Denis KuljišSvojedobno kod Aleksandra Stankovića, u emisiji 'Nedjeljom u dva', Kuljiš je lijepom pjesmicom opisao inspirativne temelje svog stvaralačkog opusa i ocijenio daljnju, vlastitu perspektivu: «Na svoju i tuđu nesreću, Jeo sam govna i opet ću, Dajte mi kašiku najveću, Jeo sam govna i opet ću!» Čitajući njegove umotvorine očito je da se držao opjevane obilate konzumacije a i izljev mržnje prema svemu što je 'hrvatsko' dokaz je više da se nije odrekao obiteljskih stečevina svoga ćaće: ta, kruška ne pada daleko od JNA-stabla!(D.Kalafatić)

Add a comment        
 

 

Švedska TVŠvedska je trenutna predsjedateljica EU, pošto je 1. srpnja preuzela od Češke polugodišnji mandat. Iako se očekuje kako će glavna zadaća u ovom razdoblju biti prevladavanje globalne krize i recesije u gospodarstvu, jedan od švedskih zadataka je svakako i neizbježno uplitanje u spor Slovenije, članice EU, te Hrvatske oko granične crte. Kako danas javlja Portal nacionalne dalekovidnice, Švedska je TV, o sporu Slovenije i Hrvatske, pokušala upoznati svoje gledateljstvo, kako bi im približila čime se sve u Bruxellesu, švedski političari moraju baviti. Iako o TV kućama demokratskih zapadnih zemalja imamo visoko mišljenje, a posebno je Švedska percipirana kao uređena zemlja educiranog stanovništva priložena slika iz emisije Svenska TV pomalo kvari uvriježenu predodžbu o pedantnom i profesinalnom švedskom novinarstvu.(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

ThompsonKnjiga "Thompson u očima hrvatskih intelektualaca", koju sam sastavio zajedno s našim poznatim kolumnistom Matom Kovačevićem, govori, kako sam podnaslov Bilo je i to jednom u Hrvatskoj pokazuje, o vremenu kada se pod dirigentskom palicom predsjednika države Stjepana Mesića, kao u najcrnjim vremenima, pokušalo zabraniti rad hrvatskom branitelju i pjevaču domoljubnih pjesama – pjesama koje promiču najveće hrvatske vrjednote Marku Perkoviću Thompsonu. Prije nešto više od godinu dana činilo se da ih se ne može spriječiti u tome i da im je prepušten na milost i nemilost. Tada su hrvatski intelektualci digli svoj glas i ova knjiga je svjedočanstvo o tome. Gdje smo danas? Napada ima – pogotovu od onih koje je sam Thompson nazvao sluganskim perima ali da parafraziramo jednoga od njih - ne bi bilo ni pristojno ni čestito baviti se takvima! I sami su svjesni toga da ono što su željeli nisu postigli i da danas tako nešto mogu samo sanjati. Na koncertu u Zagrebu je 70,000 ljudi po velikoj kiši otpjevalo zajedno sa Thompsnom sve njegove pjesme. U Čavoglavama ih bilo više od 150,000! Da, hrvatski intelektualci su samo slijedili svoj narod.(Akademik J.Pečarić)

Add a comment        
 

 

Mesić'Sporni' Mesićev križ je upotrebljavan kao sveti, zaštitni i dekorativni simbol skoro u svim kulturama svijeta, još davno prije pojave kršćanstva. Nalazimo ga u Kini i Africi, u brončano doba u Skandinaviji, u antičkoj Grčkoj, u pred-kolumbovoj Americi, te u srednje-istočnoj regiji 1500 g. prije Krista i dakako u staro-gipatskoj tradiciji (Ankh). Idemo na aktualna zbivanja glede tog 'spornog' križa…. Marljiva Sutlićeva dalekovidnica prati svaku stopu kretanja i bilježi sve 'mudre riječi' našeg «barona Muenchausena». Pa, poslušajmo njegovu 'lovačku priču' s ljetovanja ispričanu hvarskim težacima: «Znate, tijekom bezbrojnih putovanja diljem svijeta bio sam ja i u nekoj dalekoj zemlji, eto, ni ne sjećam se više kako se zove, gdje je kler uzeo vlast u ruke(poput talibana). Ali, dragi moji hvarski težaci, mogu vam reći nije to nikakva demokracija a ni građani te zemlje nisu baš zadovoljni vlašću klera!» Velika je to razlika u odnosu na svekoliku nirvanu naših građana i blagodati napredne demokracije koju nam je ostvario 'naš, hrvatski baron Muenchausen', dodao bih!(D.Kalafatić)

Add a comment        
 

 

zetOvih su dana nekoliko vijesti povezane sa Zagrebačkim električnim tramvajem pobudile pažnju javnosti. Projekt CROTRAM, koji je iznjedrio prestižniproizvod hrvatske pameti - novi moderni tramvaj - a u funkciji poticaja prvenstveno izvoza zagrebačke privrede izdašno financiran od strane Zagrebačkog holdinga, očekivano, jedinog kupca našao je u ZET-u. Podgrijavane nade u izvoz ovog tehnološki inovativnog produkta širom svijeta nažalost polako kopne, usprkos ogromnih ulaganja u marketing. S druge strane, testiran u stvarnom životu, na zagrebačkim ulicama, donio je Zagrebu dašak istinske metropole svojim modernim izgledom, kvalitetom i postupnom izmjenom „socijalističkog“ tramvajskog voznog parka. Od putnika tramvaja uočeni sitniji nedostaci, uglavnom kozmetičke prirode, poput rasporeda sjedala, uskih prolaza ili rukohvata, vjerojatno će se uspješno uklanjati sa novim narudžbama. Zamjerke stručnjaka, koje se odnose prvenstveno na potrošnju struje, težinu i dužinu kompozicije, biti će ispravljane s novim inačicama tramvaja, kraćih dimenzija. No, ove zamjerke ne ugrožavaju cjelokupni dojam o vrhunskom tehnološkom proizvodu. Zato je zaista prava šteta što u ova vremena globalne krize kvaliteta i cijena nisu dovoljni za plasman na protekcioniranom tržištu, primjerice, jedne kako se obično tvrdi „otvorene ekonomske trgovačke EU zone“. (D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

PetainDrugi svjetski rat u Europi je odavno završen, no u Hrvatskoj, kao što svakodnevno svjedočimo, zbog politikantskih razloga, ne prestaje špekulantsko „podgrijavanje“ ove teme. Stoga, nije na odmet, prisjetiti se jedne obljetnice, događaja od 18.kolovoza 1945. kada je maršalu Francuske Phillipe Petainu, tri dana po izricanju smrtne kazne, ista preinačena u kaznu doživotnog zatvora. Tada u poodmakloj životnoj dobi (89 godina) proslavljenom generalu I. svjetskog rata, poznatom po uspješnoj odbrani od Nijemaca na Verdunu, suđeno je zbog veleizdaje. Taj, nesumnjivo Francuski patriot, 1940. u danima invazije Njemačke na Francusku, na poziv Vlade, napustio je lijepo i mirno ambasadorsko mjesto u Španjolskoj, te se vratio svom vojnom pozivu, kao savjetnik ministra rata. Po brzoj kapitulaciji Francuske, uz dozvolu Nijemaca i pod njihovom kontrolom, uspostavio je Vladu u Vichyu. Dolaskom savezničkih snaga koje su napredovale prema Njemačkoj Petain bježi prvo u Njemačku, a kraj rata dočekuje u Švicarskoj. Vraća se u De Gaullovu Francusku na suđenje za izdaju i kolaboraciju, a nakon završetka suđenja, preinačenja kazne, potpuno senilan, umire 1951. u zatvoru Fort de Pierre de Levée. Pokopan je na mornaričkom groblju pored zatvora.(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

knjigeIako se u RH na plaća carina na knjige u smislu PDV-a (Poreza na dodanu vrijednost) od 22% (sada 23%), tj. obračunava se po stopi od 0% temeljem čl. 10a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (N.N., 105/99), ipak nekad trebate platiti ceh da bi u konačnici dobili knjige koje ste naručili u inozemstvu. Ako naručite knjige u nekog od različitih inozemnih izdavača knjiga (npr. sveučilišna izdavačka kuća), nećete platiti carinu ako vam ovi iz inozemstva knjige pošalju uobičajenom poštom. Ali ako Vam kojim slučajem angažiraju dostavljačku službu u inozemstu s kojom imaju ugovor o dostavi (uračunati su troškovi u konačan račun knjiga koji ste već platili), sve će biti u redu ako oni to pošalju običnom poštom, ali ako angažiraju domaću dostavljačku službu, onda počimlje priča protupravnosti. Knjige su zaustavljene u središnjoj Pošti-carini u Podsusedu, te treba angažirati otpremnika (špeditera) da vam ispiše carinsku deklaraciju i preuzme knjige do Zagreba, tj. dostavljačke službe koja će vam onda prethodno zaračunati nemale troškove za - u ovom slučaju - knjige na koje se ne plaća carina, te vam dostaviti knjige. Zašto onda zaustavljati knjige da bi se izdala carinska deklaracija o nečemu na što se ne plaća carina?(Đ.Bašić)

Add a comment        
 

 

Bosansko GrahovoUdruga Hrvatske domovinske vojske 1941.-1945. podružnica Split organizirala je 13. kolovoza posjet Grahovu, mjestu pogibelji mnogih Hrvata u 2. svjetskom ratu, nakon njega i u zadnjem obrambenom ratu. Predsjednik udruge Petar Vulić i gđa Neda Burić ne žale truda i može se reći da dušom i srcem organiziraju posjete mjestima stradanja Hrvata. Nijedan novinar nije našao za shodno da u tisku ili na televiziji podsjeti građane na poginule branitelje u borbi za osvajanje Grahova. Osvajanjem Bosanskog Grahova Hrvatska vojska je ispunila uvjet za oslobađanje Knina i uspješnu Oluju. Ne radi se o agresiji na BiH, jer je oslobađanje Grahova i Glamoča realizirano nakon Splitskog sporazuma Tuđman/Izetbegović i ostalih 22.srpnja 1995. i koje je natjeralo srpsku vojsku da Bihać stavi u drugi plan, jer su se morali suočiti s prijetnjom hrvatskog napada na RSK. Bihać je inače mogao postati druga Srebrenica. Zbog čega se prešućuju takva ratna zbivanja? Zar poginuli ne zaslužuju priznanje i sjećanje?(M.Ivanišević)

Add a comment        
 

 

molitvaUoči blagdana Velike Gospe otišao sam u Gospino svetište u Sinj, da se pomolim, među ostalim, i za predsjednika Mesića, da mu Gospodin prosvijetli pamet. Svetište je bilo prepuno naroda. Molio sam:“Gospodine, ne uzmi Mesiću za zlo sve one hule koje je izrekao o Tvojoj Crkvi i križu Tvoga Sina Isusa Krista. Ti znaš , da je Mesić odgojen u komunističkoj ideologiji, da je takav bio i takav ostao, da on ne zna ni tko je Crkva , ni tko je Isus Krist. Tko je, Gospodine, ubogoga Mesića mogao podučiti, da Crkva nije samo kler, ili samo biskupi, nego da je Crkva zajednica vjernika kao naroda Božjega, i da se vjernici laici smiju i moraju baviti politikom, jer se politika bavi općim dobrom. Tko je njemu mogao kazati, da bi Tvoj Sin Isus Krist sigurno doživio mirnu starost da se samo bavio teologijom. No Tvoj Sin je oštro osudio političke i socijalne nepravde naroda i zemlje u kojima je živio, licemjerje onih na vlasti, potkupljivost onih koji bi morali pravedno suditi, pretvaranje Tvoga hrama u „razbojničku špilju“.(dr.B.Lukšić)

Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Ned, 18-04-2021, 12:44:56

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.