Igor Ivašković8. veljače 2010. godine u Zagrebu je u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća održana tribina pod nazivom "Pokušaji rehabilitacije četništva u RH" s koje donosimo izlaganje mr. sc. Igora Ivaškovića. Izdvajamo: "Početkom stoljeća selo Priboj (danas Prijeboj) koje se nalazi na putu od Plitvičkih jezera prema Korenici na odvojku za Ličko Petrovo selo i Bihać živjelo je više od 700 stanovnika (velečasni Bogović u svojoj knjizi 1983. godine navodi da je Priboju 1911. živio 741 katolik). Prema svjedočenju preživjelog Prijebojčana, koji danas živi u Bihaću, do 1941. broj se stanovnika nešto smanjio na otprilike 650 do 700 stanovnika. Vjerojatno je to posljedica skupa okolnosti, najprije zbog ratnih zbivanja 1914.-1918., a potom i zbog politike nove državne vlasti nakon rata, te gospodarske krize, čije je učinke u to vrijeme osjetio veći dio svijeta. Zbog svojih geografskih karakteristika (700 m nadmorske visine i blizina planine Plješevica) život u selu je bio poseban po gospodarskoj djelatnosti (jer se, primjerice, nije mogao uzgajati kukuruz)."

Add a comment        
 

 

HKVU ponedjeljak, 22. ožujka 2010., održana je tribina Hrvatskoga kulturnoga vijeća na kojoj su predstavljene knjige dr. sc. Miroslava Međimorca «Izvršio sam zapovijed, odveo sam u smrt 900 Hrvata» i Diane Glasnove «Ratnici milosrđa». Obje knjige nas vraćaju u vrijeme neposredno nakon svršetka II. svjetskog rata u Europi, u dane kada je jugoslavenska vojska masakrirala razoružane hrvatske vojnike i mnoštvo civila kod Bleiburga i na Križnim putovima. Uvodni govor održao je dugogodišnji saborski zastupnik Ante Beljo, dajući okvir u kojemu su se odigrala zbivanja opisana u knjigama. U Koruškoj se početkom svibnja 1945. našlo oko dva milijuna vojnika poraženih vojska (Hrvati, Slovenci, Srbi, Kozaci, Nijemci...) i onih koji su ih slijedili, civila, žena i djece. Po dokumentima koji su danas poznati, Hrvata je – vojnika i civila – bilo čak pet stotina tisuća. Najveći broj njih našao se u zoni koja je bila pod nadzorom Britanaca, a tek manji na sjeveru pod nadzorom Amerikanaca. Što se potom događalo, uglavnom je poznato – Britanci su izručili Hrvate (Slovence i Srbe) jugoslavenskoj, Titovoj armiji, a Kozake Rusima. Uslijedila su masovna, bestijalna pogubljenja, poglavito na teritoriju Slovenije.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

hkvU ponedjeljak, 8. veljače, održana je tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom «Pokušaji rehabilitacije četništva u Hrvatskoj». U prepunoj dvorani «Hrvatskoga slova» govorili su povjesničar dr. sc. Zdravko Dizdar, ravnatelj Hrvatskog imformativnog centra Ante Beljo i politolog Igor Ivašković u ime Udruge prognanih iz Priboja. Gospođa Jadranka Matašin iz Udruge prognanih iz Boričevaca nije mogla nastupiti, ali je njezin tekst pročitao gospodin Željko Tomašević. Uvodnu riječ imao je predsjednik HKV-a, književnik Hrvoje Hitrec. H. Hitrec je u kraćem obraćanju objasnio povod tribine i dao sažeti povijesni prikaz. Povod je namjeravano postavljanje spomenika u Srbu, visokog 28 metara, u slavu događaja od 27. srpnja 1941. i dana koji su slijedili – u slavu pokolja nad hrvatskim pučanstvom koji su izvršili četnici, a koji se blasfemičnom krivotvorinom želi podmetnuti kao «antifašistički ustanak.».(hkv)

Add a comment        
 

 

hkv8. veljače 2010. održana je tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća na temu "Pokušaji rehabilitacije četništva u Hrvatskoj". Na tribini održanoj u Zagrebu govorili su predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec, povjesničar Zdravko Dizdar, ravnatelj Hrvatskoga informativnog centra Ante Beljo, u ime Udruge prognanih iz Priboja Igor Ivašković, a pročitano je i pismo Jadranke Matašin iz Udruge prognanih iz Boričevca. Hitrec je rekao kako je četništvo nakon stvaranja Kraljevine SHS utemeljeno kao pričuva koja se aktivira po potrebi, te kako je već nakon formiranja Banovine Hrvatske počelo izazivati nerede kako bi iz njezina sastava izdvojilo dijelove teritorija. "Kasnije u NDH genocidom nad Muslimanima i Hrvatima pokušali su zaokružiti teritorij," rekao je.(hina)

Add a comment        
 

 
titoS tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća pod nazivom Bleiburg: Komunistički zločini u britanskoj režiji, održanoj 15. lipnja 2009. u Zagrebu, donosimo izlaganje dr. Zorana Božića pod nazivom - "Tito je bio naredbodavac pokolja hrvatskog stanovništva u svibnju i lipnju 1945.". Izdvajamo: "Svrha ovog prikaza doprinos je utvrđivanju zapovjednog lanca i sastava izvršitelja pokolja jedne šestine cjelokupnog hrvatskog stanovništva u svibnju i lipnju 1945. godine. Pri njegovoj su izradi rabljena isključivo partizanska vrela. Čine ih autentične tiskovine, spisi, okružnice i govori, te kao posebno vrijedan izvor, osobni iskazi svjedoka iz redova boraca jugoslavenske komunističke gerile svih zapovjednih razina. Rezultati ovog istraživanja razriješili su sve bitne nedoumice oko podjele zapovjedne odgovornosti za nikad nadmašen saveznički ratni zločin nad pola milijuna nedužnih hrvatskih građana. Oni istodobno potvrđuju iskonsko pravilo da se nikom nije uspjelo prokrijumčariti kroz povijest, pa to neće uspjeti ni jugoslavenskim partizanskim krvolocima."
Add a comment        
 

 
fra Andrija NikićU organizaciji Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« održan je 17. svibnja 2009. u Franjevačkom samostanu u Širokom Brijegu simpozij "Stopama pobijenih". Sa spomenutog skupa donosimo izlaganje fra Andrije Nikića. "Ovom prigodom želimo skupiti to skriveno blago i prosuto biserje kako ne bi bilo zaboravljeno. To su okrvavljeni dragulji kršćana posijani u tlo lijepe nam Domaje, da postane »sveta zemlja iz koje niče krasan cvijet i donosi obilat rod« (sv. Jeronim). To su preko 17.500 tisuća sinova i kćeriju – uglavnom naše mladeži, naši franjevci, dijecezanski svećenici predvođeni biskupom Petrom Čulom, brojne časne sestre franjevke i Milosrdnice, te redovnički i svećenički pripravnici, a posebice naši vjernici, koji su, često u cvijetu mladosti – položili svoje živote u Drugom svjetskom ratu i poraću na oltar za ideale svoje duše. To je jedna Crkva šutnje – preko 70.000 uznika, koja je trpjela, bila po logorima i zatvorima, te išla u paklene muke. Bila je živi svjedok vjere, branitelj pravde, širitelj slobode i ljubavi, a do danas je skoro nepoznata u javnosti. Zato danas želim ukratko u ime preko 17.500 pobijenih katolika u ratu i sve do sedamdesdetih godina prošlog stoljeća[2] i oko 70.000 zatvorenika u Hercegovini 1945. – 1990.[3] progovoriti na spomen pokoljenja koja će doći poslije nas. "
Add a comment        
 

 
Stopama pobijenihU organizaciji Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« održan je 17. svibnja 2009. u Franjevačkom samostanu u Širokom Brijegu simpozij Stopama pobijenih. Sa spomenutog skupa donosimo izlaganje odvjetnika Tomislava Jonjića. "Nemoguće je sada i ovdje ulaziti u opširniju raspravu o pojedinim aspektima naše teme, kao što je to: raspad Kraljevine Jugoslavije i legalnost uspostave NDH, pristup ratne hrvatske države nizu međunarodnih konvencija, međunarodnopravne reperkusije hrvatskoga nagovještaja rata Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama u prosincu 1941., njihovo ignoriranja prava i odlučnosti hrvatskog naroda da živi u vlastitoj neovisnoj državi, angloameričko (u prvom redu britansko) kršenje međunarodnoga ratnoga i humanitarnog prava prigodom izručenja Hrvata, ali i slovenskih, crnogorskih i srpskih nacionalista komunističkoj Jugoslaviji u svibnju 1945. itd. No, nedvojbeno je da je pravna situacija u pogledu sudbine hrvatskih civila ubijanih od travnja 1941. (A tijekom Travanjskoga rata, prije nego što je od hrvatske ruke nastradao prvi Srbin ili bilo tko drugi, ubijeno je, imenom i prezimenom, oko tri stotine Hrvata!) do svibnja 1945., odnosno sudbina hrvatskih vojnika i civila pobijenih u svibnju i lipnju 1945. posve jasna: radi se o teškim povredama međunarodnoga humanitarnog prava, dakle, o ratnim zločinima koji, kao što je općepoznato, ne zastarijevaju i u odnosu na koje postoji tzv. univerzalna mjerodavnost."
Add a comment        
 

 
Tribina »Tko je pobio hercegovačke franjevce?«»"Pobili su pratre na Brigu", glasila je najčešće izgovarana rečenica u Hercegovini tijekom veljače 1945.« – tim je riječima počeo svoje izlaganje fra Miljenko Stojić, vicepostulator Postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, na tribini održanoj u dvorani samostana Hercegovačke franjevačke provincije u Zagrebu-Dubravi, u subotu, 9. veljače 2008. Tribina je održana u povodu 63. godišnjice njihove mučeničke smrti, a otvorio ju je fra Mladen Hrkać, gvardijan samostana. »Partizani su se pokušali opravdati naglašavajući kako su fratri oružjem branili Široki Brijeg«, naglasio je fra Miljenko. Međutim, hercegovački narod nikada nije zaboravio što se događalo tih dana i već je nedugo nakon tragičnog događaja počeo hodočastiti na mjesta pogibije redovnika.
Add a comment        
 

 
Bleiburg Donosimo uvodni govor prof. dr. sc. Branimira Lukšića s govornice «Hrvatski križni put», održane u Makarskoj, 26. lipnja 2007. u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća. Izdvajamo: «Idejni razlog partizansko-komunističkog terora je ideologija marksizma. Marksistička utopija besklasnog društva, kao i nacistička utopija čiste rase imaju to zajedničko obilježje, da su ideologije čistki; obje su htjele likvidirati one ljude koji su stajali na putu stvaranja klasno ili rasno idealnoga društva, i to ne zbog toga što bi ti ljudi nešto lošeg učinili, nego što su se rodili na „pogrješnoj“ strani. Ono što je za Lenjina bila buržoazija, za Hitlera su bili Židovi. Kad pogledamo teror i zlodjela komunizma, preko 100 milijuna ubijenih, onda shvaćamo da se komunističko čovjekoljublje nije odnosilo na konkretnog čovjeka, nego na idealnog čovjeka kakvog je tek trebalo stvoriti. »
Add a comment        
Pon, 26-08-2019, 05:59:24

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.