Hrvatski saborHvala akademiku (fizičaru) na članku Snjeguljica i sedam patuljaka, koji bi trebao potaknuti diskusiju onih koji imaju što reći: ŠTO i KAKO poslije tsunamija tzv. Leberalizma?! Raspravi se tako pridružujem s nekoliko svojih misli. Sve usporedbe Hrvatske s Rusijom i Putinom, ili Kinom su besmislene, jer niti ruski KGB, čiji je Putin izabranik, niti kineski komunisti nikada nisu bili mrzitelji i institucionalne štetočine svojeg naroda odnosno države. Potpuno suprotno, ju-Cro komunisti su u velikoj većini bili namjerne štetočine i mrzitelji svega hrvatskoga, uključujući i materinji jezik-Hrvatski! Pa ne pišu li oni svi novosadskim »sporazumom«, pa čak demostrativno kažu »neću ne ću«!? Pošto svi vjeruju u tzv. Evoluciju, možemo slobodno reći da im je (protu-Hrvatska ) zloća ušla u gene! Zato, prvi je uvijet da ONI odu, na jedan i drugi način, za uvijek! Niti jedan današnji političar ne smije ostati, jer je svaki manje ili više, »doprinjeo« zlu koje nas je snašlo!(T.Nürnberger)
Add a comment        
 

 
Mesić i LeticaJoš je jedna izjava predsjednika Republike Stjepana Mesića privukla veliku pozornost javnosti. U emisiji S predsjednikom na kavi na Hrvatskom radiju, voditelj je novinar Mario Harapin, predsjednik je 24. studenoga 2008. ovako progovorio o ekonomskoj krizi i mogućnostima njezina rješavanja: »Ne znam trebaju li svi branitelji imati vojne počasti na pogrebu. Pet je pogreba na dan. Na pet pogreba vojska mora poslati vod vojnika, na ispraćaj sa svim počastima, pucanjima, dnevnicama, vijencima. To godišnje angažira 13.000 vojnika. Tu se može uštedjeti. Branitelja možemo otpratiti s vijencem na kojem će pisati tko ga ispraća.« Cinična i morbidna, ritmična, retorička igra sa statistikom smrti ratnika i patnjom njihovih najbližih, kao i ideja da se problem ekonomske krize rješava štednjom na njihovim sprovodima, ovaj put nije izazvala samo ogorčenje branitelja nego i zahtjeve za isprikom. Čak su i perjanice takozvane lijeve i liberalne političke opcije ostale zatečene, pa i zgrožene predsjednikovim retoričkim plesom sa smrću (danse macabre). Kad je u javnost dospio službeni podatak da su ukupni godišnji proračunski troškovi svih 1800 braniteljskih pogreba oko sedam milijuna kuna, novinari su javnost podsjetili na neke proračunske izdatke koji se odnose na trošak predsjednika Republike, pa se sa statistikom braniteljskih smrti mogu uspoređivati: Ured predsjednika Republike godišnje troši oko 55 milijuna kuna (u te troškove nisu uključeni proračunski troškovi koje pokrivaju drugi dijelovi državne uprave, a odnose se na predsjednikov rad), a predsjednički zrakoplov godišnje košta 15 milijuna kuna.(S.Letica)
Add a comment        
 

 
jnaU prvim danima agresije "JNA" na Hrvatsku četvorica američkih generala iz Pentagona opisali su  u novinama "Washington Post" brojčani odnos vojnih snaga, usporedivši Hrvatsku vojsku s neprijateljem. S brojkama i slikama napisali su kako jugo-armija ima dobro naoružanih, topovima i raketnim bacačima, 350.000 vojnika, a Hrvatska slabo naoružanih 50.000, vojnika, koji imaju dvadeset oklopnih transportera i deset tenkova i da Hrvatska vojska nema zrakoplova niti ratnu mornaricu. Dalje, naveli su da ''JNA'' ima 4000 oklopnih vozila zajedno s tenkovima, 400 borbenih lovačkih zrakoplova i ratnu mornaricu, s razaračima, torpednim i ostalim ratnim brodovima. Na kraju toga izvješća četvorica američkih generala dodali su još:" Hrvatska vojska nije niti žigica naprama vojnoj snazi jugo-vojske.'' To je bila stvarnost u danima kad su na zahtjev Mesićevog savjetodavca Budimira Lončara Ujedinjeni narodi uveli i sramotni embargo Hrvatskoj na oružje, s namjerom da "Titova armija" u savezu sa srpskim vojvodom Šešeljom i njegovom četnicima u Hrvatskoj pregaze i unište Hrvatsku, što brže, sve do Karlobaga. (A.Kunek)
Add a comment        
 

 
Hyperion Power GenerationČlanak „Svakom gradu mini nuklearka“ gospodina Željka Bukša u Vjesniku 17. 11. 2008. je nekritički prenesen članak direktora ustanove „Hyperion Power Generation“ (HPG) gospodina Johna Deala. Dealov tekst na stranicama www.hyperionpowergeneration.com više sliči na reklame iz Neckermannovog kataloga negoli na jedan ozbiljan tehnički report. Mini nuklearka je valjak 3.5x1.5m2 napunjen uranovim hidridom (UH3), snage 200 kWe, koja proizvodi stalno (24 sata/7 dana) čistu, sigurnu i jeftinu energiju, neovisno o kiši i vjetru. Može opskrbiti električnom energijom zajednicu od 20000 domaćinstava. Vrlo kompaktna nuklearka može se prenositi s kamionom ili brodom iz tvornice do kupca. Tu u blizini kuća bude nuklearka zakopana neposredno poslije narudžbe i time su ukućani osigurani od radioaktivnog zračenja. Svi kritički problemi kod velikih nuklearki počevši od terorista sve do eksplozije navodno ne postoje kod mini nuklearke. Tako Deal, a s njim uglavnom i Bukša!(I.Derado)
Add a comment        
 

 
NjemačkaNedavno objavljena studija Friedrich-Ebert Zaklade na 2 426 ispitanika, pokazala je u odnosu na prijašnje godine pozitivne pomake u društvu glede desno ekstremističkih tendencija. Mada je antisemitizam na konstantnom nivou, zabrinjavajuća je i dalje netrpeljivost prema strancima, i to prije svega na prostorima nekadašnje Istočne Njemačke, gdje izvanprosječno veliki broj građana ima negativno mišljenje prema strancima. Njemačka prošlost, moglo bi se reći, kod jednog broja stanovnika i dandanas ima utjecaj. Tako 6% anketiranih Nijemaca smatra diktaturu, ako je u nacionalnom interesu i pod određenim uvjetima, kao najbolju državnu formu, dok ih 13,2% želi “vođu” (Führera) koji bi nad njima vladao čvrstom rukom”, odnosno 22,2% si “želi jednu jedinu jaku stranku koja bi predstavljala jedinstvo naroda”. Razvijeni nacionalni osjećaj Nijemaca zadnjih godina je u padu, mada je se više nego jedna trećina, tj. 35,2% u anketi zato izjasnila da “Nijemci trebaju da imaju više hrabrosti za nacionalni osjećaj”. 24,6% ispitanika su zato da “Njemačka treba jako i energično da zagovara svoje interese prema inozemstvu”, dok ih 21,9% naginje nacionalizmu i smatraju da “glavni cilj njemačke politike treba biti taj koji će pridonjeti zemlji moć i utjecaj koji joj pripada”.
Add a comment        
 

 
SplitI ove godine nas od 11. studenog do 9. prosinca Ogranak obogaćuje s raznim kulturnim događajima. Predstavljanjem knjiga, zbirkama pjesama, predavanjima i nastupima crkvenih zborova, pa i onih najmlađih. U tim događanjima nalazimo utjehu jer postoje ljudi koji čuvaju hrvatski jezik, njeguju domoljublje i daju nadu i vjeru u bolje sutra. Bar na kratko zaboravimo na sve što nam govore političari, objavljuje dnevni tisak i prikazuju televizijske kuće, bez obzira u čijem su vlasništvu. Dok nam se govori o stiskanju kajiša, pa onda o nestiskanju, zamrzavanju plaća – samo se ne zna kojih,stvarnom otpuštanju radnika, novom zaduživanju vlade s visokom kamatom predsjednik Republike Hrvatske nastavlja putovanja svojom pratnjom po svijetu. Njemu i njegovim savjetnicima izgleda nije poznat način gospodarske suradnje s drugim državama, niti odabir najpovoljnijeg izvođača za kapitalne objekte. Za njegova putovanja ne vrijedi najavljena štednja. Prezire li on večinu hrvatskih građana i njihovo materijalno stanje ? Želi li dok je na vlasti ugrabiti što više, pa makar i samo putovanja? Oponaša li on maršala Tita? Razni njegovi nastupi i izjave me mogu navesti na pomisao da je zaboravljiv, pa je možda zaboravio da je rastrošno upravljanje državom pod maršalovom palicom jedan od razloga gospodaskog sloma bivše države, da je maršal prvi koji je od «ponosnog radnika petoljetki i udarnika» napravio najamnog radnika za zapadne kapitaliste, od mnogih proizvodnih poduzeća napravio uvoznike, jer u njima se je obustavila proizvodnja, pa su se onda ti proizvodi uvozili kao gotov proizvod. Omogućio je snalažljivim građanima da si poboljšaju životne uvjete i steknu nekretnine pod njegovom preporukom «druže snađi se».(M.Ivanišević)
Add a comment        
 

 
ŠvicarskaMarija Ćulap, Hrvatica koja živi i radi u Švicarskoj na adresu Hrvatskoga kulturnog vijeća poslala je iznimno zanimljiv prilog kojeg ćemo s posebnom pažnjom i zadovoljstvom objaviti. Naime, riječ je o analizi ili bolje rečeno statistici podataka iz kojih je vidljivo koliko Hrvata danas živi u Švicarskoj, te o trendovima kretanja tih brojki kroz posljednje godine. Marija Ćulap, inače članica Hrvatske kulturne zajednice, najveće hrvatske udruge u Švicarskoj (http://www.hkz.ch), na ovoj je analizi radila nekoliko mjeseci i u nju uložila značajan trud. Stoga se opravdano postavlja pitanje ne spadaju li analize poput ove zapravo u posao hrvatskih veleposlanstava u državama širom svijeta, a pogotovo u onima u kojima živi i radi veliki broj Hrvata. Zašto te brojke ili druge detaljnije informacije od hrvatskog predstavništva u Švicarskoj nije bilo moguće dobiti  jednostavnim pozivom na telefonski broj? Možemo se pitati i na što se djelatnost hrvatske diplomacije danas svodi, kada ovakvi elementarni parametri nisu prikupljeni u osamnaest godina od hrvatske samostalnosti? Bilo kako bilo, drago nam je da i u dalekom svijetu postoje ljudi poput Marije Ćulap koji daju izniman doprinos očuvanju hrvatske kulturne baštine i imena uopće izvan teritorijalnih granica Hrvatske. Na nju i njezin rad, mogli bi se ugledati i brojni Hrvati u domovini.(mmb)
Add a comment        
 

 
Slavenka DrakulićPomisao na demokratsku, tojest slobodnu i hrvatsku Hrvatsku, a još k tomu samostalnu i od središta vojno-političke jugodiktature neovisnu, bila im je u toj mjeri nepodnošljiva da su silinom oružja svoje JNA i paravojnih srpskih zločinitelja i vještinom državotvorne im laži udarili na hrvatski povijesni svibanj, na božićni narodni Ustav, na ovaj ulomak čudesno lijepe zemlje koji nam je preostao od „stare slave djedovine“. Uvježbavali su na Hrvatima, u dvjema „Jugoslavijama“, vlastitu strogoću, iskušavali granice izdržljivosti civilizirana naroda izložena udarima barbarogenijskoga biča. Ali Hrvati su, kao doista duhovno velika i povijestno konstituirana nacija, na sedamdesetgodišnju neprekinutu državnu tiraniju i teror tih osvajača (u neku ruku potomaka onih bojovnika koji su, u krvavoj Nikopoljskoj bitki 25. rujna 1396., kao ratnička postrojba u taboru tursko-osmanlijske vojne sile na osvajačkom pohodu u Europu, zadali smrtni udarac cjelokupnoj eurokršćanskoj vojsci koju je predvodio kralj Sigismund, pa tako i hrvatskim junacima na čelu s banom Nikolom Gorjanskim koji su, prema povjesničaru F.Šišiću, „spasli kršćanskom oružju slavu toga dana“) odgovorili djelom narodnoga oslobođenja i idejom oprosta i pomirenja u izgledu slobode, pobratimstva i posestrimstva u kontekstu obnovljenoga Zapada.(M.Pešorda)
Add a comment        
 

 

elektrane u RHNekim osobama ne odgovara što se pojavljuju u javnosti podaci o prekomjernim gubicima i samopotrošnji električne energije u Hrvatskoj koje sam koristio u svojim radovima na stručnim i znanstvenim skupovima koje su djelomično prenijeli neki mediji i internetski portali. Kako ništa ne bi ostalo nejasno svatko koga zanima može se, ako zna ponešto osnovne matematike, uvjeriti da su oni onakvi kako sam ih iskazao. U biti to i nisu moji podaci, nego podaci koje je objavilo Ministarstvo gospodarstva. Prema javno dostupnim podacima Ministarstva gospodarstva - Energija u Hrvatskoj 2006. Ministarstvo gospodarstva RH, 10. prosinac 2007. (tablica 5.2.1. na strani 156) mingorp.hr/energija ili Energija u Hrvatskoj 2003. mingorp.hr/UserDocsImages   tablica 6.11. - primjerice u 2003. godini Hrvatska je predala potrošačima (neto potrošnja) 14,023 milijarde kWh. Kako ministarstvo kao potrošnju uključuje i onu koju su potrošile same elektrane (potrošnja energetike: hidroelektrane, termoelektrane, javne toplane) za proizvodnju struje 0,606 milijarde kWh, stvarna neto potrošnja struje (ako se obračunava kao u razvijenim zemljama) je za taj iznos manja i iznosi 13,417 milijardi kWh. Ukupni gubici električne energije od elektrana do potrošača (prijenos i distribucija) su prema podacima Ministarstva te godine bili 2,543 milijardi kWh. (B.Molak)

Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Čet, 2-04-2020, 20:41:57

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.