Nedjeljko Mihanović - Tuđmanova baštinaU srijedu 20. listopada 2010. u Zagrebu predstavljena je knjiga Nedjeljka Mihanovića "Tuđmanova baština". Knjigu su predstavili: Ivan Miklenić - urednik Glasa Koncila, književnik Hrvoje Hitrec - predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća i autor Nedjeljko Mihanović. U nastavku donosimo reportažu u slikama Oskara Šarunića i izlaganje Hrvoja Hitreca: "Razmišljajući kako da predstavim opsežnu knjigu Nedjeljka Mihanovića, "Tuđmanova baština", učinilo mi se da je najbolji način usporediti ju s velikom retrospektivnom izložbom koja se otvara grandioznim povijesnim kompozicijama s temom političkih zbivanja u dvadesetom stoljeću. Iz te prve dvorane posjetitelj stupa u središnji prostor gdje je majstorski naslikan portret prvoga hrvatskog predsjednika. On je u toj dvorani sam i ponešto osamljen kao što je i bio u životu, odlučan da usprkos svim nevoljama i otporima svjetskih i europskih versailleskih nepomičnih klišeja, usprkos srpskoj svetosavskoj mitomaniji i agresiji, stvori slobodnu, suverenu hrvatsku državu."

Add a comment        
 

 

hkvU ponedjeljak, 18. listopada, održana je u dvorani "Hrvatskoga slova" tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom "Zašto se samo prognanim Hrvatima ne vraća imovina?" Voditelj ove tribine, ravnatelj Hrvatskoga informativnog centra Ante Beljo uvodno je razjasnio o kojim se prognanicima radi i što im sve hrvatska država radi kada žele vratiti svoja imanja i (ostatke ostataka) kuće i okućnice. Riječ je o Hrvatima koji su spasili živu glavu pred srpskim pljačkašima i koljačima u vrijeme Drugoga svjetskog rata, odnosno o potomcima tih Hrvata od Španovice na sjeveru do Boričevca na jugu. U komunističkoj Jugoslaviji nije bilo govora da bi se mogli vratiti na svoja ognjišta, štoviše, neposredno nakon rata vlast im je konfiscirala imovinu, a njih proglasila narodnim neprijateljima. Njihova imanja "preuzeli" su pljačkaši ( i njihovi potomci).(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Joško ČelanS tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća koja je pod nazivom "Udba je ostala živa" 14. lipnja 2010. održana u Zagrebu, donosimo izlaganje kolumnista Slobodne Dalmacije Joška Čelana. Izdvajamo: "Odnedavno se tu i tamo u političkoj publicistici pojavi pojam – sada ne više Udbe, već udbomasonerije. Kakva je to oznaka i koliko je politički upotrebljiva? Prvi njegov dio je uglavnom jasan: označava podzemnu vlast, koja je u Hrvatskoj i susjednim državama harala pola stoljeća – od četrdesetih do devedesetih godina prošlog stoljeća. Masonerija je također pojava i pojam, koji se dovoljno često koristi u publicistici, dok se u masovnim medijima i svakodnevici rabi relativno rjeđe. Vjerojatno stoga što ta moćna i tajnovita udruga – uključujući dakako i njena izdanke (ili predvorja), rotarijance i lionsovce - bez imalo dvojbe uključuje i mnoge vlasnike medija, urednike i novinare."

Add a comment        
 

 

hkvI ove je godine Hrvatsko kulturno vijeće održalo mnoštvo izrazito zapaženih i veoma dobro posjećenih tribina s temama od presudne važnosti, kako za aktualne političke trenutke u kojima se Hrvatska nalazi, tako i za smjer u kojem će se ta ista politika kretati u budućnosti. Neke od tema ove godine održanih tribina bile su: "Pokušaji rehabilitacije četništva u Hrvatskoj", "Ustavne promjene", predstavljanje knjiga dr. sc. Miroslava Međimorca «Izvršio sam zapovijed, odveo sam u smrt 900 Hrvata» i Diane Glasnove «Ratnici milosrđa», tribina pod nazivom "Što je ostalo od hrvatskih stranaka?", "Tužba protiv Srbije ne smije se povući", "Istina o odnosima Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u devedesetim godinama 20. stoljeća", "Komu ide novac za područja državne skrbi?", te posljednja održana 14. lipnja "Udba je ostala živa". Tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća svakako je vrijedno posjetiti jer na njima redovito izlažu eminentni hrvatski stručnjaci – političari, pravnici, novinari. (hkv)

Add a comment        
 

 

hkvU ponedjeljak, 14. lipnja, održana je u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća tribina pod naslovom "Udba je ostala živa". Nastupili su: Joško Čelan - kolumnist "Slobodne Dalmacije", mr.sc. Željko Sačić - ratni zapovjednik Stožera Specijalne policije i bivši pomoćnik ministra unutarnjih poslova, te Ante Beljo - ravnatelj Hrvatskog informativnog centra i član uprave HKV-a. Ante Beljo je podsjetio na načine djelovanja jugoslavenske tajne policije u Hrvatskoj u vrijeme komunističkog totalitarnog režima, kao i na teror prema Hrvatima u BiH i na infiltraciju u iseljeničke krugove. Predočio je i dokumente Udbe iz osamdesetih godina prošloga stoljeća, te ilustrirao s nekoliko primjera metode diskreditiranja pojedinaca u emigraciji.(t.l.)

Add a comment        
 

 

hkvU ponedjeljak, 7. lipnja, održana je tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom "Komu ide novac za područja državne skrbi?". Nastupili su: Ante Beljo, bivši saborski zastupnik i voditelj Hrvatskog informativnog centra, Drago Krpina, bivši saborski zastupnik , Stjepan Šterc. demograf i sveučilišni profesor, te Danijel Srb, predsjednik Hrvatske stranke prava. Ante Beljo je uvodno podsjetio da je 1996. donesen Zakon o područjima posebne državne skrbi, koji se odnosio na one hrvatske krajeve koji su u ratu bili okupirani, a svrha mu je bila pojačana briga države za ljude koji bi poslije rata ondje živjeli. (t.l.)

Add a comment        
 

 

tribina hkvU ponedjeljak, 24. svibnja, održana je tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom "Istina o odnosima Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u devedesetim godinama 20. stoljeća". Tribina je održana u dvorani "Hrvatskoga slova", koja je bila prepuna zainteresiranih, kao što je to bio slučaj i sa svim tribinama HKV-a održanim u prvoj polovici ove godine – poradi uvijek zanimljivih i aktualnih tema. Zašto je ova tema aktualna, premda se radi o događajima (poglavito) od l990. do l995.? Zato što je krivotvorenje odnosa Hrvatske i BiH u ratnim godinama dosegnulo vrhunac upravo prije nekoliko tjedana, kada je nitko drugi do predsjednik RH pred parlamentom BiH optužio Hrvatsku za agresiju na BiH, ne posve izravno, ali dovoljno da se govor shvati upravo na taj način, kao što su ga istoga časa interpretirali u Srbiji (Vuk Jeremić, ministar vanjskih poslova), zadovoljni usput što Josipović u istom govoru nije imenovao pravoga i jedinog agresora – Miloševićevu Srbiju i Srbe u BiH koji su na crti projekta stvaranja Velike Srbije osvajali teritorije, uz najveće brutalnosti i etničko čišćenje.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Dražen BudišaS Portala Hrvati Amac donosimo izlaganje Dražena Budiše s predstavljanja knjige Anđelka Mijatovića "Bruno Bušić - Prilog istraživanju života i djelovanja (1939.-1978.), održanog 19. svibnja 2010. godine u Zagrebu. Izdvajamo: "Zašto se za Brunu Bušića kaže da je 'kontroverzna povijesna osoba'? To je stoga što tijekom cijelog dvadesetog stoljeća nema ni jedne hrvatske političke ličnosti za koju se ne govori da je kontroverzna. Postavlja se pitanje zašto je to tako kod nas ali istovremeno, to nije slučaj u drugih europskih naroda? Zašto još od dana kad smo uspostavili državu, dakle tijekom ovih dvadeset godina ne možemo uspostaviti konsenzus oko temeljnih vrijednosti događaja i osoba iz naše novije povijesti? I zašto se u Hrvatskoj događa da stare rane ne mogu zacijeliti a nove neprestano otvaramo? I da hipoteke kojih se želimo riješiti ne samo da ne rješavamo, nego ih ostavljamo idućim naraštajima..."

Add a comment        
 

 

BleiburgUdruga Hrvatske domovinske vojske 1941.-1945., Podružnica Split, 13. svibnja ove godine u Splitu je organizirala predavanje prof. dr. Branimira Lukšića, »Bleiburška tragedija u povijesnim dokumentima«. Nakon predavanja upriličena je i projekcija (hrvatskoj javnosti dosad slabo poznatoga) dokumentarnog filma Bleiburška tragedija redatelja Michaela Palaića i producenta Michaela Taylora. Izlaganje prof. dr. Lukšića donosimo u nastavku. Izdvajamo: "Prema britanskom vojnom arhivu Bleiburgu se primicalo ukupno 200.000 hrvatskih vojnika i oko 500.000 civila da bi se predali Britancima i stavili pod njihovu zaštitu. Ovi su ljudi stigli pred Bleiburg u popodnevnim satima 14. svibnja. Tu je zapovjedništvo HOS-a na čelu s generalom Herenčićem stupilo u kontakt sa zapovjedništvom tamošnje britanske postrojbe i izjavilo, da su se došli predati britanskoj vojsci i staviti pod njihovu zaštitu civilno pučanstvo. Britanski zapovjednik je odgovorio, da je obaviješten o hrvatskom dolasku, i da će Hrvati sutra moći krenuti dalje prema zapadu zadržavši svoje oružje. Međutim sutradan 15. svibnja cijela se situacija na terenu izmijenila. Do obrata je došlo nakon što je Harold MacMillan, politički savjetnik vrhovnog savezničkog zapovjednika za Sredozemlje feldmaršala Harolda Alexandera, i izravno odgovoran predsjedniku britanske vlade Winstonu Churchillu, 13. svibnja usmeno naredio u Klagenfurtu zapovjedniku 5. korpusa britanske 8. armije generalu Charlesu Keightleyu, da „veliki dio otpadničkih jugoslavenskih trupa, izuzev četnika, izruči jugoslavenskim partizanima.""

Add a comment        
Uto, 10-12-2019, 00:56:25

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.