istinaZoran Vukman u Hrvatskom slovu piše o sve primjetnijem fenomenu apatije koja je zahvatila hrvatsko društvo u cjelini. Pa iako za takvo stanje evidentno postoji mnogo uzroka, (dovoljno je pogledati samo događaje kroz posljednja dva tjedna) konstatira kako je taj princip izrazito negativan za razvoj društva i zapravo pogoduje prventsveno onima koji su tu i takvu svijest stvorili". Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća objavio je u petak, 17. listopada 2008. godine članak gospodina Zorana Vukmana ( Hrvatsko slovo) pod naslovom:"liječenje smislom". Članak donosim u cijelosti iz razloga što autor članka piše velikim dijelom iz nebiblijske perspektive razumijevanja i gledanja Hrvatskih medija o sivilu i nemoralu, i o društvenom pesimizmu u današnjem Hrvatskom društvu. U zaključku ovoga moga članka ja neću iznositi svoje osobno stajalište, nego biblijsku perspektivu razumijevanja i gledanja članka gospodina Zorana Vukmana "liječenje smislom", koje bi nama Hrvatima moralo biti upozoravajuće, a ujedno i spasonsono Božje ogledalo istine!(Z.B.Ranogajec)
Add a comment        
 

 
HipokratDonosimo kratko, ali osebujno razmišljanje članice HKV-a Mire Donadini o u Hrvatskoj negativiziranoj i obezvrijeđenoj liječničkoj profesiji. Naime, kroz proteklih nekoliko godina o nekad veoma cijenjenoj struci stvoreno je i medijskim izvještajima potencirano izrazito negativno mišljenje, iako je nesumnjivo riječ o pojedincima koji predstavljaju kukolj kojega na žalost ima u svakom žitu. No, kako velika većina liječnika svoj posao obavlja savjesno, odgovorno i časno pred Bogom, bolesnicima i samim sobom, one među njima koji su korupciji skloni (a često se nalaze na utjecajnijim pozicijama, jer tako to obično biva), trebalo bi pravno sankcionirati i odvojiti od onih koji profesionalno i savjesno obavljaju svoj posao. S druge strane, vijesti i priče o pozitivnim primjerima ljudi koji svakodnevno spašavaju ljudske živote ili nas liječe od običnih i manje običnih bolesti na žalost ne mogu se pročitati iz jednog jednostavnog razloga i stava nakladnika, a to je da dobra vijest nije vijest i ne prodaje novine.(mmb)
Add a comment        
 

 
hladni ratPoslije pokušaja predsjednika Gruzije da ratom reintegrira Južnu Osetiju i poslije ruskog prekomjernog vojnog odgovora na taj pokušaj počelo se govoriti o novom hladnom ratu. Nakon gotovo dvodesetljetnog primirja u Osetiji, Gruzija se upustila u pustolovinu očekujući za nju potporu Zapada, budući da su gruzijsku vojsku obilno naoružali i pomno obučavali SAD i Izrael. Da je gruzijski predsjednik imao pogrešne prosudbe zna se po odbijanju nekih utjecajnih članica NATO-a da se Gruziji kad i Hrvatskoj uputi pozivnica za pristupanje tom savezu. Zapadni političari su na ruski prodor u Gruziju te na uništenje ili onesposobljenje tamošnje vojne i prometne infrastrukte sprva reagirali hladnoratnom retorikom, ali volje za ozbijan politički sukob nije bilo. SAD su ubrzo cio slučaj prepustile EU, a francuski je predsjednik s ruskim časovito došao do sporazuma o povlačenju ruske vojske. Rusija je nakon toga priznala samostalnost i Južne Osetije i Abhazije te time uzvratila Zapadu otcjepljenje Kosova od Srbije. Zapad nije želio pustolovinu na ruskim granicama. Čak je odustao od uvođenja najavljenih sankcija protiv Rusije. Konačni rezultati pustolovine gruzijskog predsjednika su afirmacija Rusije kao poštovanja vrijedne političke i vojne sile te još prikrivano i prikriveno udaljavanje Europe od SAD.(Z.Mršić)
Add a comment        
 

 
oznaZahvaljujući novoj knjizi «Partizanska i komunistička represija i zločini 1944-1946. dokumenti, Zagreb i središnja Hrvatska» dobivamo, na dohvat ruke, zbirku dokumenata, široj javnosti do sada nepoznatih. Dokument 134. je dopis načelniku OZN-e za Hrvatsku [1], koji govori o procjeni broja hrvatskih časnika i njihovoj sudbini. Prema podatcima ovog dopisa, NDH je krajem rata imala „oko 5-6 tisuća aktivnih i oko 8.000 rezervnih domobranskih te 2.500-3.000 ustaških oficira. Svi su većinom zarobljeni u Sloveniji i ukoliko nisu odmah riješeni, transportirani su u Srijem.“ Dopis izvješćuje da u Hrvatskoj ima još „oko 300 domobranskih oficira po logorima na prolasku za Srijem i isto toliko pod istragom. Ustaških oficira najviše 50“. Vlastima nove države se u Zagrebu u svibnju prijavilo 1.607 aktivnih domobranskih časnika i 1.275 rezervnih. Dopis načelniku OZN-e navodi da je polovica već riješena, dosta poslano u logore.(V.Ljubičić)
Add a comment        
 

 
Stjepan Mesić i Ivo SanaderImala sam namjeru odustati od mog pisanja na razne teme koje me duboko pogađaju, a i sve moje znance i prijatelje. Čitatelj Portala mi je zamjerio jer spominjem komuniste i njihove potomke, jer da ima potomaka kojima su isto drage kockice. Mislim da su im kockice utoliko drage koliko su im pomogle u dobivanju dobrih radnih mjesta u državnim institucijama. Oporba je zatražila u Hrvatskom saboru da se glasuje o davanju povjerenja premijeru pa tako i cijeloj vladi. Prigovori nekih predstavnika oporbe su bili opravdani i odnosili su se na gospodarstvo i na odnose prema domovinskom ratu i braniteljima. Dok su predstavnici stranke SDP, HNS i IDS između ostalog dali naglasak na fašizam i ustaštvo u RH-oj i na ustaška obilježja na Thompsonovim koncertima. Jedna ustaška kapa između sto tisuća slušatelja je za njih dovoljan dokaz da je svaki njegov koncert ustaški. Nitko nije spominjao hrvatsko četništvo.(M.Ivanišević)
Add a comment        
 

 
KunderaEx-komunističke strukture, i u razdoblju postkomunizma, nastavljaju progoniti svoje žrtve i protivnike. Komunisti se plaše istine o onome što su, uime komunizma, uradili ljudima i narodima svojom strahovladom te se planski osvećuju svima onima koji su se posvetili otkrivanju baš te zabranjene istine. Najnoviji je primjer komunističke osvete znameniti književnik Milan Kundera (rođen 1. travnja 1929. u Brnu). U trenutku kada su brojni ljubitelji i poštovatelji njegova opusa, s pravom, očekivali vijest o dodjeljivanju Nobelove nagrade za književnost velikom romansijeru Milanu Kunderi, cijeli je svijet obišla i sve nas neugodno iznenadila obavijest o njegovoj nagrdi. Naime, iz „KGB“ struktura zloga (struktura protiv kojih se Kundera borio od 1960-ih godina pa sve do njihova raspada 90-ih), između stotina tisuća još neistraženih i znanstveno neobrađenih spisa i dokumenata nekadašnje tajne komunističke policije i MUP-a bivše Čehoslovačke, na svjetlost je dana poturen tek jedan papirić iz 1950., na kojemu neki policijski službenik piše kako je k njima u ured (navodno) svratio dvadesetjednogodišnji student M. Kundera te policiji jednostavno „priopćio“ime nekoga (Kunderi posve nepoznata) mladića.(M.Pešorda)
Add a comment        
 

 
hrStanje se na Zapadu neprestance pogoršava posljednjih desetak godina. Zapad ne smije ovako ići dalje. Ni Hrvatska ne smije “ići dalje” sadašnjim putem. Države moraju ponovo postati zaštitnicama naroda. I SAD i Njemačka i Hrvatska! Uskoro će svi narodi Zapada dijeliti istu zlu sudbinu, ako države ne počnu štititi ljude, narode, gospodarstvo, prirodno blago i prostor te ako ne omoguće ljudima da rade a narodima da proizvode i izvoze. Toma More je (1516.) pisao da je jedina zadaća države zaposliti sve ljude, jer je besposlica izjedala englesko društvo njegova vremena. Tako se i hrvatska država treba postaviti bez obzira na to što našim političarima govore nositelji tuđih i domaćih posebnih interesa. Dr. Franjo Tuđman znao je 1990. godine da Hrvatska nije smjela “ići dalje” onako kako je išla. Izveo je nacionalnu političku revoluciju i uspio Hrvatsku isrgnuti iz ruku srbijanskih i srpskih interesa, iako su glavama ondašnjih vodećih ljudi vladale ideje socijalizma te “bratstva i jedinstva”, kao što sada vladaju ideje liberalizma i “zajedničkog europskog doma”. Kao što je narod pod predsjednikom Tuđmanom oslobodio Hrvatsku Jugoslavije, tako sad narod pod drugim vodstvom treba osloboditi svoju zemlju liberalističkog jarma posebnih domaćih i tuđih interesa, koji narod vode u propast.(Z.Mršić)
Add a comment        
 

 
JagodnjakStupce novina početkom ove godine punile su vijesti iz malog mjesta Jagodnjak, u čijoj je Osnovnoj školi ravnatelj bio Milovan Ležaja, poznat po diskriminaciji učenika i opstruiranja provođenja nastave na hrvatskom jeziku. Tek nakon mnogobrojnih protesta upornih roditelja u toj sredini, te ispisivanja djece iz škole onih manje upornih, te posebno „glasne“ HKV podrške roditeljima, školu su pohodile inspekcije Ministarstva, a u siječnju ove godine i Ministar osobno. Cinici bi rekli da vjerojatno ni to ne bi bio slučaj da se radilo isključivo o hrvatskoj djeci. No, s obzirom da je od šestero djece petih razreda samo dvoje Hrvata, a ostali su pripadnici njemačke nacionalne manjine, nešto je moralo biti učinjeno. Jer da nije, ispalo bi kako Njemci u RH ne da nemaju pravo nastavu pohađati na vlastitom jeziku, nego čak ni na službenom jeziku države u kojoj žive.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
Žepče...Na sam dan, ulicama Žepča, oko deset sati, prije zakazane svečane sjednice, građani Žepča mogli su vidjeti kako muslimaniski-bošnjački zastupnici i uglednici, predvođeni efendijama odlaze položiti cvijeće na jednu stranu, pred Medžlis, a hrvatski na drugu stranu grada, pred spomen obilježje poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu. Bit će da je i to sastav toliko izvikane multikulturalnosti. Svečanosti su počele mnogo ranije, npr. izložbom knjiga svih književnika, pisaca iz Žepča, a u petek i subotu, 10. i 11. listopada održan je u kino-dvorani žepačkog Doma kulture „Međunarodni stručni simpozij povodom 550-te obljetnice prvoga pisanog spomena Žepča“. Bilo je tu izlaganja na razne teme, od „Paleografseko-diplomatičke analize i povijesne okolnosti nastanka isprave kralja Tomaša izdane u Žepču 1458. godine“, izlagača Milka Brkovića, preko akademika Franje Šanjeka na temu „Stjepan Tomaš, bosanski kralj“, monsinjora Pere Jukića, „Podrijetlo imena Žepče“, do izlaganja žepačkog efendije Izeta Efendića na temu, „Islamska vjerska zajednica u Žepču“ Ovom prigodom spomenut ćemo samo neke crtice iz izlaganja trojice znanstvenika(?), a što se posebno dojmilo autora ovoga teksta, što ne znači da nije bilo i drugih, vrijednih stvari u tim izlaganjima. Tako se dr. sc. Ismet Bušatlić, na temu „Islamske škole u Žepču i okolini“ živ slomio pokušavši kazati kako je Turska na ove prostore donijela prosperitet i kulturu...(A.Marinčić)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Pon, 30-03-2020, 12:58:53

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.