M. Tuđman: Hrvati imaju pravo na dostojanstvo i bolje sutra
- Detalji
- Objavljeno Srijeda, 23 svibnja 2012 18:00
Sa svečane akademije HIP-a održane 14. svibnja u Zagrebu, povodom 90. obljetnice rođenja dr. Franje Tuđmana, donosimo izlaganje prof. dr. sc. Miroslava Tuđmana. Izdvajamo: "Hrvatski narod ima pravo na svoje dostojanstvo i bolje sutra. To možemo ostvariti samo vlastitim snagama i vlastitom pameću, s vjerom da smo jednaki drugima, a da u nekim stvarima možemo biti i bolji od drugih. Ta su načela političko i povijesno nasljeđe predsjednika Tuđmana, i s tim smo se uvjerenjem i tom porukom danas ovdje okupili."
Biskup Košić: Uz proglašenje heroja uvesti i naziv „izdajica Domovine"
- Detalji
- Objavljeno Četvrtak, 17 svibnja 2012 18:00
Sa svečane akademije koja je 14. svibnja u Zagrebu održana povodom 90. obljetnice rođenja dr. Franje Tuđmana, donosimo izlaganje biskupa mons. Vlade Košića: Izjednačava se krivnja za Domovinski rat Hrvatske i Srbije, pa se tako sve više umjesto „agresije" govori o „sukobu zaraćenih strana", pa se sudi hrvatskim generalima, pa se proglašava legitimno oslobađanje okupiranih područja „zločinačkim pothvatom", pa se izokreću istina i laž, već kako kome treba. U tom se smislu čini nužnim da se s proglašenjem „heroja Domovinskog rata" uvede i naziv „izdajica Domovine"!
Ivan Aralica: Problem nijekanja Tuđmana
- Detalji
- Objavljeno Srijeda, 16 svibnja 2012 18:00
Sa svečane akademije kojom je obilježena 90. obljetnica rođenja dr. Franje Tuđmana donosimo izlaganje akademika Ivana Aralice: U čemu je problem nijekanja, kad ono, koliko god ga bilo, ne teži više od dvadeset postotaka narodne podške? U tomu što politički predstavnici onih dvadeset posto protivnika i hrvatske države i njena duhovnog izmirenja, zahvaljujući tom nijekanju, prešućivanju i zaobilaženju Tuđmanova djela i imena, već po drugi put preuzimaju vlast da bi nam suton otkukurijekali kao zoru. U tomu je problem nijekanja!
Marijan Šunjić: Naučiti iz čega smo uspjeli i iz čega nismo
- Detalji
- Objavljeno Četvrtak, 22 prosinca 2011 18:00
U prvom redu moramo kritički razmotriti i vidjeti u čemu, kako i zašto je Tuđman uspio, a u čemu i zašto nije? To iskustvo mora biti iskorišteno da se ne bi ponavljale pogrješke koje su karakterizirale djelovanje hrvatskih i "hrvatskih" političara u prošlosti i koje su pridonijele opisanim diskontinuitetima u provedbi hrvatskog nacionalnog programa, a vidimo da se i danas ponavljaju.(M.Šunjić)
Marijan Šunjić: Diskontinuiteti Hrvatskoga nacionalnog programa (1. dio)
- Detalji
- Objavljeno Srijeda, 21 prosinca 2011 18:00
Svaki narod koji želi opstati u svojoj nacionalnoj državi mora imati svoj nacionalni program, u pisanoj i nepisanoj formi, svjesnoj i podsvjesnoj, a koji sadrži temeljne postavke i vrjednote koje se ne dovode u pitanje i na kojima se gradi njegova državnost. Iako često nezamjetan i nenaglašavan, on dolazi do posebnog izražaja u trenucima većih – pozitivnih ili negativnih – previranja, bilo nacionalnih slavlja ili razdoblja ugroze.(M.Šunjić)
Izlaganje akademika Josipa Pečarića s Okruglog stola HIP-a (2/2)
- Detalji
- Objavljeno Utorak, 17 svibnja 2011 18:00
S Okruglog stola HIP-a održanog 10. svibnja 2011. u Zagrebu donosimo drugi dio izlaganja akademika Josipa Pečarića. Izdvajamo: "Vjerojatno je za Sud u Haagu dovoljno samo reći što za njega misli Predsjednik Akademije pravnih znanosti Hrvatske profesor emeritus Željko Horvatić. On je 4. svibnja 2011. na tribina HKV-a "Nasilje nad Hrvatskom" komentirajući presudu hrvatskim generalima ustvrdio da taj sud ne treba ni nazivati sudom."
Izlaganje akademika Josipa Pečarića s Okruglog stola HIP-a (1/2)
- Detalji
- Objavljeno Četvrtak, 12 svibnja 2011 18:00
S Okruglog stola HIP-a održanog 10. svibnja 2011. u Zagrebu donosimo prvi dio izlaganja akademika Josipa Pečarića. Izdvajamo: "Dozvolite mi na početku da vas sve lijepo pozdravim, a posebno gospođu Ankicu Tuđman i obitelj Tuđman. Za razliku od drugih sudionika ne mogu se zahvaliti organizatorima na pozivu za sudjelovanje na ovom Okruglom stolu. Naime, spadam među one ljude koje bi mogli definirati kao razočarane optimiste. A takvi su najopasniji za uspjeh onih stavova koje inače zastupaju. Zato sam prestao javno nastupati. Bolje se sam maknuti, nego da me vi maknete s govornice, zar ne? Međutim postoje neki "zločesti dečki" kojima ne mogu ništa odbiti. Oni, zapravo žele da me vi maknete s govornice".(J.Pečarić)
Davor Domazet Lošo: Nove strategije u napadu na Hrvatsku
- Detalji
- Objavljeno Srijeda, 15 prosinca 2010 18:00
Povodom obilježavanja 88. obljetnice rođenja prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, Udruga za hrvatski identitet i prosperitet organizirala je u svibnju 2010. okrugli stol: "Hrvatska nakon dvadeset godina-kako dalje?", a povodom jedanaeste obljetnice smrti predstavila Zbornik radova sudionika. Donosimo radove autora koji nisu samo kritičari sadašnjosti već svjesni svoje odgovornosti zagovaraju viziju i strategiju razvoja koja Hrvatsku može izvesti iz političke, gospodarske i moralne krize u kojoj se danas nalazimo. Izlaganja književnika i predsjednika HKV-a Hrvoja Hitreca, novinara Mate Kovačevića i dr. Koraljke Marušić već smo objavili, a sada donosimo ono admirala Davora Domazeta Loše pod nazivom "Nove strategije u napadu na Hrvatsku".(mmb)
Izlaganje Hrvoja Hitreca s okruglog stola HIP-a u čast prvom hrvatskom predsjedniku
- Detalji
- Objavljeno Utorak, 18 svibnja 2010 18:00
S okruglog stola Udruge za hrvatski identitet i prosperitet koji je 14. svibnja 2010. održan u čast prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu donosimo zapaženo izlaganje književnika i predsjednika Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoja Hitreca. Izdvajamo: "Suvremena hrvatska država bila je u samome početku nalik Heraklu koji se već u kolijevci morao boriti sa zmijama i uspio ih zadaviti. U prvih deset godina moderna tvorevina državotvornoga hrvatskog naroda izrasla je u čvrstu djevojčicu koju ni ratni pakao ni dječje bolesti ni zlostavljanje u međunarodnoj školi nisu učinili depresivnom. U hrvatskoj je školi imala odlične ocjene iz povijesti , u školi života naučila je da se mora tući za svoje dostojanstvo, a otac ju je podučio da ne smije ulaziti u tuđe automobile. U adolescentnoj dobi, međutim, Hrvatska se počela ponašati vrlo ambivalentno, družila se s ološem i postala ovisnicom, uzimala je potajice iz svoje kuće vrijedne stvari i prodavala ih da bi mogla kupiti drogu i skupe haljine, ponižavala se, zaduživala i odlazila u krevet sa strancima, a takav se način života odrazio i na njezine ocjene u školi. Do mature je nekako dospjela, ali državnu maturu nije položila."
Komentirajte
Radio i TV
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Posjetitelji
Imamo 566 gostiju i 3 članova online
Prijava
Preporučite članak
'+1' na Googleu
Kolumne
Lijepa Naša
