Predsjednik HKV-a na predstavljanju zbornika o radu Haaškog suda

Zbornik " Haaški sud, zajednički zločinački pothvat, - Što je to ?" ( 2 ) predstavljamo danas, 6. veljače, dva dana prije dolaska u Zagreb glavne haaške tužiteljice, koja će biti srdačno primljena u državnom vrhu, a zatim će zajedno s dobrim dijelom toga vrha nastupiti na međunarodnoj konferenciji o utvrđivanju istine nakon ratnih sukoba, koju organiziraju razne skupine poput Hrvatskog helsinškog odbora, dakle nositelji protuhrvatske politike i predstavnici stajališta koja su u potpunoj suprotnosti s pretežitim mišljenjem javnosti o Međunarodnom sudu u Haagu. Nedostajat će im još jedino stalni suradnik suda, Savo Štrbac, no nazočni će ga dostojno zamijeniti.

Narod nitko ništa ne pita, a kada ipak dođe do glasa, onda se izjasni kao u anketi koja je neki dan popratila televizijsku emisiju posvećenu Haagu - to jest, gotovo devedeset posto građana ove zemlje ne vjeruje u pravednost haaškoga suda. Naravno.

No nije riječi samo o pravednosti, pravdi i pravu, riječ je o mnogo sudbonosnijim posljedicama na stabilnost Republike Hrvatske.

Hrvatsko kulturno vijeće, koje okuplja više od tisuću članova, mahom uglednih umjetnika i znanstvenika, jedino u ovom trenutku sustavno razotkriva narav, motive i ciljeve haaškog Tužiteljstva, ispunjavajući tako dug prema hrvatskim braniteljima, hrvatskoj državi i hrvatskom narodu. Bit će zabilježeno da nismo ustuknuli pred ovim novim oblikom nasilja, nego se suprotstavili i artikulirali podlogu koja omogućuje obranu i oslobađanje hrvatskih generala.

Činili smo to, činimo i činit ćemo do kraja, na svoj način, kao umjetnici i znanstvenici, kao slobodni ljudi. Već u lipnju prošle godine održan je u Zagrebu prvi, međunarodni stručno-znanstveni skup na temu Haaškoga suda. Svrhu toga skupa možda je najbolje definirao gost Hrvatskoga kulturnog vijeća, engleski povjesničar Robin Harris, koji je podsjetio na misao Edmunda Burkea, a ta je: "Sve što je potrebno da zlo nadvlada, jest da dobri ljudi ne čine ništa. " Isti taj Harris nazvao je haaški sud arogantnim i čudovišnim, uz mnoge odgovorne argumente. Hrvatski govornici, povjesničari i pravnici detaljno su analizirali rad haaškog Tribunala.

Izlaganja s toga, prvoga skupa objavljena su u zborniku, objavljenom u srpnju 2006.

Šest mjeseci poslije, održan je u Zagrebu novi stručno-znanstveni skup, pod istim naslovom. Govorili su – dr. Milan Vuković, sudac Ustavnoga suda Republike Hrvatske i predsjednik Vrhovnoga suda u vrijeme Domovinskoga rata, dr. Mile Bogović, povjesničar i biskup Gospićko-senjske biskupije, dr. Goran Granić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske od 2000. do 2003., zadužen za suradnju s Međunarodnim sudom u Haagu, pravnik i književnik mr. Lujo Medvidović, pravnici iz Splita Ankica Luetić i Zoran Mimica, zatim Nedjeljko Mihanović, književnik i predsjednik Hrvatskoga sabora u vrijeme akcije "Oluja", akademici Josip Pečarić i Stanko Popović, te novinar Marko Barišić.

Njihova izlaganja tiskana su u zborniku koji danas promoviramo, dakle na početku godine u kojoj počinje suđenje generalu Anti Gotovini, te generalima Čermaku i Markaču. Suđenje na temelju Izmijenjene optužnice u kojoj se najtežim kvalifikacijama pridodaje i optužba za "zajednički zločinački pothvat", optužba de facto protiv cijeloga hrvatskoga državnog i vojnog vrha, hrvatskih branitelja i hrvatskoga naroda.

Autori zastupljeni u ovom zborniku stavili su ratna zbivanja u povijesni kontekst, potkrjepljujući svoje analize i teze nizom relevantnih dokumenata. Dokazali su da Optužnica vrvi povijesnim krivotvorinama, da je u suprotnosti s međunarodnim pravom i rezolucijama Ujedinjenih naroda, da negira Ustav Republike Hrvatske, teritorijalni ustroj naše države i ovlasti civilnoga i vojnog vodstva, da je maliciozna, hipertrofirana i pravno deplasirana.

U prilogu je u zborniku tiskano i Izvješće Ustavnoga suda Republike Hrvatske, koje je na stanovit način magna carta svih relevantnih dokumenata iz devedestih godina prošloga stoljeća.

I na kraju: odjek ovoga zbornika koji je tiskan prije sedam dana, već sada je značajan. Da ne živimo u doba iznevjerene demokracije , bio bi i mnogo veći, da hrvatsko novinarstvo nije pacificirano dijelom iz istoga toga Haaga, kritičko promišljanje djelovanja haaškoga Suda, a posebno Tužiteljstva, bilo bi otvorenije i žešće, do svijesti naših ljudi došla bi bjelodana spoznaja da su sile koje stoje iza Haaškog suda iste one koje su stanje na terenu s kraja 1991. htjele pretvoriti u trajno političko rješenje.

No, kada budete za dva dana gledali na ekranima sramotni dance macabre aktualne hrvatske politike, što pozicije, što opozicije, u organizaciji onih koji ne mogu smisliti hrvatsku državu, u toj besramnoj fašničkoj povorci u čast haaškoga tužiteljstva, sjetite se, dame i gospodo, da taj bezočni karneval ima potporu ni deset posto hrvatskih građana, a da je Hrvatsko kulturno vijeće artikulirani glas onih devedeset posto, ogorčenih, ali ne i potpuno bespomoćnih, jer dolaze izbori.

I posve na kraju: nadamo se ipak da će suci Haaškoga tribunala u zadnjem trzaju toga tijela smoći snage da donesu pravednu odluku i tako spasiti svoj obraz i spasiti obraz svojih utemeljitelja, Ujedinjenih naroda.

Hrvoje Hitrec