- Detalji
U srijedu, 6. svibnja održana je u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća tribina pod naslovom «Bez hrvatskoga jezika u Europskoj uniji?». Nastupili su: akademik Stjepan Babić, dr. Mario Grčević i viši stručni savjetnici u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, profesori Milan Bošnjak i Staša Skenžić. U nastavku donosimo izlaganje dr. Maria Grčevića. "Borba za hrvatski jezik i protiv njega, koja je započela u 19. stoljeću najprije njegovim prisvajanjem pa onda nijekanjem sa srpske strane, vodila se s različitim intenzitetom sve do raspada SFRJ, kada beogradsku jezičnu politiku na terenu kratkoročno zamjenjuju tenkovi, a na papiru bujica proklamacija u kojima se veliča Karadžićev spis "Srbi svi i svuda" i tvrdnje rane slavistike o srpskome jeziku kao "krovnome jeziku" na većem dijelu južnoslavenskoga prostora. Od tenkova smo se obranili, a stare slavističke velikosrpske jezične zamisli raskrinkali. Hrvatska je danas samostalna država s ustavnom odredbom o hrvatskom jeziku kao službenom jeziku. Kad se danas govori o mogućim novim jezičnim opasnostima, najčešće se kao najveća prijetnja spominju brojni anglizmi. Ja mislim da oni nisu problem kakvim ih se predstavlja. S pravim problemom hrvatski će se jezik suočiti tek onda ako Hrvatska jezično nedovoljno pripremljena uđe u novu višenacionalnu državnu zajednicu u koju će kad-tad ući i Srbija."- Detalji
U srijedu, 6. svibnja održana je u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća tribina pod naslovom «Bez hrvatskoga jezika u Europskoj uniji?». Nastupili su: akademik Stjepan Babić, dr. Mario Grčević i viši stručni savjetnici u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, profesori Milan Bošnjak i Staša Skenžić. U nastavku donosimo izlaganje akademika Stjepana Babića održano na temelju opsežnoga članka koji će biti u cjelini objavljen u jednome od budućih brojeva Jezika. "O bitnim obilježjima, posebnostima hrvatskoga jezika, a u svezi s njime i srpskoga, napisano je na stotine članaka, a ipak je nakon svega teško doći do dobroga suda o hrvatskome književnome jeziku. Sporno je da li pridjev književni ili standardni, ali to nimalo ne utječe na bit ovoga članka i zato tu raspravu ovom prilikom možemo izostaviti. Samo napominjem da i kad kratkoće radi kažem hrvatski jezik, ipak podrazumijevam samo hrvatski književni jezik. Jednu tvrdnju mogu sa sigurnošću reći: Hrvatski književni jezik svojim glasovima, svojom gramatikom, leksičkim sastavom i stilskim vrijednostima takav jezik kakvoga više nema na svijetu. Zato se može reći što je Francuzima francuski jezik, to je Hrvatima hrvatski, u društvenome, pravnome, ustavnome, političkome smislu nema nikave razlike."- Detalji
U srijedu, 6. svibnja održana je u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća tribina pod naslovom «Bez hrvatskoga jezika u Europskoj uniji?». Nastupili su: akademik Stjepan Babić, dr. Mario Grčević i viši stručni savjetnici u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, profesori Milan Bošnjak i Staša Skenžić. Kako je uvodno istaknuo moderator tribine, velik broj indicija, ali i zloslutnih izjava različitih europskih moćnika, daje naslutiti da postoji scenarij po kojemu hrvatski jezik ne bi bio službeni jezik u Europskoj uniji, nego nepostojeći hrvatsko-bosansko-srpski jezik. Kao razlog se navodi «štednja» pri prevođenju, a drskiji eurokrati i otvoreno govore o nepostojanju posebnoga hrvatskog jezika.(H.Hitrec)- Detalji
Donosimo treći i poslijednji dio izlaganja Sanje Nikčević s tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća o kazalištu. Izdvajamo: "Umjetnička akademija u Osjeku ima tri odsjeka - glazbeni, likovni i kazališni. Osnovana je prije četiri godine na desetogodišnjoj tradiciji obrazovanja glazbenih pedagoga i iz potrebe sredine za takvom vrstom škole. Dvije osječke generacije koje su osamdesetih izašle iz „područne” škole zagrebačke akademije pokazale su da je i te kako potrebna jer ti glumci danas nose osječki repertoar. Projekt osnivanja osječke kazališne akademije već jako dugo traje i na njemu je radilo mnogo Osječana, a onda je prije četiri godine zaživio kao Odsjek za kazališnu umjetnost Umjetničke akademije u Osijeku. Naša akademija je druga glumačka akademija u Hrvatskoj, a nakon što je i Split pokrenuo svoju, imamo ih tri. Pri tome je Osijek specifičan jer obrazuje studente ravnopravno i za glumu i za lutkarstvo u prve tri godine, prvom ciklusu Bolonjske reforme."(S. Nikčević)- Detalji
Donosimo drugi dio izlaganja Sanje Nikčević s tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća o kazalištu. Izdvajamo: "Naravno da je dokumentarno kazalište postojalo i prije ovog trenda (njemačko i američko političko dokumentarno kazalište, žive novine i slično), ali je sada prešlo na glavne scene i postalo trend, moda. U toj modi naravno da ima i stupica - nije dovoljno dovesti na scenu prave teroriste ili prave srčane bolesnike, nije dovoljno citirati prave izjave političara. Kao što nije dovoljno da se deset ljudi izležava po cijele dane da bi se nešto zvalo reality show i privuklo ljude tako i kazalište mora pronaći priču koja će govoriti nešto više od današnjeg trenutka i nekome dalje od mog dvorišta. Problem sa svim trendovima, pa tkao i ovom dokumentarnom kazalištu je da se oponaša forma, a onaj početni impuls pravog sadržaja i one spomenute formule povratka Riječi i djelovanja u kazalištu se vrlo brzo putem izgubi."(S. Nikčević)- Detalji
S tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća o kazalištu donosimo prvi dio izlaganja Sanje Nikčević. Izdvajamo: "Nedavno sam se vratila iz Soluna gdje se ove godine od 10.-13. travnja dodijelila Europska kazališna nagrada. Nagrada je vrlo važna, dodjeljuje se pod najvišim pokroviteljstvom Vijeća Europe, a na dodjeli se okupi sva kazališna krema Europe: direktori važnijih festivala, kazališta, predsjednici međunarodnih udruga (ITI, kritičara, Kazališne unije i Kazališne konvencije...), europski kulturni uglednici, redatelji, kritičari te brojni novinari jer je to mjesto koje svojim odabirom nagrađenih ili potvrđuje postojeće trendove, ili ih završava, ili stvara nove. Glavnu nagradu dobio je Patrice Chereau, francuski glumac i redatelj, ali pravi barometar europskih trendova je nagrada za Novu kazališnu realnost. Ove godine dobili su je Sasha Waltz, Rimini Protokoll i Krzysztof Warlikowski uz jedno posebno spominjanje Belarus Free Theatrea koja točno pokazuje odnos snaga i trendova u evropskom kazalištu - pokazuje da je trend nove europske drame na zalazu, a da se uzdiže novi trend dokumentarnog kazališta."- Detalji
Donosimo i treći dio izlaganja dramske umjetnice Anje Šovagović-Despot s tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća i Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa održanoj 25. travnja 2008. godine u Zagrebu. Ovaj dio izlagnja odnosi se na njeno sudjelovanje u raspravi na spomenutoj tribini iz kojeg izdvajamo: “(...) Mislim da nije problem ni u novoj europskoj drami, ni u konceptualnim predstavama, jednostavno je na djelu nekakvo zatiranje hrvatskog teatra. Što je to hrvatski teatar? To je hrvatski glumac, naravno, i hrvatski pisac. Dakle, glumac je onaj najtrenutačniji suvremenik kazališnog stvaralaštva koji uopće postoji od svih umjetnosti. Ja kao glumac radim u jednoj zemlji u određenim okolnostima, u nekoj situaciji, političkoj, društvenoj, osobnoj, emotivnoj, bilo kakvoj i ne mogu egzistirati kao glumac ako nemam svoj korijen.”- Detalji
Na tribini Hrvatskog kulturnog vijeća i Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa održanoj 25. travnja 2008. godine u Zagrebu, sudjelovala je i dramska umjetnica Anja Šovagović-Despot čiji pisani prinos objavljujemo u nekoliko nastavaka. U ovom nastavku, prisjeća se zapisanih očevih promišljanja. Izdvajamo: "Pitanje umjetnosti, pitanje je čovjeka. Koliko je čovjek neobjašnjiv, neobjašnjivo je i to prčkanje po umjetnosti. Zašto sam izabrala Magellijev teatar, zašto sam u čovjeku koji je miljama od mene daleko pronašla svoj izraz, zašto smo se spojili i napravili toliko mnogo predstava zajedno, zašto je baš meni dao najbolje uloge svjetske dramske literature? Zašto sam njega mogla razumjeti, osjetiti, zašto sam njemu pristala na nešto što nisam nekome drugome, zašto sam s njim letjela kroz osjećaje, a negdje drugdje ih nisam mogla osloboditi, zašto sam, crpeći njegovu energiju, zaboravljala na sve razlike - kulturne, intelektualne, političke, generacijske - koje su stajale između nas?"- Detalji
Na tribini Hrvatskog kulturnog vijeća i Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa sudjelovala je i dramska umjetnica Anja Šovagović-Despot čije izlaganje objavljujemo u nekoliko nastavaka. Izdvajamo: "A kako prepoznati što hoću u životu? Kako prepoznati svoj put, svoju punoću, svoj interes? Gdje naći uzor, gdje pronaći idola, kome se potpuno predati, kome vjerovati, kako se prepustiti, kako se opustiti? Nije li, na kraju krajeva, uspjeh ili neuspjeh u ovom našem hrvatskom glumačkom poslu, uvjetovan najnepredvidljivijim situacijama, nije li u ovom našem turbulentnom društvu ipak pitanje sreće ili neumoljivosti čudne sudbine kako ćemo sami sebe odrediti i kakvima će nas drugi vidjeti? Kako objasniti moju potragu za drukčijim, naprednijim, quasiliberalnijim od onoga što ja jesam, što je oko mene, kako sam odgojena? A odgojena sam da me nerviraju redatelji koji previše režiraju, koji previše dramatiziraju, koji previše eksploatiraju, koji previše konceptualiziraju, koji se guraju u centar kazališnog čina, koji od svog posla rade misterij, a od svoje osobe zvijezde, koji vole biti slavni, popularni, koji zavide glumcu jer on to ima prirodom posla. Tako sam, dakle, odgojena, a upravo sam stalno sa takvima radila, željela sam s njima raditi, bila sam, dapače, na taj rad ponosna."Sri, 19-03-2025, 10:43:32
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.
Komentirajte
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 19. ožujka 1997. umro Husnija Hrustanović
- 18. ožujka 1923. velika izborna pobjeda HRSS-a
- 18. ožujka 1832. umro Josip Đurkovečki
- 18. ožujka 1879. rođen Joza Ivakić
- 18. ožujka 1990. pokušaj atentata na Franju Tuđmana
- 18. ožujka 1991. Odluka o odvajanju „SAO Krajine” od Hrvatske
- 18. ožujka 1994. potpisan Washingtonski sporazum
- 18. ožujka 2012. umro Imra Agotić
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI
Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.