zametakMoj prijedlog na ovome portalu (Lex Kurjak ante portas?) aktivno se i javno, gdje je to još ipak moguće, oduprijeti lijevoekstremističkim i nadasve relativističkim pozicijama većine hrvatskih elektroničkih medija glede Zakona o umjetno potpomugnutoj oplodnji, izgleda da nije naišao na plodno tlo. Naprotiv, čini se da su prokatolički pristupi ovoj problematici već unaprijed rezignirali, biva mi ne sudjelujemo u „manipulacijama radi njihovog opovrgavanja“. Stoga je već sada skoro sigurno da će novi Milinovićev zakon završiti u korpi staroga papira, dočim će uskrsnuti poznata praksa Asima Kurjaka, sada s daleko sofisticiranijim tehničkim mogućnostima manipulacije, budući da u javnost dopiru isključivo ekstremističke pozicije glede umjetne oplodnje.(Z.Pandžić)
Add a comment        
 

 
VatikanPovodom donošenja novog zakona, ovih dana problem pravnog reguliranja umjetne oplodnje u Republici Hrvatskoj našao se u središtu zanimanja medija, političara i šire javnosti. O ovoj temi i mi smo na Portalu do sada posvetili dosta prostora, vidjeti recimo "Puno toga nije primjereno" i "Lex Kurjak ante portas?" . Reklo bi se da su cijelu gužvu do sada najbolje iskoristili kritičari novog zakona s liberalnih i tržišnih pozicija te na njoj skupili, i nema sumnje, nastavit će skupljati ono što ih najviše zanima - političke bodove. Što se tiče predlagača zakona, odnosno ministra Milinovića, na prigovore kako je zakon ustupak Katoličkoj Crkvi odgovorio je kako zakona uopće ne bi bilo kada bi o tome odlučivala Katolička crkva. Radi pojašnjenja stajališta Katoličke Crkve u svezi umjetne oplodnje u nastavku donosimo tekst koji se podrobno osvrće na Crkveni nauk.(mm)
Add a comment        
 

 
don Franjo GlasnovićZasigurno nitko inteligentan, normalan i racionalan, pogotovo danas kada je sve u recesiji i krizi, ne želi nasjesti na prijevaru i obmanu, prema onoj narodnoj: «ne prodaji mi rog za svijeću.» Ma koliko se mi trudili i pazili, suvremeni «menadžeri kulture» ploveći brodom po Jadranu pokušavaju pod krinkom velikih kulturnih događaja i hit predstava na perfidan i neprimjeren način «prodati» komedije u kojima se izruguju i vrijeđaju Katoličke svetinje. U organizaciji i pod pokroviteljstvom Grada Skradina u sklopu kulturnog ljeta 17. srpnja 2009. na Trgu Male Gospe u Skradinu, zagrebačka kazališna skupina «Histrioni» izvela je predstavu: «Legenda o Sv. Muhli ili al’ su je(b)li stari vlaji» u kojoj se na neprimjeren i krajnje bezobrazan način vrijeđaju i izruguju Katoličke svetinje: redovnici, redovnice, Crkva i dogma o Djevičanskom začeću BDM. (don F.Glasnović)
Add a comment        
 

 
DjecaIz njemačke perspektive gledano otužna je ovih dana hrvatska medijska i politička svakodnevica, barem ona koju podastiru elektronički mediji glede Zakona od medicinski potpomognutoj oplodnji. Mediji, bili navodno lijevi ili navodno desni, unisono popljuvaše ministra Milinovića i rečeni zakon, uglavnom zbog toga što navodno u neravnopravan položaj stavlja pojedince, uglavnom žene homoseksulane spolne orijentcacije, prema vjenčanim heteroseksualnim parovima. Biva, prvima se zabranjuje dobiti dijete. Ipak, usprkos nekim nedostatcima i nedorečenostima, novi je zakon daleko bolji od dosadašnjega, pa ga treba braniti da se ne ponovi scenarij s neradnom nedjeljom. Medijska kampanja je posve prozirna, scenarij podsjeća na dejà vu.(Z.Pandžić)
Add a comment        
 

 
BiHPad Bosne i nešto kasnije Hercegovine (nazivom izvorno Humske), nanio je tako ogromnu štetu hrvatskom narodnom biću, posljedice čega će se osjećati sve do novijeg doba, umnogome i danas tj. na navedenim područjima na kojima obitavaju Hrvati. Najbolji primjer takvih posljedica i narušenih vjerskih, kulturalnih te nacionalnih odnosa predstavlja grad Mostar koji je danas pod stranom upravom i međunarodno-policijskim nadzorom. Grad je od kratkog ali krvavog muslimansko-hrvatskog sukoba 1993. i 1994. godine strogom vjerskom, nacionalnom i kulturološkom nevidljivom granicom podijeljen na dva dijela. (M.Škarica)
Add a comment        
 

 
BiH1463. je godina konačnog pada Bosne pod Turke. No, malo je poznato da se tadašnja još mlada i vrlo nesigurna kraljevina opirala navali napadača od početka XV. stoljeća. Naime, mnogi europski vladari i moćnici dugo su ignorirali opasnost od Osmanlija kao od sile koja će, ako ugrozi temelje hrvatskih zemalja i vojvodstava, ugroziti i same temelje Europe. Koliko je strateški važan bio prostor Bosne govori i to da je njenim osvajanjem rukovodio sam sultan Muhamed II. To je trebalo biti novo uporište islama iz kojega će se širiti buduće vojne operacije i na sve ostale kršćanske zemlje.(M.Škarica)
Add a comment        
 

 
UmirovljeniciAh, ta statistika! Minimalni troškovi umirovljeničke košarice za dvoje umirovljenika u lipnju su iznosili 3618,06 kuna, što je za 25,79 kuna, ili 0,71 posto manje nego u svibnju. U te 'košaričine' troškove vjerojatno se ne ubrajaju izdaci za njegu automobila, izdaci za godišnji odmor, teniski reketi i golf-štapovi, a ni moderna mobilna telefonija (iPhone). Jednako tako se u stavku 'penzićkih' prihoda ne mogu ubrojiti božićnice, uskršnjice, mjesečnice, ekstra-stimulacije za uspješno poslovanje ….jednostavno zato jer u 'umirovljeničkom budžetu' takvi izdaci nisu ni predviđeni. S prosječnom mirovinom koja je, prema podacima HZMO-a, u svibnju iznosila 2.167,03 kune moglo se pokriti samo 59,89 posto nasušnih životnih potreba. Međutim, granica (uistinu bijednog) siromaštva u RH je 1.845 kuna, a 75 posto umirovljenika je ispod te razine i životare na rubu gole egzistencije.(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
Mustafa CerićOdgovor na pitanje o opstanku BiH kao cjelovite, suverene i nezavisne države najbolje mogu dati politike vanjskih čimbenika – Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država – te unutarnji odnos triju suverenih naroda – Srba, Muslimana i Hrvata prema bosanskohercegovačkoj državi. Europska politika, bar kako javljaju njemački mediji, smatra kako BiH uopće nije država nego međunarodni protektorat u koji je za održanje postojećega stanja potpuno nepotrebno posljednjih 14 godina utučeno preko 13 milijarda dolara te još toliko za plaće tzv. humanitaraca. Za nepotrebno trošenje novca i održanje države „čudovišta“ odgovoran je, kako smatraju njemački mediji, Javier Solana. Za razliku od europskoga pogleda na BiH, američka politika nastoji pregovorima između triju strana omogućiti kakvu-takvu održivost BiH kao države. Osim EU i SAD-a u bosanskohercegovačku politiku umiješani su i pojedinačni interesi pojedinih europskih zemalja, koji svoje nacionalne probitke grade na bosanskohercegovačkoj neodrživosti. Politički predstavnici Srba, Hrvata i Muslimana pokušavaju izboriti što širu političku autonomiju, koja bi im omogućila nesmetan razvoj njihova identiteta te slobodu potrebnu za opstanak vlastitih kolektiviteta.(M.Kovačević)
Add a comment        
 

 
TitoSlušajući neki dan - 'U mreži prvog' - bistroumnog hrvatskog povjesničara - politologa Tvrtka Jakovinu skoro pa su nam suze na oči došle. Podsjeti nas mlađahni Tvrtko na vremena druga Tita kad je taj najveći sin naših naroda i narodnosti stvarao čvrsti blok nesvrstanih kao protutežu svjetskim velesilama putujući svojim 'Galebom' - i po tri mjeseca 'u šubu' - oceanskim pučinama, a sve za dobrobit svojih voljenih mu, jugoslavenskih naroda. U stvari napravio on od zemlje običnu praonicu novca koji je šakom i kapom stizao s bogatog Zapada pa ga transferirao nesvrstanim-bez povratka. Održa' nam Tvrtko pravi 'čas yugo-historije'. A to nesvrstavanje je bilo začeto političkim paktom Tito-Naser-Nehru negdje sredinom pedesetih prošlog stoljeća i trajalo sve do konca sedamdesetih, u punom sjaju sve tamo do Fidel Castrove Havane, 1979. g., jer nas je već u veljači (službeno u svibnju!) 1980. g. zauvijek napustio utemeljitelj tog pokreta, drug Tito. Prisjetimo se i danas s nostalgijom kad smo od prijateljske i nesvrstane Indije, Indire Ghandi, dobili na poklon ona dva slona, muškića i družicu mu, Sonija i Lanku; taj par slonova i danas na Brijunima simbolički čuva stečevine slavne prošlosti Titove nesvrstane Jugoslavije i njenog ogromnog-slonovskog utjecaja na svjetska zbivanja.(D.Kalafatić)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Sri, 21-04-2021, 13:09:25

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.