoličke župe sv. Jeronima na Princeton aveniji. Osim predavanja prestavljena je i Kriština nedavno objelodanjena knjiga „Riječ je o Bosni“ (Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, 2008.) Župnik fra Jozo Grbeš je zaželio svima dobrodošlicu, posebice gositima iz Hrvatske i fra Marku Puljiću, kustosu Hrvatskih franjevaca u Chicagu. Ante Čuvalo je predstavio dr. Stjepana Matkovića, ravnatelja Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, koji je također bio na putu na slavističku konvenciju u Philadelphiji, a dr. Matković je zatim govorio o Krištinu znanstvenom radu, posebice o njegovoj najnovijoj knjizi. Iza kratka prikaza knjige slijedilo je predavanje.(A.Čuvalo)
Add a comment        
 

 
KomunizamU Glasu Koncila od 12. listopada 2008. godine urednik velč. Ivan Miklenić upozorava da se Hrvatska odvodi natrag u komunizam, što je posvjedočio napisavši: “Nazadovanje, odnosno pokušaji vraćanja u 1989. godinu, ovih su dana posebno vidljivi i prepoznatljivi po odnosu prema prošlosti hrvatskog naroda u 20. stoljeće. Za tu vidljivost i prepoznatljivost osobito se pobrinuo Predsjednik Republike Hrvatske, svojim javnim nastupima.'' Ovu činjenicu Stjepan Mesić potvrdio je i 11. listopada ove godine u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu, gdje je na sastanku komunista, koji se skrivaju pod krinkom ''antifašista'', nastupio s kapom trorogom. Na ovom sastanku, Stjepan Mesić je odlikovao Milku Planinc, koja je bila komesar Simi Dubajući - čovjeku koji je u svojoj knjizi:”Život, grijeh i kajanje'', priznao da je na Kočevju pobio 30.000, kako on reče ustaša, odnosno Hrvata i Hrvatica. Davanjem odlikovanja Milki Planinc Stjepan Mesić je zato zapravo odlikovao sve komunističke zločine nad hrvatskim narodom.(A.Kunek)
Add a comment        
 

 
BenigarMakar žestoko izloženi, ponajmanje vlastitom bilo pojedinačnom bilo tzv. narodnom voljom, tijekovima gotovo planetarne „geopolitike kaosa“ (Ignacio Ramonet) i silnicama jednoga novoga, tržišno-konzumističkoga i mediokratskoga, totalitarizma, kojega su već imenovali globalitarizmom, bačeni u stanovitu ne-povijest izvan one povijesti kojoj smo s povjerenjem išli ususret na našemu povijesnom putu prema obnovljenoj Croatiji kao zemlji slobode i društvene harmonije, gurnuti u sofisticiranu talionicu baštinjenih civilizacijskih vrjednota, s poštovanjem i udivljenjem zastajemo pred onima od naših velikana duha, koji su nas u biti pripravili na hrabro neodustajanje od svetosti slobode i stameno suočavanje s izazovima vrjemenitih sila i silnika, na odolijevanje uvijek sve modernijim tehnologijama nasilja i zla. Da je zagrebački franjevac dr. fra Aleksa Benigar jedan od od tih, istinski nacionalnih (makar koliko i on prešućivanim i od hrvatske javnosti skrivanim bio) velikana, držim neupitnim, zagledan u njegov veličajan i posvećen život sav u službi hrvatske riječi i Crkve u Hrvata.(M.Pešorda)
Add a comment        
 

 
GoldsteinGledajući  tv-Dossier Sutlić-Hloverkine dalekovidnice emitiran u petak navečer čovjek se mora upitati tko to tako nakaradno slaže tzv. televizijsku shemu, jer u istoj emisiji miješati heroje iz redova nacionalnih manjina koji su branili Vukovar s promocijom jedne povijesno ništavne knjige u najmanju ruku je bizarno(ili je možda namjerno!?). To tim više što ta knjiga upitnima postavlja upravo vrijednosti i karakter našeg Domovinskog rata i minorizira povijesne zasluge nesumnjivog tvorca ove države, prvog njenog predsjednika Franje Tuđmana! Dakle, gost 'Dossiera' odmah nakon dirljive priče heroja koji su branili Vukovar, bio je «hrvatski povjesničar» Ivo Goldstein, koji u emisiji nastupa sa svojom politikantski-povijesnom knjigom zvučnog naslova 'Hrvatska povijest XX. stoljeća 1918-2008,' (naklada 'Novi Liber'). Iako je naglasak trebao biti usmjeren na temu Drugi svjetski rat i za Ivu Goldsteina nezaobilaznu, genocidnu NDH-u, glavna tema je 'detuđmanizacija' očito u službi politike s najvišeg mjesta državne hijerarhije. Iako knjigu nisam, niti ću takvu kripto-tvorinu ikad pročitati,  tv-Dossier bio je sasvim dovoljan da bih shvatio kako je knjiga mogla imati i jedan prihvatljiviji naziv: Od Tuđmanove autokracije do Račan-Mesićeve demo(n)kracije!(D.Kalafatić)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Uto, 2-06-2020, 18:06:40

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.