dr. Borislav ArapovićDr Borislav Arapovic, član društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne i član Švedskog društva književnika, prije nekoliko dana poslao nam je svoj književni doprinos promociji našeg trećeg zbornika o radu Haaškog suda, održanoj 16. listopada ove godine u Zagrebu. Riječ je, naime o djelu  "Jednooka pravda jednookoga Den Haaga" - koje čine dva stihoveza  - 'Minutu do ponoci' i 'Uskrs u Den Haagu', objavljena u nagrađenoj zbirci stihoveza Prolomom, Mostar, 2005. U nastavku, spomenuta autorova djela donosimo u cjelosti
Add a comment        
 

 
del PonteIz Hrvatskog slova prenosimo članak Mate Kovačevića, koji razmatra povezanost Carle del Ponte s britanskom politikom, koja je za razliku od one Sjedinjenih Američkih Država učinila sve u svojoj moći da Hrvate proglasi dežurnim zločincima, brinući istodobno da notorni zločinci, Karadžić i Mladić, ostanu izvan domašaja Haaškog suda. "U kolikoj je mjeri Haaški sud britansko oružje, uz čiju pomoć London pokušava obnoviti Jugoslavije, najbolje svjedoči odgovor Velike Britanije na američku odvjetničku postavu obrane generala Gotovine. Naime, u londonskom odjelu za Balkan, očito su prosudili kako bi, uz pomoć nekih sudaca i novoga londonskog odvjetničkog tima generala Ivana Čermaka, mogli poraziti američku obranu generala Gotovine. Nu, rješenje balkanskih pitanja, kao što je očito i u slučaju kosovske neovisnosti, koju za razliku od Britanije i njezina prirepka EU zagovaraju Sjedinjene Države, nije još ni na pomolu. Hoće li i kad, u tom međusobnom nadmetanju pobijediti američka strategija izvlačenja Hrvatske, Makedonije i Albanije iz sastava nenaravne europske tvorevine Zapadnobalkanske unije ili će stoljetno kolonijalno lukavstvo Londona, uz pomoć političkih elita spomenutih država i ovaj put nadmudriti svoje suparnike, na kraju će ipak pokazati vrijeme."
Add a comment        
 

 
Miroslav TuđmanProteklih dana Udruga Sv. Jurja objavila je šest svezaka časopisa National Security and the Future na 1500 stranica u kojima se prvi put objavljuju u javnosti dokumenti Predsjedništva BiH od 1991. do 1994. godine. Glavni urednik ovoga izdavačkog pothvata je Miroslav Tuđman. Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman je redoviti profesor na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Šef je katedre za organizaciju znanja. Područje interesa mu je teorija informacijske znanosti i nacionalna sigurnost. Glavni i odgovorni je urednik časopisa Nacional Security and the Future. Objavio je desetak knjiga, preko 200 znanstvenih i stručnih radova, urednik je 15-ak zbornika...
Add a comment        
 

 
Zašto dokazujemo istinu podrijetla Hrvata: Da u slobodi, u obnovljenoj državi rasvjetlimo konačno i zauvijek saznanja o sebi: Od kuda potječemo? Gdje nam je Pradomovina? Odakle nam ime Hrvat? Odakle vučemo korijen hrvatskog materinskog jezika ; čakavštinu i ikavštinu? Odakle nam vijekovni valoviti troplet?  Odakle nam kockasti crveno-bijeli državni grb? Odakle nam nazivi : Bijele i Crvene Hrvatske? Točnim odgovorima, moći ćemo onda mirne duše zaključiti jednom zauvijek našu hrvatsku nacionanu povijest.
Add a comment        
 

 
Hrvatski saborZapočeli su predizborni skupovi, poput putujućih cirkusa i pokazivanja 'zlatnog teleta'. Političari ponovno uz zabavu, nude lažne nade i licemjerna obećanja svojim biračima. Ujedno Vjesnik od 18. rujna donosi članak o saborskim predizbornim aktivnostima pod naslovom »Izborni zakon ne smije se dirati«, u kojem se otvara pitanje mogućnosti ponovne promjene Ustava, temeljem prijedloga kojim bi se ukinula zastara za kaznena djela počinjena tijekom pretvorbe i privatizacije, te za ratne profitere. Iako je još davno bilo nužno radikalno promjeniti Izborni zakon, ali prije svega ukinuti obezvrijeđeni sustav stranačkih lista na koje kandidate postavljaju isključivo stranačke vrhuške. S tim se stranačkim listama omogućava privid demokracije, a u stvari provodi se manipulacija pojedinaca, uglavnom šefa stranke, koji određuje svoje buduće podanike. Tako se u većini stranaka i kasnije njihovih klubova zastupnika nameće uvjet poslušnosti, ovisnosti i bespogovornog glasanja u Saboru po diktatu jednog čovjeka. Taj sustav 'konsenzusa', koliko je možda bio opravdan u ratno vrijeme, sada sve više razotkriva sav jad i bijedu uloge saborskih zastupnika, šefova stranaka i političara.
Add a comment        
 

 
KrižNema dana u godini a da se neke zajednice, skupine ljudi, stranke ili pojedini narodi u svijetu ne prisjećaju i oplakuju tužne događaje i stradanja iz bliže ili daljnje prošlosti, a na žalost sve je manje onih koji iz osjećaja i s veseljem slavi neko dobro djelo svoga brata ili sestre, prijatelja ili susjeda, zajednice ili naroda. Sve je više onih koji su bezbrižni na sve ono što se događa pokraj njega, u njegovom selu, gradu ili narodu i sve je manje onih kojima je istina bitna i koji su za istinu spremni i nešto žrtvovati. Sve je više onih koje ne zanima ni Bog, ni obitelj, ni prijatelj, ni njegov narod kojem po rođenju pripada. Takvo je stanje i ponašanje čovjeka u hrvatskom društvu i uopće u svijetu je zabrinjavajuće, posebno za nadolazeće naraštaje. Umjesto zova na uzbunu ljudi mirno spavaju kao da se ništa čudnovato ne događa. Takva i slična pitanja nameću se svaki dan, a odgovori? Kao da je nestao čovjek u čovjeku. Zašto tako?
Add a comment        
 

 
Obraćamo vam se ovim otvorenim pismom jer je Domovina u pitanju, a još ste samo vi i Katolička crkva u borbi za spas Lijepe naše. Za neovisnu, cjelovitu, demokratsku i prosperitetnu Republiku Hrvatsku.
Add a comment        
 

 
Norman DaviesProšle je godine Norman Davies objavio povijesnu knjigu u kojoj spominje detalje o izgradnji najvećega koncentracionog logora u razdoblju od 1939. pa do kraja Drugoga svjetskog rata te o tomu koja je država tada pretpjela najveći gubitak stanovništva. Podatci u toj opsežnoj knjizi, tvrdih korica na 544 stranice, podkrijepljeni su mnogim statističkim izvorima. Sasvim logično da autor odgovara na mnoga pitanja na koja možda nisu odgovorili prijašnji autori povijesnih knjiga na području Europe. Sastav i konstrukcija knjige prisiljava čitatelja da pomno prati objavljeno gradivo koje isprepleću pojedini povijesni događaji popraćeni s interesantnim podnaslovima.
Add a comment        
 

 
Akademik Stanko Popović Zaklinjemo se, posebno na razini Vlade RH, da RH treba biti "država znanja", te da hrvatsko školstvo mora kratkoročno postati ogledno u srednjoj Europi. Jesmo li iskreni u toj tvrdnji? Jesu li Vlada, Sabor, Predsjednik države i ostale institucije učinili dovoljno da se stanje u obrazovanju i odgoju poboljša? Očito da nisu! Plaće nastavnika su niske. Obrazovanje je vrlo zahtjevan i odgovoran poziv, a samo nastavnici, koji su radni vijek proveli u razredu, znaju koliki su trud i samoprijegor uložili u osposobljavanju učenika kako bi postali korisni članovi društva. Većina populacije to ne vidi ili ne želi vidjeti, a institucije države poduzimaju vrlo malo da se stanje popravi. Nastavnik početnik ima plaću oko 4000 kuna, a do kraja radnog vijeka od 40 godina plaća će možda narasti do 5000 kuna.
Add a comment        
Pet, 20-09-2019, 04:50:36

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.