HitrecU sklopu suradnje HKV-a i HIZ-BIH-a, 28. svibnja gostovali su u Mostaru članovi HKV-a Hrvoje Hitrec i dr. Nedjeljko Mihanović, te novinarka i spisateljica Višnja Starešina, koji su održali tribinu u Hrvatskom domu Stjepana Kosače. U nastavku u cijelosti donosimo izlaganje Hrvoja Hitreca. Izdvajamo: "U ime više od tisuću članova Hrvatskoga kulturnog vijeća, zahvaljujem Hrvatskom intelektualnom zboru i predsjedniku gospodinu Pavloviću na pozivu u Mostar, što je, nadam se, samo početak intenzivnije suradnje naših društava, koja rade u istom cilju očuvanja hrvatskoga kulturnog identiteta. Dopustite mi nekoliko riječi o Hrvatskom kulturnom vijeću. Mi smo se pojavili na sceni početkom 2005. inicijativnim skupom koji je izazvao veliku buru u hrvatskoj političkoj i kulturnoj javnosti, te je u stvari značio prekid nove hrvatske šutnje o paradoksalnoj dominaciji jednoga svjetonazora, čije su vrijednosti vrlo daleko od tradicionalnih naših vrednota. Progovorili smo o nagrizanju državnoga suvereniteta i o nadnacionalnim integracijama u koje srlja Hrvatska, mnogo puta na štetu vlastitih interesa."
Add a comment        
 

 
YambrusicKao svojevrsni uvod i poziv na peti stručni skup Hrvatskoga kulturnog vijeća o Haaškome sudu koji će se 6. lipnja 2008. godine s početkom u 9.00 sati održati u hotelu Westin u Zagrebu, donosimo i poslijednje izlaganje sa prethodno održanog četvrtog po redu skupa pod nazivom  "Haški sud – «zajednički zločinački pothvat» – što je to?". Autor izlaganja je hrvatski odvjetnik u Washingtonu dr. Eduard Slavko Yambrusic, a njegovo, kao i izlaganja ostalih sudionika toga skupa možete pročitati u Zborniku izlaganja, koji se može pribaviti u sjedištu Hrvatskoga kulturnog vijeća na adresi Gundulićeva 23/III u Zagrebu. Više informacija o zborniku, kao i o detaljima samog skupa  možete saznati na br. telefona +385-1-4854-361 . Iz izlaganja dr. Yambrusica izdvajamo: "U Hrvatskoj, građani i vlada izrazili su ogorčenje zbog presude - major Veselin Šljivančanin pet godina, general Mile Mrkšić 25 godina, i kapetan Miroslav Radić, oslobođen krivnje. Predsjednik Stipe Mesić, premijer dr. Ivo Sanader i Vladimir Šeks, predsjednik Sabora, i većina članova Hrvatskoga sabora kategorički su odbili odluku Suda. Pisma i kritički osvrti na osudu poslana su u nacionalna i međunarodna središta moći, prisjećajući nadležne da je Hrvatska vodila rat za oslobođenje svojih područja braneći svoju domovinu od golog nasilja u kojemu je agresor počinio ogromna zlodjela i nanio nesagledivu štetu. Ovakvu činjeničnu stvarnost arhitekti haaškoga Tribunala zamijenili su "virtualnom stvarnošću" oružanoga konflikta "balkanskih plemena" koji su se (već tko zna po koliko puta) ponovno sukobili u građanskom ratu."
Add a comment        
 

 
Nedjeljko MihanovićKao svojevrsnu najavu skorog 5. stručnoga skupa Hrvatskoga kulturnog vijeća o Haaškome sudu pod nazivom "Haški sud – «zajednički zločinački pothvat» – što je to?", donosimo izlaganje dr. Nedjeljka Mihanovića s 4. skupa koje do sada još nismo bili objavili na Portalu. Podsjećamo, zbornike radova s dosad održanih skupova na temu rada Haaškog suda može se dobiti preko našeg Tajništva. Izdvajamo: "Doista je cijela hrvatska javnost sa zaprepaštenjem i zgražanjem primila krajem rujna vijest o sramotnoj i drskoj presudi, koju je izrekao Međuntarodni kazneni sud u Haagu počiniteljima ratnog zločina Mili Mrkšiću, Veselinu Šljivančaninu i Miroslavu Radiću, koji su u serijama kriminalnog umorstva počinili u gradu Vukovaru, na stratištu Ovčare i na području hrvatskog Podunavlja. U tome besramnom sudskom pravorjeku su posve zanemarena ratna zlodjela počinjena na planu velikosrpske agresije: totalno razaranje grada Vukovara (oko 90%), pogrom vukovarskih civila i ranjenika (oko 5000 žrtava), zločini nasilja, silovanja žena i maloljetnih djevojčica, zločinstva organiziranih grabežnih umorstava i pljačke na području istočne Hrvatske. I moramo priznati da nas je ova sramotna presuda MKSJ i ovo zatvaranje očiju pred očitim zločinima zgranulo i ogorčilo. Ovaj cinični sudski pravorjek je bio šokantan za sve hrvatske građane, osim za one koji hrvatsku suverenost i državnost mrze i preziru. Sramota za Europu, za Ujedinjene narode i za Vijeće sigurnosti!"
Add a comment        
 

 
Mate KovačevićS promocije 4. Zbornika o Haaškome sudu u cijelosti donosimo izlaganje Mate Kovačevića, u kojem je dan osvrt na ulogu Haaškog suda, kao i na radove koji su objavljeni u Zborniku. Izdvajamo dio u kojem je Kovačević sažeo ulogu hrvatskih medija: "Osim pravno-političkoga, posebno ističem medijsku prezentaciju, koja zbog masovne konzumacije i mimetičke moći glasila, ima posebnu ulogu u tzv. senzibiliziranu javnosti. Kao sudište kojem je zadaća ponajprije stvarati političke uvjete, ono gubi, ako ju je ikad i imalo, svoju pravnu ulogu, a ozloglašavanjem političkih protivnika, uz pomoć medija i tankoćutnim uporabom praktične psihologije, masovno se koristi javnom manipulacijom, te na taj način pokušava stvarati stajališta, koja odgovaraju njegovim političkim i financijskim sponzorima. Na primjeru hrvatske umreženosti domaćih medija, nekih nevladinih udruga, Haaškoga sudišta i ucijenjenih nacionalnih ustanova, odčitava se pogubna učinkovitost moći usidrene tek u rukama male skupine moćnika, koju ne obvezuje nikakvo nacionalno zakonodavstvo. Osmogodišnja tiranija bivše tužiteljice Carle del Ponte otkrila je kako neograničena moć u rukama osobe čak s rasističkim preduvjerenjima, može rastrojiti cijelu državnu zajednicu.". Tiskane primjerke Zbornika moguće je nabaviti u sjedištu HKV-a na adresi Gundulićeva 23/3 u Zagrebu, odnosno više informacija može se dobiti na broju telefona +385-01-4854-361.
Add a comment        
 

 
Promocija Zbornika HKV-aKako smo već pisali na Portalu, u Zagrebu je 17. travnja 2008. godine predstavljen Zbornik "Haaški sud - zajednički zločinački pothvat - što je to?". Riječ je o okupljenim radovima 13 hrvatskih povjesničara, književnika, pravnika i novinara, sudionika istoimenoga skupa Hrvatskog kulturnog vijeća održanoga u prosincu 2007. Tiskane primjerke Zbornika moguće je nabaviti u sjedištu HKV-a na adresi Gundulićeva 23/3 u Zagrebu, odnosno više informacija može se dobiti na broju telefona +385-01-4854-361. U nastavku donosimo sažetu, ali ipak informativnu vijest koju je Hina donijela o objavi spomenutoga Zbornika. Izdvajamo: "U zborniku se može pročitati o općem porazu međunarodnog kaznenog prava u srazu s novom globalističkom pravdom, odnosno, pravom jačega, kazao je predsjednik Hrvatskog kulturnog vijeća Hrvoje Hitrec. Podsjetio je da su skupovi o Haaškom sudu započeli 2006. "kada je u krugovima hrvatske Vlade bilo kakvo oponiranje Sudu progla avano gotovo neprijateljskim činom". Danas je međutim, kazao je Hitrec, bivša tužiteljica Carla del Ponte i svojom knjigom potvrdila i otkrila svoje ovinističke, rasističke i kroatofobične dimenzije, a njezin opis Hrvata kao "podmuklih kurvinih sinova" nije nikoga od nas iznenadio".
Add a comment        
 

 
Promocija 4. Zbornika o Haaškom suduS promocije 4. zbornika «Haaški sud – 'Zajednički zločinački pothvat' – Što je to?» donosimo govor predsjednika Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoja Hitreca. Iako su skupovi HKV-a na temu rada haaškog suda bili često medijski ignorirani, nema sumnje kako su oni zbog ozbiljnosti i stručnosti govornika ipak imali znatan utjecaj. Hitrec u svom govoru podsjeća: "Stručno-znanstveni skupovi pod naslovom "Haaški sud - Zajednički zločinački pothvat - Što je to?", započeli su u lipnju 2006., u doba kada je u krugovima hrvatske Vlade bilo kakvo oponiranje Međunarodnom kaznenom sudu proglašavano gotovo neprijateljskim činom, kada je ta Vlada doslovce puzala pred svemoćnom tužiteljicom, kada je u Zagrebu dočekivana državnim počastima, kada su kontrolirani mediji gurali glavu u pijesak pred bezočnom količinom nepravda, premda su pred Sud izvođeni i novinari, isprva oni s desne, a poslije i s drugih strana političke scene. Hrvatski intelektualci nisu se pokolebali, skupovi su nastavljeni, a Vladini krugovi, kako piše u ovom zborniku dr. Nedjeljko Mihanović, "gluhonijemo su ignorirali sav taj rad sveučilišnih profesora, akademika, sudaca, pravnika, odvjetnika, povjesnika, književnika i novinara, okupljenih oko Hrvatskoga kulturnog vijeća.» «I dok su ovi protagonisti prava i pravde", nastavlja Mihanović , "otvoreno, argumentirano, oštroumno i dalekovidno govorili o Haagu i haaškim optužnicama, dotle su naša ministarstva i znanosti i kulture patetično mljela banalnosti da hrvatski intelektualci potkopavaju kooperativni rad Vlade s haaškim tužiteljstvom. I tko nije vjerovao u logiku toga uzvišenog međunarodno-pravnog suda, proglašavan je konzervativnim, politički nepismenim eurofobom i pesimistom."
Add a comment        
 

 
4.-skup hkv-a o haškome suduSa 4. stručnoga skupa Hrvatskoga kulturnog vijeća o Haaškome sudu pod nazivom "Haški sud – «zajednički zločinački pothvat» – što je to?", donosimo izlaganje dipl. ing. Drage Duvnjaka. Izdvajamo: "Bagateliziranje hrvatskih žrtava nekažnjavanjem zločinaca, nerazmjerna zastupljenost okrivljenih Hrvata iz BIH na Haaškom sudu, zatvaranje hrvatskih političkih lidera, davanje legitimiteta republici Srpskoj a istovremeno kriminaliziranje same primisli na Herceg Bosnu itd… Nužno je temeljito razotkriti političku pozadinu sudovanja Haaškoga suda, da bi se u ime pravednosti iznašla prava obrana, koja će se očito morati voditi i u izvanpravnoj sferi. Pitanje je zašto su EU - moćnici uopće prihvatili regionalni koncept s dominantnom nacijom kao kohezivnim faktorom, ako je povijest potvrdila da su takve zajednice u ovom području bure baruta? Treba napraviti jednu autoritativnu i cjelovitu studiju s analizom bitnih društveno – političkih, socioloških, ekonomskih i vojno-strateških aspekata realizacije takvoga regionalnog koncepta. Prvenstveno znanstvena i politički neutralna studija mogla bi analizom povijesnih i trenutnih okolnosti pokušati simulirati mogući razvoj situacije sa svim mogućim posljedicama".
Add a comment        
 

 
Marko Barišrić.Kako to nakon Oluje više nije bilo moguće, jer je njome zauvijek eliminirana velika Srbija, Hrvatska je za svoj vojni uspjeh u Oluji iz Haaga preko optužnica za svoj državni i vojni vrh trebala dobiti političku kaznu - neku vrstu odmazde kojom se pokušalo vratiti stvari na početak. Vidljivo je to bilo i iz reakcija nekih bivših krajinskih dužnosnika koji su podizanje optužnice protiv generala Gotovine tumačili i kao najavu reinkarnacije bivše srpske paradržave u Hrvatskoj. Međutim, unatoč tim motivima, haaško Tužiteljstvo, odnosno, one europske političke snage koje su stajale iza toga, na kraju ipak nisu, barem zasada, uspjele u tom naumu. Glavni razlog je prvenstveno u tome što nisu našli ni dovoljan broj kvalitetnih dokaza, a niti dostatan broj svjedoka koji bi potvrdili njihove unaprijed postavljene teze s kojima su sročili optužnicu. Nisu ih pronašli, ponajprije stoga, jer ih i nema i jer Oluja nije bila niti planirana ali niti provedena s ciljem deportacije, odnosno etničkog čišćenja srpskog pučanstva. Suočeno s mogućim porazom u sudskom procesu, pa čak i s eventuanim odbacivanjem optužnice, haaško Tužiteljstvo je prije nekoliko mjeseci krenulo u zastrašivanje mogućih svjedoka obrane.(M.Barišić)
Add a comment        
 

 
Mile PrpaSa 4. stručnoga skupa HKV-a pod nazivom "Haški sud – «zajednički zločinački pothvat» – što je to?", donosimo izlaganje dipl. iur. Mile Prpe. Izdvajamo: "Uzroci odnosa međunarodne zajednice prema Hrvatskoj nisu od jučer i nisu samo iz doba dviju Jugoslavija. Dovoljno je baciti pogled na političku kartu Europe prije 1914.g i vidjeti da Europom od Baltika do Jadrana dominiraju dvije velike njemačke države, Njemačka i Austro-Ugarska. Ova druga, makar ne potpuno njemačka, bila je pod snažnim utjecajem i u savezništvu s Njemačkom. Unutar Austro-Ugarske nalazila se i Hrvatska, koja je, htjela to ili ne, morala dijeliti i njihovu političku sudbinu. Te dvije velike države koje su do 1914. dominirale europskim kontinentom bile su trn u oku ponajprije Francuskoj i Velikoj Britaniji, Carskoj Rusiji, Italiji, pa i još ponekima. Kad u kontekstu novih događanja govorimo o pojmu „međunarodna zajednica“ tada moramo biti vrlo oprezni, jer je riječ samo o nekoliko, u svjetskoj politici vrlo utjecajnih država, kao što su Velika Britanija, Francuska, Rusija, Italija i neke druge manje europske države koje su, ne uvijek vidljivo, interesno povezane, a politički djeluju podmuklo upravo tim neformalnim mehanizmima. Vrlo često se, za tom skupinom država povode i druge države u svijetu, koje nisu previše zainteresirane za naše prostore i njihove probleme, a još manje su zainteresirane da se u međunarodnim tijelima suprotstavljaju toj skupini političkih jakih i utjecajnih država. Hrvatska je u 20. stoljeću stjecanjem brojnih negativnih okolnosti postala njihova najeklatantnija žrtva u Europi".
Add a comment        
Pon, 21-10-2019, 03:29:10

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.