Erhard BusekSlovenska vlada svom silom želi dokazati Europi da je zbog navodnog hrvatskog 'prejudiciranja granice' privremeno blokirala pristupne pregovore EU s Hrvatskom. Istovremeno slovenski su mediji pokrenuli orkestriranu antihrvatsku kampanju u kojoj se tvrdi da je Hrvatska 'problematična država', koja ima granične sporove sa svim susjednim državama osim s Mađarskom. Unatoč neriješenom graničnom pitanju upravo s Hrvatskom, unatoč višegodišnjim hrvatskim pozivima bez odgovora za neutralnu Međunarodnu arbitražu, Slovenija je primljena u EU a taj problem ne samo da je ostao neriješen on je danas i napuhan, do 'pucanja'. Stoga sasvim cinično zvuči napis iz ljubljanskog 'Dela' kako je Slovenska blokada, ni manje ni više nego, dobra pouka za Srbiju, jer bi ju Hrvatska na jednako bezobrazan i bahat način mogla blokirati u pristupnom procesu kao što to Slovenija, bez ikakve sumnje zlonamjerno i ničim utemeljeno čini prema Hrvatskoj.(D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
HrvatiPred nama su izbori za Predsjednika RH. - Kakvog ćemo predsjednika dobiti, a kakvog bismo zapravo trebali imati!? Pri tome, u razmatranju toga, unaprijed moramo zanemariti onu poznatu izreku – Narod ima vlast takvu kakvu zaslužuje. Makar su Ustavom RH predsjedničke ovlasti poprilično ograničene, to još uvijek ne znači da taj politički položaj u ustrojstvu RH nije važan. Možda mislimo da nije važan jer se u zadnjih desetak godina ne nalazimo u nemirnim vremenima. Predsjednik Republike je i nominalno njena prva osoba i u politički turbulentnim vremenima, a koja mogu nastupiti svaki čas, jer se to nikad ne zna – može imati sudbonosnu ulogu za budućnost naroda – i onu dobru, ali nažalost i onu lošu. A u razmatranju svega toga polazimo od stajališta – da Hrvatska zaslužuje imati pravu osobu za svog predsjednika u narednom mandatu. Ona to zaslužuje zbog svoje povijesti, zbog svoga novovjekog mučeništva, ali i zbog svoje budućnosti, zbog učvršćenja njenih političkih, gospodarskih, kulturnih, znanstvenih, moralnih, pa i vjerskih temelja, zbog učvršćenja i njenog međunarodnog položaja i legitmiteta.(M.Prpa)
Add a comment        
 

 
AlbanijaHrvatski mediji donose ovih dana dvije, nepovezane vijesti iz dvije međusobno vrlo udaljene europske zemlje, koje su ipak hrvatskom čitatelju zanimljive. Ne zbog vijesti samih, već zbog događaja iz naše bliže povijesti, koje neizbježno povezuju kontekst tih vijesti i Hrvatsku svakodnevnicu. Hrvatski su mediji prenijeli vijest iz nedaleke nam Albanije, gdje je donesen Zakon, unatoč kritikama oporbenih stranaka, o onemogućavanju obavljanja javnih dužnosti, osobama povezanim s nekadašnjom tajnom komunističkom policijom! Albanski parlament ima 140 mjesta, 74 zastupnika su glasovali za, 2 protiv, 1 suzdržan, dok je 63 oporbenih zastupnika bojkotiralo glasovanje. Premijer Sali Berisha, povodom prihvaćanja ovog Zakona, izjavio je kako se Albanija treba „očistiti od komunističke nesreće“. Zakon se odnosi na sve pripadnike komunističke tajne policije Sigurmi od studenog 1944., kada su komunisti,, potpomognuti i Titovim snagama ugrabili vlast porazom snaga saveznika Njemačke, do pada komunizma 1990. Čitatelje treba podsjetiti, kako je upravo zloglasna tajna policija održavala desetljećimadiktatorski režim Envera Hoxhe, prvenstveno terorom.(D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
GotovinaIzvornu inačicu pjesme "The Soldier's Christmas" preradio je i objavio gospodin Ivica Uršić još 2005. nakon uhićenja generala Gotovine, u svojoj emisiji na Radio Splitu ('Nikad nedjeljom'), a koja je ukinuta nakon šest godina emitiranja dolaskom nove glavne urednice. U nastavku objavljujemo prigodan tekst Ivice Uršića 'Božić kuca', koji je također povezan s temom hrvatskih časnika kojima se sudi u Haagu.
Add a comment        
 

 
BožićGotovo da nema obitelji u zapadnoj kršćanskoj civilizaciji, a također i u mnogim obiteljima Afrike i Azije – gdje ovih dana ne vlada Božićno ozračje. Svako Božićno ozračje je na neki način i svečanost duha, svetkovina života u obitelji, svetkovina mira, svetkovina radosti – koju svugdje na poseban način i s posebnim veseljem doživljavaju djeca, ali i odrasli. To ozračje vidimo posvuda; i po svjetskim metropolama na njihovim ukrašenim trgovina, zgradama, ulicama, trgovinama, svetištima - s milijardama svjećica, s urešenim borovima – posvuda samo vrijeme radosti, vrijeme čestitanja, vrijeme darivanja – ukratko vrijeme međusobne ljubavi i posebno vrijeme povratka - obitelji. Ali ne samo u blještavim metropolama svijeta, već svuda, baš posvuda; i po malim gradovima, selima, zaseocima, planinarskim kućama, morskim svjetionicima, katedralama, crkvama, crkvicama, kapelicama, školama, dječjim vrtićima, ubožničkim i staračkim domovima, vojarnama i svuda, baš posvuda da to - jednostavno nije moguće ni nabrojiti, niti izreći, a teško je i zamisliti. Svuda vlada Božićno ozračje, kao vrijeme radosti, sreće, veselja, ljubavi, razumijevanja, čestitanja...! Ovo sadašnje, naše doba - od godine 2000. do 2033. predstavlja posebno vrijeme, jer je to vrijeme od dvije tisuće godina povijesti kršćanstva – Kristova života i boravka na Zemlji.(M.Prpa)
Add a comment        
 

 
internetIndustrijsko društvo XX st. u 70-im je transformirano u informatičko, a ovo evoluira i u 90-im postaje „umreženo“ društvo, u kojem je, zahvaljujući prvenstveno tehnologiji interneta, nastao novi tip kapitalizma. Zahvaljujući i propasti totalitarnih, nedemokratskih, ideologija, posebno komunizma, uz kraći vremenski period nestanka političke podjele svijeta temeljene na bipolarnosti, pojavila se globalizacija, termin primjenjiv i u sferi poslovanja, koje maksimizira profit temeljem minimiziranja proizvodnih troškova, primjenom hi-tech tehnologije, beneficija lokalne politike, uz princip korištenja što manje ljudskog rada, po što nižoj cijeni. Cilj su bila svjetska tržišta, a posljedice su bile lokalne, jer proizvodnja je izmještena iz razvijenih zemalja sa „skupom“ radnom snagom, na ona mjesta Zemljine kugle gdje je taj rad jeftiniji. Kako su kroz povijest u vremenima transformacije društva uvijek postojale razlike između zemalja u brzini (razvoju) kojom se društvo mijenja, jasno je da i danas informacijsko društvo je na različitom stupnju u, na pr. USA i Švedskoj, u odnosu na Zimbabve i Ruandu. Razumljivo je kako životni standard stanovništva, u zemljama koje brže napreduju u razvoju društva, jest bitno bolji od onih zemalja koje zaostaju, ne ulazeći uopće u ocjenu zašto su nečije polazne pozicije, na tom putu, bile bitno povoljnije. Osim ove gospodarske implikacije, informacijsko je društvo evoluiralo i usmjerilo razvoj demokracije, prema terminu kojeg neki nazivaju i „digitalna demokracija“. (D.Tučkar)
Add a comment        
 

 
Pomorski muzejPrije nekoliko dana na Portalu smo donjeli komentar pod nazivom "Tito i suborci u Splitu", temeljen na informacijama objavljenim u medijima o izložbi koju je najavio ravnatelj Pomorskog muzeja u Splitu Stjepan Lozo, a na kojoj bi bile izložene biste, pisma, razglednice i dokumenti koji predstavljaju i prezentiraju vrijeme antifašističke borbe u Hrvatskoj. U međuvremenu u uredništvo se javio gospodin Lozo sa zamolbom da objavimo ispravke, po njegovim riječima tvrdnji i namjera koje su u medijima krivo interpretirane. Sada donosimo još jedan, dopunjeniji komentar gospodina Loze na sve što se, vezano uz spomenutu izložbu u medijima moglo (pogrešno) čuti ili pročitati. "Dopustite da Vama i Vašim cjenjenim čitateljima iznesem još nekoliko bitnih činjenica i polazišta kada je u pitanju ideja o izložbi jugoslavenskoga političkoga kiča. S obzirom na jasna su mi nerazumijevanja koja se javljaju kod ovako osjetljive teme. Zamisao izložbe jugoslavenskog političkog kiča pod nazivom „Kompartijo mirisavo cvijeće“ u normalnim okolnostima bi govorila dovoljno sama za sebe. Međutim u kontaminiranim okolnostima ona je prelomljena grubom manipulacijom koju je načinila „Slobodna Dalmacija“ i treba je, očito, dodatno tumačiti i to ljudima desnog političkog opredjeljenja. A to je apsurd programiran da obeshrabri. Nisam ni na koji način govorio o nostalgiji. Govorio sam o jugoslavenstvu i komunizmu koji su se svaki za sebe razvili u ideologije, a onda u drugoj Jugoslaviji isprepleli u religiju svoje vrste, s bitno transcendetalnim misaonim uporištima i kultnom praksom."
Add a comment        
 

 
MesićNa nedavno održanom Okruglom stolu «Antifašistička Hrvatska (1941.-1945.) u srednjoškolskim i osnovnoškolskim udžbenicima povijesti», održanom 18. prosinca (za vrijeme Adventa) u Zagrebu, u organizaciji Savjeta antifašista RH, glavni orator bio je naš «građanski kavopija». Bilo je to kao da je kralj Artur pozvao svoje stare vitezove za Okrugli stol da dignu svoj glas protiv učinjene im nepravde a da bi cijela ta farsa dobila na povijesnoj težini iznad stola bio je «obješen naš voljeni duh iz boce», maršal Tito. «Koliko je samo hrvatskih grkljana prerezano u ime crvene zvijezde na trorogoj kapi?», parafraziram Mesićevu izjavu vezanu uz njegov komentar o Thompsonovu «Za Dom spremni»! Međutim, naš Predsjednik, antifašist iznad svih antifašista, govori o jednom drugom 'duhu iz boce', pa, pažljivo poslušajmo o čemu je riječ: «Početkom 90-ih godina prošloga stoljeća pustili smo duha iz boce smatrajući da će nekritički pristup ustaštvu i demoniziranje antifašizma biti najbolji način za homogeniziranje Hrvata u raskidu s Jugoslavijom. Ali povijesno nas iskustvo uči da nikada nikome nije uspjelo nijednoga od tako oslobođenih duhova vratiti u poslovičnu(?) bocu», rekao je Mesić. Da, da, glede duha ima Mesić pravo, pa, duh druga Tita, tog povijesno evidentiranog mega zločinca(među prvih deset), ali ne u ratu nego nakon rata, još uvijek nije spremljen u povijesnu, poslovičnu bocu, on još uvijek lebdi, makar i simbolično, na najljepšem trgu u Zagrebu, Kazališnom. (D.Kalafatić)
Add a comment        
 

 
Vesna PusićOvih predbožićnih dana hrvatski 'neovisni mediji', svake vrste, puni su stručnih komentara kako ekonomskih stručnjaka i kvazi-stručnjaka tako i političara ali i kripto-političara, a sve o tomu gdje, zašto i kako smo to mi, Hrvati, zapeli u našem trnovitom putu zvanom 'idemo dalje' u EU. Pa, tako u petak 'u mreži prvog' javila se svojim stručnim komentarom a tko drugi doli odgovorna predsjednica nacionalnog odbora za EU-suradnju, profesorica sociologije Vesna Pusić. Jednako kao što multi-stručnjak Damir Kajin danas optužuje Tuđmanovu politiku za konflikt koji danas imamo s našim 'dobrim susjedima' tako prva dama naše EU-politike na radiju kaže slijedeće: «A gdje bi mi danas bili da smo ostali kod parole svi smo mi Mirko Norac»; bila je to svakako opravdana politička žaoka uperena na aktualnog premijera-prevrtljivca Ivu Sanadera a u svezi onog čuvenog mitinga sa splitske rive i njegova euforičnog govora, 11. veljače 2001. g., pod geslom «ne damo mi naše generale u Haag!». A gdje smo mi to danas, gospođo Pusić?(D.Kalafatić)
Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Sub, 30-05-2020, 17:31:02

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.