Ekskluzivno objavljujemo oproštajno izlaganje prof. dr. sc. Aleksa Bjeliša koji je u dva mandata od po četiri godine biran za rektora najvećeg hrvatskog sveučilišta,Aleksa Bjelišonog zagrebačkog. Prof. Bjeliš se u medijskim polemikama poznatim širokoj javnosti isticao kao zastupnik akademske izvrsnosti i nezavisnosti sveučilišta. U ovom trenutku on je zasigurno među najboljim poznavateljima stanja u hrvatskom visokom školstvu i u naobrazbi i znanosti općenito.

Primijetivši kako se mnogi ne će s njim složiti, uključujući i mnoge u publici okupljenoj na inaguraciji novog rektora u HNK, naglasio je da bi "zbog mnogih razloga morali biti odlučniji i brži u jačanju Sveučilišta kao cjelovite zajednice". Možda su takve poruke sada već bivšeg rektora razlog što ih u javnost prenosi samo Portal HKV-a, a "svi drugi" su izgleda odahnuli.(mm)

Obraćanje dosadašnjega rektora prof. dr. sc. Alekse Bjeliša na svečanoj inauguraciji novoga rektora prof. dr. sc. Damira Borasa

Poštovani gospodine rektore, poštovane kolegice i kolege, poštovane gospođe i gospodo uzvanici,

Rektor BjelisPočašćen sam što vam se mogu obratiti s nekoliko riječi. Prije svega želim zahvaliti gospodinu rektoru koji mi je omogućio biti na njegovoj inauguraciji, dva tjedna nakon što sam okončao rektorsku službu i napustio ured.

Danas, kada je nakon osam godina započelo opuštanje, već se javlja sklonost ublažavati sjećanja na napetosti i tegobna stanja koja su bila neminovna u tako dugom razdoblju na tako zahtjevnom poslu izloženom mnogim očekivanjima, zahtjevima i svakodnevnim nepredvidivostima.

Međutim neće se ublažiti drugi, dugo sedimentirani dojam, onaj o neskladu između osobnih očekivanja i stremljenja, i vanjskih silnica za koje se na koncu uvidi kako se na njih ne može značajnije utjecati. Štoviše nije im lako dokučiti ni uzroke i pozadinu, niti jeste li i sami njima pridonijeli, čak ako ste i težili upravo suprotnom.

Koliko god frustrirajuće, to nam je iskustvo korisno jer nam daje ljudsku mjeru. Iskustvo koje je pak povlastica su ljudi koje upoznate. Osam godina s preko 2.000 aktivnih dana, malo kojim s manje od desetak pojedinačnih susreta i sučeljavanja, konačno svakodnevni susreti s najbližim suradnicima, nenaplativo je bogatstvo. Svima koje sam sretao sam duboko zahvalan. Neke ću i spomenuti jer su me posebno zadužili.

Prije svih zahvaljujem mom najužem timu. Bila mi je čast biti u njemu, prije svega stoga što mu je kohezija građena kritičkim razmišljanjima, ustrajnim Sveuciliste Zagreb1argumentiranjima i kolegijalnom otvorenošću, i što sam rijetko imao nezahvalnu ulogu arbitra sa zadnjom riječi.

Dvoje su prorektora odradili oba mandata, i ključno doprinijeli uspostavi i jačanju svojih domena:

- Bojan Baletić je u domeni prostornog razvoja inicirao stvaranje vizije budućeg sveučilišta, i unatoč nizu nepovoljnih okolnosti napravio prve korake u njenom ostvarenju;

- Melita Kovačević pokrenula je istraživačku domenu na sveučilišnoj razini, uz uspostavu sustava doktorskih studija kao njenog integralnog dijela te inicirala prve korake u razvoju tehnoloških transfera i inovacija. Uz to je u danom osjetljivom trenutku morala preuzeti zahtjevnu zadaću vršitelja dekanske dužnosti, koju je uz pomoć akademske tajnice, gdje Olge Šalog Bavoljak uspješno ispunila.

- Gospođi Šalog Bavoljak, kao i gospođama Pauli Pavletić i Katarini Prpić, voditeljicama ureda, i gospođi tajnici Mirjani Drenovački dugujem pak posebnu Sveuciliste zagreb2BogatstvoOsam godina s preko 2.000 aktivnih dana, malo kojim s manje od desetak pojedinačnih susreta i sučeljavanja, konačno svakodnevni susreti s najbližim suradnicima, nenaplativo je bogatstvo. Svima koje sam sretao sam duboko zahvalan. Neke ću i spomenuti jer su me posebno zadužili.zahvalnost što su besprijekorno izvršavale neposredne poslove u uredu, nikada ne iznevjerivši moje povjerenje, koliko god je to ponekad bilo teško;

- Prorektorica Ljiljana Pinter u prvom je mandatu u okvirima tek započetog razvoja bolonjskog studijskog modela uspostavila sustav osiguranja kvalitete i sveučilišna pravila studiranja;

- U istom je smjeru u drugom mandatu nastavila prorektorica Blaženka Divjak implementirajući novi Zakon o osiguranju kvalitete kroz razvoj sustava podrške studentima i sveučilišne evaluacije studijskih programa, i pokrećući niz važnih novih sveučilišnih studijskih inicijativa;

- Prorektor Ivan Šimonović je u kratkom razdoblju ključno pridonio rješavanju osjetljivih problema, posebice uspostavi, kako međunarodne mobilnosti, tako i pravičnih pravila upisa na studije, da bi se zatim suočio i s temama etičkog integriteta akademske zajednice i cijelog sveučilišta;

- Prorektorica Ksenija Turković nastavila je rad na tim temama, a njena je pravnička ekspertiza omogućila timu i Sveučilištu kvalitetno Boras Bjelissudjelovanje u nizu strateških i legislativnih rasprava na nacionalnoj razini;

- Prorektor Tonko Ćurko je pak u prvom mandatu uspješno proveo punu implementaciju Statuta iz 2004. godine, uključujući uspostavu pravila upravljanja sveučilišnim financijama, i uvođenje novog sustava studentskih školarina;

- Prorektorica Vesna Vašiček je u te stalno aktualne i napregnute teme u drugom mandatu uložila staloženu stručnost, što je bilo naročito važno u uvjetima sve jače recesije u zemlji, u kojima je ustrajno nalazila rješenja koja su omogućila stabilno poslovanje Sveučilišta. Uz to je inicirala rad na novom sustavu financiranja iz javnih izvora i novim pravilima korištenja drugih prihoda.

U svojim sam mandatima surađivao i s dva saziva Sveučilišnog savjeta. Zahvaljujem svim njegovim članovima, prije svega predsjednicima, IntegritetVremenom sam otkrivao kako su, posebno sa studentima, otvoreni i kritički odnosi, uz dostatnu razinu međusobnog uvažavanja, od pomoći svima u akademskoj zajednici, pa onda i Sveučilištu kao cjelini. Nikada podilaženje, i nikada bilo kakvo traženje podrške studenata koje odstupa od takvog odnosa. Upravo na taj način se najbolje obnavlja etički integritet akademske zajednice.profesoru Željku Horvatiću koji je Savjet konstituirao, zatim profesoru Branku Jerenu koji ga je nastavio voditi, i konačno gospođi mr. Gordani Kovačević koja je, zajedno s drugim članovima, kao poveznica između Sveučilišta i njegovih osnivača, doprinijela razrješavanju niza osjetljivih, ponekad i konfliktnih, ali za sveučilište važnih tema, posebno onih vezanih uz zakonodavstvo, financiranje istraživanja te kampus Borongaj.

Tu su zatim brojni odbori i povjerenstva, rektorski kolegij, troznamenkasti broj dekana, cijeli sustav pripreme, donošenja i provođenja odluka Boras Bjelis2neophodan za djelotvornost jednog od najvećih institucionalnih sustava u zemlji.

Najveći doprinos veličini tog sustava daju studenti. Bilo je važno imati stalnu komunikaciju, i s njihovim legalno izabranim predstavnicima, i s onima kojima legitimitet nije bio na prvom mjestu. Vremenom sam otkrivao kako su, posebno sa studentima, otvoreni i kritički odnosi, uz dostatnu razinu međusobnog uvažavanja, od pomoći svima u akademskoj zajednici, pa onda i Sveučilištu kao cjelini. Nikada podilaženje, i nikada bilo kakvo traženje podrške studenata koje odstupa od takvog odnosa. Upravo na taj način se najbolje obnavlja etički integritet akademske zajednice.

Preostaje Senat. Ako se, unatoč recentnim utiscima, suglasimo da u Hrvatskoj, kao i u ostatku Europske unije, Sveučilište ima budućnost samo kao integrirana zajednica, iskustvo mi govori da je ona ostvariva jedino harmoničnim odnosom rektora i Senata. To je poluga u kojoj svaki kraj ima i svoju ulogu i svoju odgovornost.

U zahtjevnim, i ponekad kritičnim, trenucima u kojima treba naći put u razrješenju dilema i odgovora na izazove, pa i ugroze, sveučilišnog integriteta, rektor svojim inicijativama pokreće druge prema kritičkim razradama prijedloga rješenja.

Senat je pak instanca koja potvrđuje ili ne prihvaća takve prijedloge. Kolektivna odgovornost Senata nadopunjuje rektorovu osobnu odgovornost. Rektor bez potpore Senata nema uporište koje ga snaži, Senat će se bez rektorovih poticaja teško odmaknuti od rutinskog minimuma.

Takvo je bilo moje iskustvo tijekom osam godina. Senat mi je dao ovlasti, njemu sam polagao račune, ne izbjegavajući provjeriti vjerodostojnost mandata koji mi je dao kad god mi se to činilo potrebnim. Neprestano sam trebao takvu rezonanciju, stalno osjećajući kako je bez nje nemoguće upravljati Sveučilištem.

Ipak, i s takvom rezonancijom, svi smo zajedno pred pitanjem jesmo li na najbolji način iskoristili dano nam vrijeme. Jesmo li trebali biti uporniji i brži u pokretanju promjena? Već dugo suočeno s tim pitanjem, Sveučilište na njega ne uspijeva naći odgovor i razriješiti vlastite StavZnajući da mislim drugačije od većine kolega s ove strane pozornice, i od mnogih u gledalištu, još jednom ću izreći često ponavljani stav: Oton 3zbog mnogih bismo razloga morali biti odlučniji i brži u jačanju Sveučilišta kao cjelovite zajednice. Ne želimo li biti ishitreno prebrzi, pogotovo ne smijemo biti letargično spori, pouzdajući se u lagodnosti konzervativne sigurnosti.dileme. Vrijeme na globalnoj pozornici međutim teče neumitno, i ne može se, kao u ovom povlaštenom kazališnom prostoru, mijenjati po našem izboru.

Znajući da mislim drugačije od većine kolega s ove strane pozornice, i od mnogih u gledalištu, još jednom ću izreći često ponavljani stav: Oton 3zbog mnogih bismo razloga morali biti odlučniji i brži u jačanju Sveučilišta kao cjelovite zajednice. Ne želimo li biti ishitreno prebrzi, pogotovo ne smijemo biti letargično spori, pouzdajući se u lagodnosti konzervativne sigurnosti.

Ne znam koliko sam uvjerljiv ovdje na posebnom mjestu teatra, pozornici na kojoj se putuje kroz vrijeme, i čuda su, pa i svjetska, ostvariva. Mirabilis mundi bio je i Oton III, car Njemačkog svetog rimskog carstva, koji je, pobjegavši iz Rima, naglo umro prije nešto više od 1013 godina, nakon osam godina vladanja.

Što je napravio u tih osam godina? Vladao je poletnom Europom u kojoj se posvuda gradilo i koja se brzo širila. Carstvu su tada pripojena poljska, češka, moravska, mađarska i nordijska kraljevstva, dok je hrvatsko u njemu bilo već stotinjak godina. Posvuda je hodočastio, stalno putovao između Aachena i Rima, i u razdoblju od nekoliko godina postavio dvojicu papa kako bi suzbio simoniju, nepotizam i svjetovne političke aspiracije Crkve koji su tada cvjetali. Drugi od papa, Silvestar II, bio je Gerbert iz Aurillaca, Otonov učitelj, jedan od prvih koji su počeli koristiti indijsko-arapske znamenke, i koji su naslutili da se Europa treba vratiti helenskim izvorima koje su arapski učenjaci već prigrlili.

ŽeljaUpravo to bih zaželio i časnim članovima Senata i profesoru Borasu kojem ću uskoro predati rektorski lanac; da ispod svojih toga zadrže i nikome, pa ni sebi, ne dozvole ugroziti halje akademskog integriteta, skromnosti i odvažnosti. Noseći ih, najbolje će iskoristiti priliku koju su dobili, i vrijeme koje im je dano, i u kojem će, kao i uvijek, veliki dosezi biti mogući i izvan pozornice.Oton se nije stigao vratiti sa Silvestrom u Rim, i još jednom pokoriti lokalne moćnike. Pokošen malarijom dječak, čudo svijeta, nije dočekao ni svoju dvadeset i drugu godinu, niti svoju caricu, bizantsku princezu koja je upravo putovala iz Carigrada.

Rektorski lanacPedesetak godina kasnije došlo je do velike šizme, a pri kraju je stoljeća osnovano prvo moderno europsko sveučilište u Bologni. Trebalo je još skoro sedamsto godina da bi Newton utemeljio još jedno čudo svijeta, novovjeku znanost, i da bi se u gradiću na rubu Carstva osnovala još jedna isusovačka akademija. Njezini sljednici sada evo sjede na povlaštenom mjestu svevremenih mogućih mirakula i legendi. Jedna od njih pratila je i Otona III., ona da je ispod svog carskog plašta uvijek nosio pokorničku halju.

Upravo to bih zaželio i časnim članovima Senata i profesoru Borasu kojem ću uskoro predati rektorski lanac; da ispod svojih toga zadrže i nikome, pa ni sebi, ne dozvole ugroziti halje akademskog integriteta, skromnosti i odvažnosti. Noseći ih, najbolje će iskoristiti priliku koju su dobili, i vrijeme koje im je dano, i u kojem će, kao i uvijek, veliki dosezi biti mogući i izvan pozornice.

Želim vam, poštovani članovi Senata i poštovani profesore Boras, da krenete hrabro i čvrsto, i svoju priliku iskoristite s punom vjerom u sebe i Sveučilište.

Zahvaljujem vam na pozornosti poštovane gospođe i gospodo.

U Zagrebu, 13. listopada 2014.

VEZANO

Govor rektora prof. dr. sc. Damira Borasa objavljen na internetskim stranicama Sveučilišta u Zagrebu (.pdf)

 

Čet, 21-11-2019, 07:39:08

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.