HNKDonosimo treći i poslijednji dio izlaganja Sanje Nikčević s tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća o kazalištu. Izdvajamo: "Umjetnička akademija u Osjeku ima tri odsjeka - glazbeni, likovni i kazališni. Osnovana je prije četiri godine na desetogodišnjoj tradiciji obrazovanja glazbenih pedagoga i iz potrebe sredine za takvom vrstom škole. Dvije osječke generacije koje su osamdesetih izašle iz „područne” škole zagrebačke akademije pokazale su da je i te kako potrebna jer ti glumci danas nose osječki repertoar. Projekt osnivanja osječke kazališne akademije već jako dugo traje i na njemu je radilo mnogo Osječana, a onda je prije četiri godine zaživio kao Odsjek za kazališnu umjetnost Umjetničke akademije u Osijeku. Naša akademija je druga glumačka akademija u Hrvatskoj, a nakon što je i Split pokrenuo svoju, imamo ih tri. Pri tome je Osijek specifičan jer obrazuje studente ravnopravno i za glumu i za lutkarstvo u prve tri godine, prvom ciklusu Bolonjske reforme."(S. Nikčević)
Add a comment        
 

 
predstavaDonosimo drugi dio izlaganja Sanje Nikčević s tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća o kazalištu. Izdvajamo: "Naravno da je dokumentarno kazalište postojalo i prije ovog trenda (njemačko i američko političko dokumentarno kazalište, žive novine i slično), ali je sada prešlo na glavne scene i postalo trend, moda. U toj modi naravno da ima i stupica - nije dovoljno dovesti na scenu prave teroriste ili prave srčane bolesnike, nije dovoljno citirati prave izjave političara. Kao što nije dovoljno da se deset ljudi izležava po cijele dane da bi se nešto zvalo reality show i privuklo ljude tako i kazalište mora pronaći priču koja će govoriti nešto više od današnjeg trenutka i nekome dalje od mog dvorišta. Problem sa svim trendovima, pa tkao i ovom dokumentarnom kazalištu je da se oponaša forma, a onaj početni impuls pravog sadržaja i one spomenute formule povratka Riječi i djelovanja u kazalištu se vrlo brzo putem izgubi."(S. Nikčević)
Add a comment        
 

 
kazališteS tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća o kazalištu donosimo prvi dio izlaganja Sanje Nikčević. Izdvajamo: "Nedavno sam se vratila iz Soluna gdje se ove godine od 10.-13. travnja dodijelila Europska kazališna nagrada. Nagrada je vrlo važna, dodjeljuje se pod najvišim pokroviteljstvom Vijeća Europe, a na dodjeli se okupi sva kazališna krema Europe: direktori važnijih festivala, kazališta, predsjednici međunarodnih udruga (ITI, kritičara, Kazališne unije i Kazališne konvencije...), europski kulturni uglednici, redatelji, kritičari te brojni novinari jer je to mjesto koje svojim odabirom nagrađenih ili potvrđuje postojeće trendove, ili ih završava, ili stvara nove. Glavnu nagradu dobio je Patrice Chereau, francuski glumac i redatelj, ali pravi barometar europskih trendova je nagrada za Novu kazališnu realnost. Ove godine dobili su je Sasha Waltz, Rimini Protokoll i Krzysztof Warlikowski uz jedno posebno spominjanje Belarus Free Theatrea koja točno pokazuje odnos snaga i trendova u evropskom kazalištu - pokazuje da je trend nove europske drame na zalazu, a da se uzdiže novi trend dokumentarnog kazališta."
Add a comment        
 

 
Divlja slobodaDonosimo i treći dio izlaganja dramske umjetnice Anje Šovagović-Despot s tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća i Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa održanoj 25. travnja 2008. godine u Zagrebu. Ovaj dio izlagnja odnosi se na njeno sudjelovanje u raspravi na spomenutoj tribini iz kojeg izdvajamo: “(...) Mislim da nije problem ni u novoj europskoj drami, ni u konceptualnim predstavama, jednostavno je na djelu nekakvo zatiranje hrvatskog teatra. Što je to hrvatski teatar? To je hrvatski glumac, naravno, i hrvatski pisac. Dakle, glumac je onaj najtrenutačniji suvremenik kazališnog stvaralaštva koji uopće postoji od svih umjetnosti. Ja kao glumac radim u jednoj zemlji u određenim okolnostima, u nekoj situaciji, političkoj, društvenoj, osobnoj, emotivnoj, bilo kakvoj i ne mogu egzistirati kao glumac ako nemam svoj korijen.”
Add a comment        
 

 
Anja ŠovagovićNa tribini Hrvatskog kulturnog vijeća i Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa održanoj 25. travnja 2008. godine u Zagrebu, sudjelovala je i dramska umjetnica Anja Šovagović-Despot čiji pisani prinos objavljujemo u nekoliko nastavaka. U ovom nastavku, prisjeća se zapisanih očevih promišljanja. Izdvajamo: "Pitanje umjetnosti, pitanje je čovjeka. Koliko je čovjek neobjašnjiv, neobjašnjivo je i to prčkanje po umjetnosti. Zašto sam izabrala Magellijev teatar, zašto sam u čovjeku koji je miljama od mene daleko pronašla svoj izraz, zašto smo se spojili i napravili toliko mnogo predstava zajedno, zašto je baš meni dao najbolje uloge svjetske dramske literature? Zašto sam njega mogla razumjeti, osjetiti, zašto sam njemu pristala na nešto što nisam nekome drugome, zašto sam s njim letjela kroz osjećaje, a negdje drugdje ih nisam mogla osloboditi, zašto sam, crpeći njegovu energiju, zaboravljala na sve razlike - kulturne, intelektualne, političke, generacijske - koje su stajale između nas?"
Add a comment        
 

 
teatarNa tribini Hrvatskog kulturnog vijeća i Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa sudjelovala je i dramska umjetnica Anja Šovagović-Despot čije izlaganje objavljujemo u nekoliko nastavaka. Izdvajamo: "A kako prepoznati što hoću u životu? Kako prepoznati svoj put, svoju punoću, svoj interes? Gdje naći uzor, gdje pronaći idola, kome se potpuno predati, kome vjerovati, kako se prepustiti, kako se opustiti? Nije li, na kraju krajeva, uspjeh ili neuspjeh u ovom našem hrvatskom glumačkom poslu, uvjetovan najnepredvidljivijim situacijama, nije li u ovom našem turbulentnom društvu ipak pitanje sreće ili neumoljivosti čudne sudbine kako ćemo sami sebe odrediti i kakvima će nas drugi vidjeti? Kako objasniti moju potragu za drukčijim, naprednijim, quasiliberalnijim od onoga što ja jesam, što je oko mene, kako sam odgojena? A odgojena sam da me nerviraju redatelji koji previše režiraju, koji previše dramatiziraju, koji previše eksploatiraju, koji previše konceptualiziraju, koji se guraju u centar kazališnog čina, koji od svog posla rade misterij, a od svoje osobe zvijezde, koji vole biti slavni, popularni, koji zavide glumcu jer on to ima prirodom posla. Tako sam, dakle, odgojena, a upravo sam stalno sa takvima radila, željela sam s njima raditi, bila sam, dapače, na taj rad ponosna."
Add a comment        
 

 
KazališteHrvatsko kulturno vijeće i Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa u petak, 25. travnja 2008. organizirali su javnu tribinu "Kamo ide hrvatsko glumište?". Sudjelovali su Sanja Nikčević, Anja Šovagović-Despot, Dragan Despot, Miroslav Međimorec, Hrvoje Hitrec i Igor Mrduljaš. U nastavku donosimo izlaganje Miroslava Međimorca, iz kojeg u ovom uvodu izdvajamo: "Vlast, politika, moć, nacionalizmi i ideologije, hrvatsko su kazalište cijelo jedno stoljeće, dvadeseto, estetski dijelile na „maticu” i „drugo kazalište”. Većini kulturne elite koja je u socijalizmu stvarala i poticala službenu, podobnu umjetnost/kazalište „matica” je bila društveno, politički i estetski prihvatljiva umjetnost, sukladna političkim interesima i ciljevima skupina koje su kazalištem upravljale kroz razdiobu novca i nametnute umjetničke kriterije. Njih (kriterije) određivale su uske skupine umjetnika, kritičara, političara. Činilo se da je dolaskom slobode i višeglasja dokinut taj način (političkog) određivanja umjetnosti/kazališta, no svjedoci smo da i dalje postoji podobna „matica” i nepodoban kazališni rub."
Add a comment        
 

 
KazališteHrvatsko kulturno vijeće i Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa u petak, 25. travnja 2008. organizirali su javnu tribinu "Kamo ide hrvatsko glumište?".  Sudjelovali su Sanja Nikčević, Anja Šovagović-Despot, Dragan Despot, Miroslav Međimorec, Hrvoje Hitrec i Igor Mrduljaš. U nastavku donosimo izlaganje Igora Mrduljaša već objavljeno u Hrvatskom slovu. Izdvajamo: "Na naše uvodno pitanje, naslov ove tribine, svatko će od nas odgovoriti iz svoga motrišta i iskustva, stvaralačkoga i gledateljskoga. Osobno, držim da se naše kazalište profesionalno kazalište, gradsko i narodno, rasulo iznutra i da samo stvara pričin kako je s njime sve u najboljemu redu. Urušilo se u svakom pogledu. Ustrojbeno, organizacijski, potpuno je nefunkcionalno. Kao da je izgradilo model spomoću kojega se opire svakom svom uprizorenju, pa se premijere i reprize događaju zahvaljujući samo pukoj inerciji i dobroj slučajnosti. Novi Zakon o kazalištima nije ništa popravio, ali je uvođenjem upravnih vijeća snizio odgovornost ravnatelja i osobito vlasnika (ureda za kulturu i Ministarstva kulture) i tako ih učinilo neodgovornijima negoli su bili dosad."
Add a comment        
 

 
HitrecS tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća i Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa pod nazivom "Kamo ide hrvatsko glumište?", održane 8 petak, 25. ravnja 2008. godine, donosimo izlaganje Hrvoja Hitreca. Izdvajamo: "Hrvatsko kulturno vijeće pojavljuje se uvijek kada osjeti da je u nekom području hrvatske zbilje ugrožen nacionalni i kulturni identitet ili kada šutnja zamijeni glasan govor. O stanju u hrvatskom glumištu već dugo se ne govori dovoljno, ili se uopće ne govori, malo je ili nimalo onih koji bi mogli - bez sigurnosti povijesnog odmaka - dati sintezu duha vremena i njegova odraza na hrvatsko kazalište. Dakle, zakinuti smo na polju ideje, pa ne znamo točno gdje smo, nesigurni smo u svezama s hrvatskom tradicijom, u svezama s književnom podlogom, ne prepoznajemo što je matica, a što rukavci, jedva izmičemo zamkama kazališta u kojemu je riječ tijelom postala, ali ne da bi prebivala među nama, nego nestala. Jedno je u svakom slučaju sigurno: ne postoji fenomen koji bi se mogao nazvati suvremenim hrvatskim kazalištem, po misli, osjećaju, stilu i originalnosti".
Add a comment        
Čet, 22-08-2019, 17:04:55

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.