Kraj IrakaMate Kovačević opisao je temeljitije nedavni posjet Petera Galbraitha Zagrebu. Točnije, Kovačević opisuje promociju Galbraithove knjige "Kraj Iraka" u zagrebačkom Novinarskom domu, kao i njegov nastup tjedan dana kasnije na Hrvatskoj televiziji. I dok je u pri prvom nastupu nekoliko pozitivnih riječi o predsjedniku Tuđmanu "ukočilo dlanove" standardnih Galbraithovih hrvatskih poklonika, njegov nastup na televiziji pred znatno većom publikom imao je potpuno drugačiji ton. Kao što smo već javljali,  Peter Galbraith u emisiji "Nedjeljom u dva" Aleksandra Stankovića izrekao je teze kojima su se ponajviše mogle svidjeti onima koji svoju politiku temelje na ideji o postojanju "zajedničkog zločinačkog pothvata". Kovačević dalje piše: "Galbraithovu tezu o umiješanosti političkoga vodstva u navodne zločine nad Srbima lako je iščitati iz neuspješna autorstva tzv. Plana Z-4, kojim su Srbi trebali dobiti državu u državi, a zahvaljujući Oluji, nad kojom su budno bdjeli i američki saveznici, okupacijska se tvorevina hrvatskih pravoslavaca rasplinula u samo četiri dana. O toj američkoj nazočnosti podrobno je svjedočio i sam Peter Galbraith, ustvrdivši kako su upravo on i Richard Holbrooke pred Banja Lukom zaustavili hrvatsko napredovanje, čime je zapravo spašena Republika srpska. Iza ocjene o predsjedniku Tuđmanu, koji je dvaput bio izravno biran za hrvatskoga predsjednika, ne skriva se Galbraithovo nepoznavanje mehanizama demokratskoga društva, nego Tuđmanovo nepristajanje na bilo kakve ucjene kad su bili u pitanju hrvatski nacionalni probitci.".
Add a comment        
 

 
Vladimir FaberNedavno imenovanje (15. svibnja 2007.) Vladimira Fabera novim savjetnikom HDZ-ovom ministru unutarnjih poslova za pitanja policije podiglo je dosta prašine u dijelu hrvatske javnosti. Iako ga se obično prikazuje kao vrlo stručnog i iskusnog policijskog dužnosnika, do javnosti su ipak doprle i druge pojedinosti iz Faberova životopisa koje ga prikazuju u sasvim drugom svijetlu. Primjerice, malo je poznata Faberova uloga na stadionu Maksimir, 13. svibnja 1990., na utakmici Dinamo-Crvena Zvezda. On je tada, kao zapovjednik "voda milicije" isključivo zaduženog za nadzor nad igralištem, odriješio ruke "milicionerima" bez naređenja njemu pretpostavljenoga zapovjednika, što je dovelo do događanja koje svi pamtimo: nasilnog obračuna jugoslavenske policije s hrvatskim navijačima. Nakon toga, valjda za nagradu, Faber je poslan na vojnu akademiju u Beograd, što se vješto skriva od hrvatske javnosti... (zdk)
Add a comment        
 

 
Tiskovna konferencijaJučer je u Pastoralnom centru sv. Juraj u Đurmancu održana tiskovna konferencija povodom dovršetka spomen crkve Muke Isusove u Maclju na žrtve komunističkih zločina, koji su ovdje počinjeni u svibnju i lipnju 1945. Konferenciju je pozvala novoosnovana Udruga Macelj 1945. za njegovanje uspomene na maceljske žrtve komunističkih zločina. Na konferenciji je govorio predsjednik Udruge Stjepan Brajdić, koji je kao mladi domobranski časnik preživio Bleiburg i Križni put, bio nevin osuđen na smrt strijeljanjem, a zatim pomilovan na 20 godina teške robije i oslužio deset godina po svim najzloglasnijim jugoslavenskim logorima. Od 150-tak pozvanih redakcija i novinara odazvalo se desetak izvjestitelja koji su po završenoj konferenciji zajedno s domaćinima posjetili spomen područje i novoizgrađenu crkvu.
Add a comment        
 

 
HNS-ov dvojac
U trenutku kada ankete pokazuju kako bi HNS-ovac Radimir Čačić lako mogao postati sljedećim hrvatskim premijerom, ako na unutarstranačkim izborima u SDP-u pobijedi struja koja ga podržava, vrijedi se još jednom prisjetiti što je sve on govorio pri posjetu Sjedinjenim Američkim Državama 2005. godine. Naime, bahatost, sila i beskrupuloznost koju je tada najotvorenije iskazao spomenuti kandidat za premijera, u potpunoj suprotnosti je s činjenicom da bi čovjek uz kojeg se vežu brojne afere i financijske malverzacije trebao biti i više nego sretan što ne sjedi u istražnom zatvoru. No, za Čačića sve ove godine očigledno ne vrijedi da su svi pred zakonom jednaki. Zato Čačić vodeći se poznatom krilaticom "napad je najbolja obrana" trenutno žari i pali hrvatskom političkom scenom, ne bi li krajem godine dohvatio položaj koji će njemu i onima koji ga podržavaju osigurati gotovo apsolutnu moć.
Add a comment        
 

 

DostojevskiU mjesecu svibnju još će se desetljećima aktualizirati Hrvatske podjele (crveni i crni) vezane uz II svjetski rat i nekažnjene zločine komunističkog nenarodnog režima, zakamufliranog u ruho antifašizma, osim ako ne bude konačno stavljena "točka na I" tog vremenskog razdoblja. Drugim riječima, ukoliko službeno ne bude osuđeno razdoblje 50 godišnje komunističke strahovlade, posebno označeno tek u posljednjem desetljeću obznanjenim zločinima Bleiburga i Križnog puta. Mjesec svibanj bio je i desetljećima mjesec u kojem je Hrvatski narod morao slaviti izmišljeni datum 25. 5., rođendan "velikog maršala" druga Tita. To je zapravo odabrani datum za proslavu obljetnice, kada su definitvno poražene Hrvatske vojne snage u Austriji i kada su započela službeno naređena i organizirana masovna smaknuća hrvatskih zarobljenika. Skup HKV-a o zločinu Bleiburga i Križnih puteva, posebno je predstavio slovenska otkrića masovnih stratišta, razotkrio hrvatsku službenu politiku prešućivanja i ignoriranja grobišta, te odbijanje stvaranja procesa preuzimanja posmrtnih ostataka ili uređenja i obilježavanja grobišta. Ovo se provodi s ciljem da se ne povežu činjenice o počinjenim zločinima i ne ugroze današnji ideološki sljednici ili možebitni, još živući, izvršitelji i nalogodavci posljeratnih zločina. Cilj je relativizirati zločin i amnestirati pred pravosuđem, ali i pred povijesti, počinitelje, no što je još opasnije i samu ideologiju.

Add a comment        
 

 
Zvonimir B. Ranogajec i Miroslav BlaževićNe znam da li je Miroslav Ćiro Blažević bio svjestan svojih riječi kada mi je u početku našeg poznanstva u društvu jednog poznatog radio spikera ozbiljno rekao: "Sine, Hrvatima se nešto lijepo dogodilo, danas se hrvatstvo poistovjećuje s Dinamom!" Slijedećih nekoliko tjedana zahvaljujući dragom Bogu, našem Gospodinu Isusu Kristu, nogometnoj lopti, Dinamu, igračima Dinama i Miroslav Ćiri Blaževiću, moja filmska kamera dokumentirala je "buđenje uspavane nacionalne svijesti Hrvata" u komunističkoj Jugoslaviji. Veoma kvalitetan dokumentaran snimljeni filmski materijal ostao je nažalost u mojoj arhivi nemontiran. Na moje osobno razočaranje, čelni ljudi nogometnog kluba Dinama i Hrvati u domovini nisu do danas pokazali zanimanje i interes za ovu jedinstvenu povijesnu filmsku dokumentaciju. "Narod koji se ne sjeća što je bilo jučer, ne zna što je danas, niti zna sto želi učiniti!".
Add a comment        
 

 
Josip PavičićMalo sam se gdje osjećao tako neugodno kao u diplomatskim predstavništvima bivše Jugoslavije. Nisam s njima imao loša iskustva, ali ih svejedno nikako nisam mogao doživjeti kao mjesta na kojima kao jugoslavenski građanin u kakvoj neprilici mogu dobiti zaštitu. Misija tih misija nije bila u tome da pomažu svojim građanima, nego da ih nadziru. U hrvatske diplomatske misije ulazim bez nelagode, ali sa sve manje iluzija da su one tu zbog mene i ikoga od nas običnih državljana RH. Osobno mi nisu ništa uskratili, no kao služba i kao politika ipak djeluju kao da su im interesi hrvatskih građana zadnja rupa na svirali.
Add a comment        
 

 
Štafeta 2007.Kao sto su Zakonom zabranjena okupljanja i isticanja simbola NACIZMA (i fašizma), tako bi, temeljem 2 rezolucije Vijeća Europe trebalo zabraniti veličanje ideologije KOMUNIZMA (simbol crvene zvijezde petokrake), kao i njenih glavnih protagonista u svijetu. JB Tito je svakako bio jedan od glavnih, ma koliko se „antifašisti” u RH, a zapravo ideološki komunisti, trudili prikazati Tita naprednim političarem XX st. I ovaj, nazovi, “komičan” događaj, nekih “nostalgičara” čvrsto dokazuje strategiju ponovnog uskrsnuća Jugoslavije, kroz pobuđivanje sentimentalnosti u starijoj populaciji...
Add a comment        
 

 

BiblijaOsobno sam, a kako vidim u tome nisam usamljen, zaprepašten činjenicom da smo ostvarivši slobodu i državu, zaboravili Boga i ne sjećamo se više domovinskih i iseljenih Hrvata koji su zajedno ostvarili hrvatsku državu! Iako je u članku ponovljeno mnogo toga već rečenog i napisanog, mudro je i pametno ponavljati činjenice koje mi domovinski i iseljeni Hrvati ne možemo i nasmijemo zanemariti. Iz istih je razloga Isus namjerno ponavljao svojim učenicima i nekoliko puta iste stvari! Mnogi Hrvati traže danas način na koji će utirati svoj vlastiti put u budućnost i koji će uglavnom ovisiti o njima samima, ali bez Boga! Jedni ne vjerujući istinski u Biblijskoga Boga, našega Gospodina Isusa Krista, drugi opet misleći da mu ako i postoji, nisu odgovorni i od njega ovisni, i zato svoje su izbore i odluke donosili u prošlosti i donose danas po svojoj želji i svome nahođenju i uvjerenju! Rezultati takovih odluka nisu mogli biti drugačiji nego što su bili i što jesu, jer jednostavno nisu bili u skladu s Božjim principima koji se nalaze u Bibliji!

Add a comment        
Uto, 17-09-2019, 05:20:36

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.