Održan HKV-ov stručni skup o radu haaškog suda

Zagreb, 8. prosinca 2006.: Drugi stručni skup "Haaški sud - zajednički zločinački pothvat - što je to?", koji je organiziralo Hrvatsko kulturno vijeće, jutros je u Zagrebu počeo s radom. Otvarajući skup, sudac Ustavnoga suda Milan Vuković ocijenio je kako Haaški sud sustavno iskrivljuje činjenice i krivotvori povijest nastanka hrvatske države.

"Oni koji su provodili agresiju prošli su nekažnjeno na račun svojih žrtava", rekao je. Ličko-senjski biskup Mile Bogović smatra da je cilj međunarodnih središta moći bila uspostava mira, a ne pravde. "Ako su odbacili nasilna sredstva kojima se pokušalo sačuvati Jugoslaviju, nisu još uvijek odbacili taj cilj", rekao je. Ustvrdio je i da je "trećesiječanjska ekipa" nakon dolaska na vlast 2000. trebala što više ocrnjivati raniju vlast u Hrvatskoj. "Otad se drukčije gleda na žrtve i zanos kojima je stvorena Hrvatska", dodao je. Smatra kako od pojave sintagme "treba individualizirati krivnju" počinje kriminalizacija Hrvatske. "Individualizirati krivnju generalu Gotovini znači svući s njega sve ono što je dobro napravio za Hrvatsku", rekao je, ocjenivši da se tim krenulo u pranje Hrvatske od svega onog što je plemenito. Po njegovim riječima to je đavolski pogled na čovjeka. "To se događalo i ovih dana kada se upiralo prstom (Glavaš) u još nedokazanu krivnju", rekao je objasnivši da su neki u javnosti, pravdajući to radom pravne države, kliktali od radosti. "Pravna država je funkcionirala i onda kada su razapeli Isusa", rekao je. Pozvao je da se individualizira dobrota. Mučenički sjaj na licu Hrvatske nije prljav, rekao je, dodavši da trebamo biti ponosni što smo pripadnici ovoga naroda.

Suđenje hrvatskim novinarima pred Haaškim sudom akademik Josip Pečarić ocijenio je zločinačkim pothvatom. "Nizozemski vojnici dobili su nagradu za nesprječavanje genocida u Srebrenici", rekao je dodavši da se Hrvatima sudi upravo zato što su genocid spriječili u Bihaću. Suđenje novinarima zbog, kako je rekao, raskrinkavanja tužiteljičinih obmana, ocijenio je kao političku i osobnu osvetu Carle del Ponte. Kazao je i da to ona radi u sprezi s hrvatskim predsjednika Stjepanom Mesićem. Pečarić je rekao i kako je naknadno otkriveno da su mnogi svjedoci u slučaju protiv generala Blaškića bili na popisu traženih međunarodnih terorista.

Po riječima bivšega potpredsjednika u hrvatskoj Vladi zaduženog za suradnju s Haaškim sudom Gorana Granića, zadaća Haaškoga suda bila je uspostava mira u bivšoj Jugoslaviji. "Nametnuti mir značilo je prihvatiti političko rješenje s trećinom okupiranoga područja u Hrvatskoj", rekao je dodavši da je to bilo priznanje surogata "rsk" proizašloga iz rata. Podsjetio je i kako je prema toj politici razbijače Jugoslavije, a to su kako tvrde bili Hrvati, trebalo kazniti. Po istom načelu branitelje Jugoslavije, JNA i saveznu vladu trebalo je osloboditi krivnje, rekao je Granić dodavši da je JNA od međunarodne zajednice dobila mandat da kratkotrajnim ratom sačuva Jugoslaviju. "Zato i jest nepisano pravilo Haaškoga suda da nije nadležan za suđenje agresiji", napomenuo je. Tim se, kako je rekao, "izbjegla kvalifikacija rata kao najvećeg zločina". "Po zapovjednoj odgovornosti iz JNA i saveznog vodstva nitko nije bio optužen", rekao je i dodao kako se za pojedinačne zločine u Hrvatskoj zapovjedna odgovornost tražila sve do predsjednika Republike. Granić je ocijenio i kako sud smatra rat protiv Hrvatske i BiH građanskim ratom. "Zato se tražila ravnoteža krivnje među zaraćenim stranama", napomenuo je dodavši da je u haaškim dokumentima uporno stajalo da je Hrvatska napadala "republiku srpsku krajinu". Ustvrdio je i kako su u istražiteljskim timovima haaškoga Tužiteljstva uglavnom bili obavještajci određenih zemalja. "Preko njih se stvarao karakter optužnice i upravljalo optužbom", ocijenio je dodavši da bi se Tužiteljstvo s tim uglavnom slagalo.

Na današnjem skupu, između ostalih, još će govoriti akademici Lujo Medvidović, Stanko Popović, te stručni suradnik HAZU-a Nedjeljko Mihanović. Svi radovi bit će objavljeni u zborniku.

Hina