KunderaEx-komunističke strukture, i u razdoblju postkomunizma, nastavljaju progoniti svoje žrtve i protivnike. Komunisti se plaše istine o onome što su, uime komunizma, uradili ljudima i narodima svojom strahovladom te se planski osvećuju svima onima koji su se posvetili otkrivanju baš te zabranjene istine. Najnoviji je primjer komunističke osvete znameniti književnik Milan Kundera (rođen 1. travnja 1929. u Brnu). U trenutku kada su brojni ljubitelji i poštovatelji njegova opusa, s pravom, očekivali vijest o dodjeljivanju Nobelove nagrade za književnost velikom romansijeru Milanu Kunderi, cijeli je svijet obišla i sve nas neugodno iznenadila obavijest o njegovoj nagrdi. Naime, iz „KGB“ struktura zloga (struktura protiv kojih se Kundera borio od 1960-ih godina pa sve do njihova raspada 90-ih), između stotina tisuća još neistraženih i znanstveno neobrađenih spisa i dokumenata nekadašnje tajne komunističke policije i MUP-a bivše Čehoslovačke, na svjetlost je dana poturen tek jedan papirić iz 1950., na kojemu neki policijski službenik piše kako je k njima u ured (navodno) svratio dvadesetjednogodišnji student M. Kundera te policiji jednostavno „priopćio“ime nekoga (Kunderi posve nepoznata) mladića.(M.Pešorda)
Add a comment        
 

 
hrStanje se na Zapadu neprestance pogoršava posljednjih desetak godina. Zapad ne smije ovako ići dalje. Ni Hrvatska ne smije “ići dalje” sadašnjim putem. Države moraju ponovo postati zaštitnicama naroda. I SAD i Njemačka i Hrvatska! Uskoro će svi narodi Zapada dijeliti istu zlu sudbinu, ako države ne počnu štititi ljude, narode, gospodarstvo, prirodno blago i prostor te ako ne omoguće ljudima da rade a narodima da proizvode i izvoze. Toma More je (1516.) pisao da je jedina zadaća države zaposliti sve ljude, jer je besposlica izjedala englesko društvo njegova vremena. Tako se i hrvatska država treba postaviti bez obzira na to što našim političarima govore nositelji tuđih i domaćih posebnih interesa. Dr. Franjo Tuđman znao je 1990. godine da Hrvatska nije smjela “ići dalje” onako kako je išla. Izveo je nacionalnu političku revoluciju i uspio Hrvatsku isrgnuti iz ruku srbijanskih i srpskih interesa, iako su glavama ondašnjih vodećih ljudi vladale ideje socijalizma te “bratstva i jedinstva”, kao što sada vladaju ideje liberalizma i “zajedničkog europskog doma”. Kao što je narod pod predsjednikom Tuđmanom oslobodio Hrvatsku Jugoslavije, tako sad narod pod drugim vodstvom treba osloboditi svoju zemlju liberalističkog jarma posebnih domaćih i tuđih interesa, koji narod vode u propast.(Z.Mršić)
Add a comment        
 

 
JagodnjakStupce novina početkom ove godine punile su vijesti iz malog mjesta Jagodnjak, u čijoj je Osnovnoj školi ravnatelj bio Milovan Ležaja, poznat po diskriminaciji učenika i opstruiranja provođenja nastave na hrvatskom jeziku. Tek nakon mnogobrojnih protesta upornih roditelja u toj sredini, te ispisivanja djece iz škole onih manje upornih, te posebno „glasne“ HKV podrške roditeljima, školu su pohodile inspekcije Ministarstva, a u siječnju ove godine i Ministar osobno. Cinici bi rekli da vjerojatno ni to ne bi bio slučaj da se radilo isključivo o hrvatskoj djeci. No, s obzirom da je od šestero djece petih razreda samo dvoje Hrvata, a ostali su pripadnici njemačke nacionalne manjine, nešto je moralo biti učinjeno. Jer da nije, ispalo bi kako Njemci u RH ne da nemaju pravo nastavu pohađati na vlastitom jeziku, nego čak ni na službenom jeziku države u kojoj žive.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
Žepče...Na sam dan, ulicama Žepča, oko deset sati, prije zakazane svečane sjednice, građani Žepča mogli su vidjeti kako muslimaniski-bošnjački zastupnici i uglednici, predvođeni efendijama odlaze položiti cvijeće na jednu stranu, pred Medžlis, a hrvatski na drugu stranu grada, pred spomen obilježje poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu. Bit će da je i to sastav toliko izvikane multikulturalnosti. Svečanosti su počele mnogo ranije, npr. izložbom knjiga svih književnika, pisaca iz Žepča, a u petek i subotu, 10. i 11. listopada održan je u kino-dvorani žepačkog Doma kulture „Međunarodni stručni simpozij povodom 550-te obljetnice prvoga pisanog spomena Žepča“. Bilo je tu izlaganja na razne teme, od „Paleografseko-diplomatičke analize i povijesne okolnosti nastanka isprave kralja Tomaša izdane u Žepču 1458. godine“, izlagača Milka Brkovića, preko akademika Franje Šanjeka na temu „Stjepan Tomaš, bosanski kralj“, monsinjora Pere Jukića, „Podrijetlo imena Žepče“, do izlaganja žepačkog efendije Izeta Efendića na temu, „Islamska vjerska zajednica u Žepču“ Ovom prigodom spomenut ćemo samo neke crtice iz izlaganja trojice znanstvenika(?), a što se posebno dojmilo autora ovoga teksta, što ne znači da nije bilo i drugih, vrijednih stvari u tim izlaganjima. Tako se dr. sc. Ismet Bušatlić, na temu „Islamske škole u Žepču i okolini“ živ slomio pokušavši kazati kako je Turska na ove prostore donijela prosperitet i kulturu...(A.Marinčić)
Add a comment        
 

 
zapadNedavno je Zdravko Mršić u organizaciji Foruma hrvatske sloge održao u Zagrebu predavanje "Pravo stanje Zapada i Hrvatske“, koje je bilo oglašeno i na našem Portalu. U privitku je tekst koji nam je Zdravko Mršić dostavio uz svoje predavanje i kojeg objavljujemo jer držimo da će zanimati naše čitaoce. Ponajprije taj je tekst pokušaj borbe za bolju budućnost, a ne samo borbe za bolju prošlost, koja nažalost neumjereno dominira hrvatskim javnim prostorom. Nadalje, tekst briljantno analizira korijene sadašnje tzv. financijske krize i insistira na tome da je ona samo vrh ledenog brijega strukturne krize čitavog zapadnog gospodarskog pa i zapadnog vrijednosnog sustava, što smo i mi nedavno ovdje naznačili [Ima li kriza hrvatske brodogradnje veze s američkom financijsko krizom?]. Takvi su tekstovi izuzetno rijetki ne samo kod nas nego i u svjetskom javnom prostoru.(S.Barišić)
Add a comment        
 

 
KorupcijaIstrgnimo našu domovinu Hrvatsku iz ruku domaće i međunarodne mafije! Učinimo to čim prije, dok još nije njome potpuno ovladala, dok se još nije strukturalno i organizacijski toliko povezala! – Istrgnimo je dok je to još moguće! Državni apart uvijek je bio jači od kriminalnog podzemlja. A kriminalno podzemlje za državni represivni aparat nikada nije ni bilo neki veći problem, ali je postalo vrlo veliki problem kad je prešlo i u visoke strukture – i tako postalo organizirano kriminalno nadzemlje! Svojim prelaskom u nadzemlje uvuklo se u sve strukture vlasti, gotovo na svim nivoima od onog lokalnog pa sve prema vrhu državne vlasti. I ne samo vlasti, uvuklo se i na akademski nivo na Sveučilišta, u pravosuđe, u bankarstvo, gospodarstvo, trgovinu, pretvorbu, burze, u zdravstvo, u policiju, vojsku, diplomaciju, sport, zaštitarske službe i tko zna u kojim sve porama društva je još zalegao svoje zloćudne metastaze. S druge strane, hrvatski nacionalni korpus u domovini i svijetu sačinjava visoko postotna većina naroda u svim tim strukturama - marljivog, čestitog, poštenog, čovjekoljubnog i domoljubnog. Vrlo visoki postotak onih koji predstavljaju dovoljno snažnu, ali nažalost neorganiziranu kritičnu masu da se može svladati to naraslo i posebno opasno – kriminalno nadzemlje.(M.Prpa)
Add a comment        
 

 
Pjesme BušićuU povodu tridesete obljetnice ubojstva velikana hrvatske državotvorne misli Ante Brune Bušića, list Imotska krajina iz Imotskoga objavila je zbirku pjesama posvećenih tom istaknutom hrvatskom intelektualcu, novinaru i književniku kojega je jugoslavenska Udba ubila 1978. godine u Parizu, a čiji se nalogodavci još ne znaju ili ne žele znati. Knjiga naslovljena "Bard i mučenik hrvatskog državotvorja" predstavljena je u Klubu Imoćana u Splitu, na spomendan Bušićeva ubojstva, znakovitog nadnevka 16. listopada, kada je za papu izabran najveći hrvatski prijatelj u svijetu papa Ivan Pavao Drugi te poginuo slavni vukovarski branitelj Blago Zadro, kazao je priređivač knjige Mladen Vuković, koji je u uvodnom proslovu knjizi naznačio da tom knjigom želi dati umjetnički omaž pjesniku Brunu, o kojem bi se dala sastaviti i posebna knjiga s epskim pjesmama.
Add a comment        
 

 
JergovićU svojoj kolumni Jutarnjeg lista, od 14. listopada 2008., višestruko nagrađivani i hvaljeni, odnosno već neko vrijeme politički podoban književnik Miljenko Jergović obrušio se na stav predsjednika hrvatskoga PEN centra Zvonka Makovića o nepotrebnosti pristupanja nekakvom Balkanskom PENu. Naime, bivša veleposlanica Srbije, ili kako se već zvala ta zemlja u to vrijeme, u Norveškoj i predsjednica srpskog PEN centra Vida Ognjenović, nedavno je objavila pokretanje inicijative za osnivanje regionalnoga balkanskog PEN-a. G. Zvonko Maković ispravno zaključuje kako je srpska inicijativa za Hrvatsku bez smisla, jer bi “kolege željeli biti nešto što su nekoć u političkom smislu dijelom bili, a to je da su imali veće regionalno značenje nego što ga danas imaju”. Ova je konstatacija postala Jergoviću “crvena krpa” pred očima, pa se poput zapjenjenog bika u areni krcatoj čitateljima Jutarnjeg vređalačkom žestinom okomio na “zabadala koplja” u njegovu plećku. Naime, tako jednostavnom konstatacijom g. Maković je prozreo samu srž inicijative iz Beograda, a “naš” Jergović s druge strane srcem i dušom podržava svako “produbljivanje kulturnih veza” s istočnim susjedima.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
LatinMoram priznati da Latinicu ne gledam više. Ovu sam pokušala pogledati zbog Thompsona, a izdržala sam pogledati samo dio emisije. Nije dovoljno slušanje izlaganja «uglednog političara» Damira Kajina u Hrvatskom saboru, čitanja njegovih izjava u tisku, već ga moram gledati i u raznim HTV emisijama. Njegovo sudjelovanje u emisiji, kao stručnjaka za sva društvena pitanja pa i za povijest, je bio «dobar» Latinov odabir. Znao je tko će najbolje poduprijeti njegovo viđenje fašizma, ustaštva i fašističkog Thompsonovog pjevanja. Tko to dozvoljava Denisu Latinu da na takav način prikazuje ozbiljne teme, koje svaki put uzburkaju i polariziraju gledatelje, a uz to ne doprinose boljem razumijevanju prilika u prošlosti niti u sadašnjosti? U državi koja je zadužila povjesničare da izrade donekle istiniti prikaz vlastite povijesti i na toj osnovi tiskala udžbenike povijesti ova vrsta novinara ne bi imala priliku raditi emisije tog sadržaja.(M.Ivanišević)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Čet, 2-04-2020, 21:44:54

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.