SlovenciNakon dugog i bespotrebnog natezanja slovenski je parlament konačno prihvatio potrebnom dvotrećinskom većinom glasova Zakon o ratifikaciji hrvatskoga pristupnog protokola za ulazak u NATO. Za tu, u biti čisto formalnu ratifikaciju, glasovalo je 75 od prisutnih 86 zastupnika na sjednici, a jedanaest ih je (članova SLS-stranke Bojana Šrota-lijepog li imena-i SNS-stranke poznatog šoviniste Zmage Jelinčiča) tvrdoglavo glasovalo, a kako bi drugačije, nego protiv Hrvatske. Time je zakon, reklo bi se, i stvarno usvojen(?) jer je za njega glasovalo više od dvije trećine zastupnika. Prije toga zastupnici u slovenskom parlamentu jednoglasno su prihvatili Zakon o ratifikaciji pristupnog Protokola Albanije za ulazak u NATO ali, za razliku od ratifikacije hrvatskog Protokola, za Albaniju se glasovalo bez ijednog glasa protiv. Vjerojatno zato što Albanija ne prejudicira granice prema senzibilnoj, 'velikoj Sloveniji' za razliku od zločeste Hrvatske?(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
ZrinskiGodina 2008., godina je hrvatskog Leonide Nikole Šubića Zrinskog, viteza koji je simbol hrabrosti i junaštva hrvatskog naroda, simbol njegove slavne prošlosti, naš putokaz u budućnost i nada u bolje i ljepše sutra našeg naroda.Obilježavanjem petstote godišnjice njegovog rođenja diljem naše domovine pridružio se i Zadar, grad slavne prošlosti u čijem su se okruženju krunili tokom desetljeća hrvatski kraljevi. Priredbom pod naslovom «Za žrtvenike i ognjišta s Božijom milošću» održanom u Zadru, evocirajući uspomene na Nikolu Šubića Zrinskog, evocirane su i uspomene na sve vitezove HOOR-a ( Hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata ) i sve hrvatske mučenike kojima imamo zahvaliti, da živimo u slobodnoj i nezavisnoj hrvatskoj državi. U članku Tko se boji duha Nikole Šubića Zrinskog zapisano je. Zašto ova godina nije u Hrvatskoj proglašena godinom Nikole Šubića Zrinskog? Hrvatski Leonida, Nikola Šubić Zrinski ušao je u hrvatsku i svjetsku povijest na velika vrata. Rođen je 1508 god. u gradu Zrinu u moćnoj obitelji plemenitog roda Šubić – Zrinski, obitelji koja je dala veliki obol Hrvatskoj povijesti. Kralj Tomislav i Petar Krešimir IV stvorili su cjelovitu Hrvatsku državu, a Nikola Šubić Zrinski najzaslužniji je što je tu državu, iako okrnjenu, obranio od turske najezde. (V.Biondić)
Add a comment        
 

 
StepinacČlan Hrvatskoga kulturnog vijeća iz Chicaga dr. Ante Čuvalo poslao nam je prilog o tome kako su u lipnju 2000. godine američke vlasti za javnost otvorile mnogobrojne dokumente prikupljene od strane američkih (i drugih) tajnih službi koji se odnose na vremena poslije Drugog svjetskog rata. Danas se oni nalaze u National Archives and Records Administration (NARA) u Washingtonu. Neki od tih dokumenata tiču se Hrvata, ali i drugih naroda u našem dijelu svijeta. Dokumenti koji se odnose na Hrvate mogu se uglavnom svrstati u dva dijela. Jedan broj njih govori o NDH, posebice o traganju za Pavelićem odmah nakon završetka rata, a drugi o UDB-i i komunističkoj Jugoslaviji. Preslike dokumenata koje dobijemo donosit ćemo u prepričanom obliku na hrvatskom jeziku kako ih dr. Čuvalo bude slao, a on sam će ih objavljivati na stranicama www.cuvalo.net zajedno s engleskim izvornikom, što je hvalevrijedna inicijativa s obzirom na njihovu povijesnu važnost. Prvo izvješće koje prenosimo s www.cuvalo.net iz dokumentacije NARA odnosi se na ustroj zloglasne UDB-e te na „doček“ i život Alojzija Stepinca u Krašiću nakon povratka iz zatvora u Lepoglavi.(mmb)
Add a comment        
 

 
Miljenko SmojeNekadašnji novinar 'Slobodne'(?), Joško Čelan-autor knjige, i Josip Jović kao promotor prezentirali su, 2.veljače, u Gradskoj knjižnici u Omišu knjigu "Spomenik izdaji", ali u vlastitoj, Čelanovoj nakladi što je samo još jedan dokaz rascvale demokracije i slobode javne riječi našeg medijskog prostora u kandžama nikad dotučene, udbo-komunističke Orjune. Autor i promotor dobro su znani splitskoj, dalmatinskoj i široj hrvatskoj javnosti a nažalost poznatiji su po tomu što ih se već poodavno odrekla najjača, Soros-EPH, medijska kuća juga Hrvatske koja u svom nazivu još uvijek ima farizejski epitet 'Slobodna'. Doduše, građani je kupuju ponajviše zbog, uistinu, vjerodostojnih osmrtnica ili prognoze vremena. Promociji je, nažalost, nazočio malen broj 'desnih', svega dvadesetak ljudi, a uzrok tomu podsjeća upravo na jednu scenu iz 'Malog mista': Gradom su bili nalijepljeni plakati ali su ih 'lijevi' tog popodneva marljivo poskidali….pa, sjetimo se don Karmela iz Marušić-Smojina serijala koji je u jednoj epizodi rezao žice kako preglasni zvučnik ne bi ometao crkvenu službu. Ovaj put su se samo uloge izmijenile, dakle, 'lijevima' je očito smetala Čelanova istina o 'njihovom' Smoji…i 'Slobodnoj'. Nu, vratimo se na temu: Naime, 1. veljače 2007. g. 'EPH-Slobodna' donijela je preko cijele stranice senzacionalnu vijest: «Gradska komisija odlučila je o spomenicima koji će se podizati u čast uglednima…'u broncu' će Tuđman, Smoje, te 18 velikana» (u sredini je bio Smoje, s lijeva Tuđman a s desna papa Ivan Pavao II….kojeg li rafiniranog sprdanja.).(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 

MolakIz INA-e reagirali su na moj intervju «Moramo spriječiti izvoz plina iz Hrvatske» objavljen u Novom listu 21. siječnja 2009. Poslovni str. 4-5, koji je prenio i Portal Hrvatskog kulturnog vijeća 23. veljače 2009. [vidi: Moramo spriječiti izvoz plina iz Hrvatske]. Reagiranje iz INA-e pod naslovom: Plin za ENI određuje se temeljem visine ulaganja, objavljen je u Novom listu - Poslovni, 28.1.2009. prenesen je također na ovom Portalu 4. veljače 2009. [vidi: Plin Talijanima ipak po tržišnoj cijeni?]. Ovaj moj tekst je reakcija na ono što su napisali u INA-i.(B.Molak)

Add a comment        
 

 
Keler'Hrvatski konzul' iz Sidneya otuđio je namještaj vrijedan 10 tisuća eura, piše jedan naš dnevnik. Goroslav Keler je priznao da je ponio namještaj koji mu ne pripada uz tumačenje kako je namjeravao taj namještaj otkupiti. U MVP-u, međutim, tvrde da je sporni namještaj ukrcan u kontejner 4. prosinca a da je Keler 'podnio zahtjev za otkup' tog namještaja tek 6. siječnja, skoro mjesec dana kasnije. Takav postupak smatra se krađom na teret poreznih obveznika, a odnošenje službene dokumentacije kvalificira se kao kazneno djelo; lijepo od našeg 'hrvatskog konzula' i još k' tomu sveučilišnog profesora! Tim se slučajem danas bavi krim-policija pošto je kontejner ovaj tjedan stigao u Hrvatsku, te ga je policija u noći na petak otvorila. Uz namještaj je pronađeno 15 kutija sa službenim dokumentima iz konzulata, od kojih neki imaju oznaku tajnosti, bilo puno uredskog materijala, a uz to još i 50 šteka cigareta, oko 200 butelja vina...bizarno. Država je taj transport platila oko 10 tisuća dolara. Međutim, nije to nikakvo čudo od gospodina konzula Kelera, evo što je moja malenkost o njemu pisala još 7. siječnja 2007.g.: 'Hrvatskom konzulu', prof. i dr.-u Goroslavu Keleru hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova plaća mjesečno 10.500 australskih dolara (ca. 65.000 hrvatskih kunića.) za njegovu konzularnu rezidenciju, u okviru koje je i njegovo mjesto stanovanja u Sydneyu; i to u elitnom kvartu tog velegrada tik uz more na plaži zvanoj Bonday-Beach.(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
vladaPremda sam o kupovini ili gradnji stanova za takozvane srpske izbjeglice - povratnike već pisala i upućivala primjedbe i zamjerke svim mjerodavnim državnim institucijama, ipak moram ponovno o tome pisati, pogotovo jer me na to upućuju i članci objavljeni u Večernjem listu 20. siječnja «Dubrovački branitelji ne će živjeti uz Srbe povratnike» i 21.siječnja «Konavoski branitelji još nisu zbrinuti pod svojim krovom», odnosno u Slobodnoj Dalmaciji 21. siječnja «ZG Hvidra kroji popis nepoželjnih političara».  Branitelji kao i mnogi građani, pa i ja, skloni smo reagirati emotivno, što je i pozitivno. Zbog toga branitelji kažu da ne će zajedno stanovati u istoj zgradi s povratnicima i da im se može stanove graditi na brdu a ne u preuređenom hotelu Mladost. Možda im ne bi trebalo graditi niti kupovati stanove u hotelima a niti na brdima, osim onima koji su bili prisilno izbačeni iz stanova. Takovih slučajeva je bilo i mnogi su se riješili sudskim putem. Branitelji i svi ostali građani koji plaćaju poreze, jer država troši proračunska sredstva, trebaju znati slijedeće propise. Zakon o stambenim odnosima SFRJ je bio na snazi do 1996. godine i u njemu je točno definirano po kojim uvjetima se gubi stanarsko pravo. (M.Ivanišević)
Add a comment        
 

 
Sulejman TihićMeđunarodni protektorat Bosna i Hercegovina, u kojoj žive Srbi, Hrvata i Muslimani Bošnjaci kao tri konstitutivna naroda, zbog međusobno nerazriješenih unutarnjih pitanja te isprepletenosti različitih međunarodnih interesa ponovno otvara pitanje stabilnosti europskoga jugoistoka. Pokušaj međusobnoga dogovora političkih vođa triju naroda o unutarnjem ustroju zemlje naišao je na popriličnu međunarodnu „nezainteresiranost“ dok je u BiH podijelio političke čimbenike unutar sva tri naroda. Politika bošnjačko-muslimanskoga vodstva oko Stranke demokratske akcije na čelu sa Sulejmanom Tihićem muči se oko prihvaćanja realnoga stanja u zemlji te nastoji uvažiti činjenicu kako u BiH osim Muslimana žive još hrvatski i srpski narod. To političko sazrijevanje potaknulo je gospodina Tihića na pregovore sa Srbima i Hrvatima, a možebitni uspjeh dogovora omogućio bi, kako Tihić ispravno zaključuje održivost zemlje, koja bi nakon unutarnjih trvenja napokon mogla krenuti na put euroatlantskih integracija. Opreku takvom Tihićevu političkom zaključivanju čini skupina politički isključivih muslimansko-bošnjačkih nacionalista koji u unitarnom uređenju zemlje vide dugoročni proces za odstranjivanje Srba i Hrvata iz političkoga života, a u krajnjem slučaju i njihov potpuni nestanak iz zemlje.(M.Kovačević)
Add a comment        
 

 
hrvatska kvalitetaKrajem prošle godine Europska komisija ponovno se oglasila u vezi akcije "Kupujmo hrvatsko" koju je 1997. g. pokrenula Hrvatska gospodarska komora. Glasnogovornica Krisztina Nagy tražila je da se kampanja obustavi, odnosno kako je to diplomatski izjavila: "Članice ne smiju organizirati, voditi ili podržavati kampanju koja bi promovirala domaće proizvode na temelju toga što su proizvedeni u njihovoj državi." Njemački tjednik "Der Spiegel" ovih je se dana, povodom diskusije o američkoj kampanji "Buy-American", pozabavio temom protekcionizma u svijetu. A on je prisutan ne samo u SAD-u nego i drugim industrijskim i zemljama u razvoju. U slučaju Europske unije sve bi dobro bilo kad bi pravila koja ona određuje, vrijedila i za njene sadašnje članice. No, ono što nama propisivaju ni sami se ne pridržavaju, a to pokazuje slijedeće stanje u par izabranih zemalja: Najjača gospodarska zemlja u Europi - Njemačka, planira državnu subvenciju auto koncerna Opel, koji je u sastavu američkog General Motorsa. Prema pisanju tiska razmišlja se i o uspostavi "Gospodarskog fonda Njemačka" u kojem bi poduzeća dobijala kredite mimo bankarskog tržišta. U okviru konjukturalnog paketa od 50 milijarda eura, njemačka je vlada za vlastito graditeljstvo izdvojila do 17,3 milijarda eura.
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Sub, 6-06-2020, 19:23:41

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.