ekologijaZa prvog službenog puta u tuđinu sadašnja državna tajnica SAD posjetila je Kinu, a za razgledanja Beijinga energanu Taijang Gong. To postrojenje na plin proizvodi struju te vruću i mrzlu vodu (CHCP). Napravili su ga Kinezi uz sufinanciranje Britanaca, ali je turbine i generatore za nj isporučio američki General Electric. Pogon je 13% učinkovitiji od najnaprednije svjetske elektrane na ugljen i godišnje pravi preko 3 GWh energije, ali otpušta 50% manje CO2 i troši 2/3 manje vode od kineskih elektrana na ugljen. Upitana zašto nije naglašavala pitanje ljudskih prava za svojeg posjeta, Hillary Clinton je ogovorila da to nije prijeko pitanje. Prijekosti su joj bile financijska kriza i suradnja u zaštiti klime i Zemlje. U SAD ima preko sto „vjetrenih rančeva“ za proizvodnju električne energije snage veće od 120 megavata, jedna od 750 MW. (Snaga elektrane Krško je 2000 MW.) Vlasnik jednog od vjetrenih rančeva u Teksasu kaže: „Na ranču nema stoke i otpuštanja CO2. Dok se vrte noževi propelera na mojim turbinama, ja vrtim svoje palce.“ U SAD je i solarna groznica u punom jeku, a utrku predvodi Novi Meksiko, s guvernerom Richardsonom, Clintonovim i nesuđenim Obaminim ministrom energetike. Nijemci imaju u SAD veliko tržište za opremu i proizvodnju energije.(Z.Mršić)
Add a comment        
 

 
BiHBosna kao zemlja razmjerno bogata raznim materijalima i prirodnim sredstvima (rude, šume, vodeni tokovi itd.) ipak je u mnogim vidovima zaostajala za Europom. U doba procvata feudalnog sustava koji se nije, niti se mogao pokazati human prema običnom čovjeku, u Bosni se ipak nailazi na simbiozu puka sa vladarima iz naroda. Primjeri su toga puštanje da se donekle ukorijeni bogumilstvo koje je siromašni puk gledao sa simpatijama ali koje je donijelo mnoge optužbe i nevolje na vrat banovima i kraljevima. Tu je i razgranata jednostavna umjetnost kroz pučku gradnju i reljefne ukrase koji se najbolje ogledaju na primjeru stećaka. (M.Škarica)
Add a comment        
 

 
Ivo Josipović...Završili su izbori u SDP-u. Njihov kandidat za predsjednika RH je – kao što je Pešorda (Hrvatski list) predvidio - prof. dr. sc. Ivo Josipović. Zapravo ti izbori su bili itekako značajni za samog Milanovića jer su ti izbori zapravo dali sliku samog SDP-a. Sada zna: ima preko 61% onih kojima je draga pjesma “Od Vardara pa do Triglava”, i skoro 39% hrvatskih ljevičara. Prva izjava Josipovića je zanimljiva – pozvao je da mu se pridruže svi kojima je do demokracije, slobode i pravde. Tako je Milanović dobio kandidata s kojim se i dalje može boriti za slobodu koju su im oduzeli Tuđmanov HDZ i hrvatski branitelji. Pešordinom komentaru dodao bih još to da je Josipović mnogo pogodniji za svjetske moćnike, jer oni očekuju ono što je najavio Josipović – kontinuitet Mesićeve politike...(Akademik J.Pečarić)
Add a comment        
 

 
BiHKotromanići su prvotno banska, a potom i bosansko-humska kraljevska kuća čije izvorno porijeklo do danas ostaje obavijeno maglom tajanstvenosti. Postoje razne teorije o mogućim zemljopisnim krajevima njihovog porijekla no umnogome ih se te pri samom spomenu misaono veže uz središnju Bosnu. Uspinjući se na vlast u XIII. st. bili su donekle svjesni svoje vezanosti za zapad i zemlju maticu – Hrvatsku, tako da će to uroditi stalnom težnjom ka širenju prema njoj. Svako malo vremena, svojatanja srpskih (dosta moćni car Stefan Dušan i sin mu Stefan Uroš iz dinastije Nemanjića) i ugarskih vladara, Bosnu su ugrožavale izvana i rušile joj stalnost i snagu koju je polagano skupljala kroz doba narodnih vladara – banova. Srpsko Carstvo od sedamdesetih godina XIV. stoljeća bi ubrzano i opasno ugroženo napadima Turaka te naglo oslabi…, da bi to odjednom iskoristio ban Tvrtko koji bi u srodstvu sa Nemanjićima, uzevši posjede Nemanjića po Humu, Podrinju i Travunji (Trebinju), sve do Nikšića tj. dijelova Raške.(M.Škarica)
Add a comment        
 

 
superhikObzirom na najavu sveopćeg kresanja između ostalog i naših penzionerskih 'crkavica' u cilju suzbijanja 'pandemije' zvane ekonomskom krizom, pripremili smo neke zabilješke sa sastanka naše Udruge umirovljenika zvane 'Švedski stol u podne'... Sigurni smo kako neće trebati dugo čekati kapitalne odluke nove Vlade: 'čvrsta ženska ruka' odmah je najavila što nas čeka i prije nego što se masa od milijun i pola naših umirovljenika polako vrati s ljetovanja; bit' će to već koncem srpnja, već sutra! Ipak, za početak. smanjuju se za deset posto, umjesto da se potpuno ukinu, protekcionističke povlaštene mirovine 'građana prvog reda' a takozvane menedžerske plaće u javnim službama(?) reduciraju se tek za pet(možda deset?) posto umjesto da se taj izmišljeni naziv ukine, a plaće svedu na iole razumnu mjeru plaća državnih službenika. Tako bi se recimo spriječila javna pljačka kakva je učinjena u vječnom gubitašu, HŽ-u, gdje su čak i 102 sindikalca(moguće su među njima i kočničari, skretničari, kondukteri….!?) dobila ne samo titulu nego i plaću menedžera.(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
bihPuk koji je nastavao Bosnu imao je isto plemensko uređenje, društveni sustav, tradiciju i vjerovanja kao u Hrvatskoj ali je ponešto bivao nesklon naglijim i većim promjenama u dogmatsko-vjerskom smislu. Bio je primjetan otpor i nepovjerenje prema vjerskim idejama i silnicama koje su dolazile iz centara moći u Bizantu, Austriji, Njemačkoj, Ugarskoj , Italiji ili Francuskoj. Dolazi tako do bitnih opiranja vanjskim reformatorskim pokušajima naročito u religijskim pitanjima društvene svakodnevice. No već za poznatog i u narodu omiljenog Kulina bana (1180-1204.), kojeg je na vlast postavio bizantski car Manuel, javljaju se prve ozbiljne sumnje o bogumilskoj herezi i banovoj sumnjivoj pripadnosti Crkvi bosanskoj. Kulin je kasnije vazal ugarsko – hrvatskog kralja Bele III… i možda gradi crkve u potvrdu svoje vjernosti katoličkoj crkvi i nauku. Optužbe o krivovjerstvu jako opterećuju bosanske vladare koji se žele često opravdati te dokazati da nisu krivovjerci podižući spomenike sa napisima ili poklanjajući posjede pojedinim svećeničkim redovima. To je svakako bitan dokaz, budući da bogumilstvo ne pozna slične materijalne elemente.
Add a comment        
 

 
Srednjovjekovna BosnaProstor omeđen rijekama; na istoku Drinom, na sjeveru Savom, zapadu Unom i na krajnjem jugu Neretvom (otprilike kao u današnjim granicama, no ponešto manjeg obujma), predstavljao je donekle za uvjete ranog srednjeg vijeka prirodnim mogućnostima bogatu zemlju tj. nešto kasnije, mladu kraljevinu bosansku. Prvi zemljicu Bosnu spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet u X. st. Ona tada egzistira u poriječju gornje Bosne te na istok do Drine, na zapadu između Vrbasa i rijeke Bosne a na sjeveru od klanca Vranduka do Zvornika. Kako je povezanost sa hrvatskim velikašima, kraljevima i dinastima uvijek bila jaka, a naročito u doba Tomislava (početkom X. st.), sve do Dmitra Zvonimira, Petra Krešimira, pa do Pacta Conventa-e na početku XII. st., kada se ugarski kralj Koloman stavlja na čelo zajedničke kraljevine hrvatsko-ugarske, početaka križarskih vojni i dalje do početaka renesansnog doba., trajala je skoro ''pupčana povezanost'' Bosne i Hrvatske kao vidno moćnije kraljevine. Točnije, ona je sve od VII. st. bila sastavnica Bijelo-Hrvatske države. I negdje u vrijeme slabljenja vlasti hrvatskih narodnih kraljeva, počinju u Bosni saživljavati prve snage domaćih vladara - banova koji će biti nosioci buduće plemstvene strukture. Suvereno i ponosno proglašenje bana Kulina rečenicom: >Ja ban bos'nski Kulin!..> - kao da se izdiže iz plemenske podređenosti prema primorskim centrima vlasti i želi da živi samostalno te feudalno uređeno, negdje gore u brdima, dolinama ili ponad riječnih kotlina srednje Bosne.(M.Škarica)
Add a comment        
 

 
maritimna baština"Nematerijalna baština nije samo umjetnička vrijednost umjetnine, simbolička vrijednost predmeta, znanstveno značenje specimena [ogleda/primjerka], povijesno značenje relikvije ili sl. ...Najveći dio nematerijalne baštine... tek je posredno vezan uz materijalni svijet". Tako nju čine i "način obrade materijala i izrade predmeta materijalne kulture, nastambi i građevina, naseobina i gradova, što bismo suvremenim jezikom pojednostavljeno nazvali tehnologijom". Muzej prevladava razinu prikupljanja i "uvijek nastoji nematerijalno prikazati i iskazati materijalnim". Tako Ivo Maroević smatra da su "nematerijalni slojevi zaborava puno potpuniji i hermetičniji od... dubine mora nad potonulim brodovima". Susljedno, "zaštita se svodi na iscrpnu dokumentaciju o fenomenu nematerijalne baštine, gdje danas različiti mediji omogućuju primjereniju pohranu pojedinih oblika te baštine", pa možemo govoriti (ili bi barem trebali nastojati da to ne bude govor neispunjenja) o "njegovanju i održavanju, sve do rekonstruiranja pojedinih pojavnih oblika nematerijalne baštine u muzejskim radionicama ili prostorima za rad s publikom ili pak o simuliranju njihova održavanja u životnim sredinama populacije koja gravitira muzeju".(Đ.Bašić)
Add a comment        
 

 
Ruzarij za Hrvatski križni putU prigodi 64. obljetnice blajburške tragedije Glas Koncila je objavio jedinstvenu meditativnu reminiscenciju o stradanju hrvatskog naroda pod naslovom "Ruzarij za Hrvatski križni put" iz pera mladog splitskog autora Mikija Bratanića, popraćenu ilustracijama s. Pie Pađen i izvornim fotografijama stradanja hrvatskih vojnika i civila tijekom 1945. godine. "Dugo mi je trebalo da shvatim i spoznam što znači izraz hrvatska šutnja, što je strah i što je strahota. Čuđenje je bivalo sve jače kako su prolazile godine u novoj i slobodnoj državi Hrvatskoj, a ja sam se i dalje morao spuštati u moj podzemni svijet ne bih li čuo tužne priče, i to tiho, opet tiho. Razočaranje je bilo potpuno kad sam i dalje gledao strah u ljudima koji su proživjeli strahotu. Pa zar mi sad ne živimo u svojoj, slobodnoj Hrvatskoj? Zar ne možemo slobodno reći istinu? Sva moja traženja odgovora na ovo pitanje svela su se na jedno: možemo, samo tiho, da ne uznemirimo savjest onih koji su strahote činili, a pogotovo da ne uznemirimo baštinike te strahote", piše Bratanić tumačeći razloge nastajanja Ruzarija za Hrvatski križni put, ističući da je ruzarij ili krunica najljepša molitva koju je čovjek smislio, a nastala u sudbonosnim trenucima za kršćanstvo, te je jedino što preostaje pružiti ljudima iz njegova podzemnog svijeta.
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Sri, 21-04-2021, 12:41:28

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.