Detalji

Objavljeno: 14. veljače 2011.

U ponedjeljak 7. veljače 2011. Hrvatsko kulturno vijeće priredilo je jednu od svojih najznačajnijih tribina do sada, pod nazivom "Hrvatsko sudstvo i Europska unija". Na tribini su izlagali: Milan Vuković, dr. iur., Vladimir Gredelj - odvjetnik, novinar i publicist Mate Kovačević i mr. sc. Lujo Medvidović - odvjetnik čije izlaganje donosimo u nastavku. Izdvajamo:"Slučaj Tihomira Purde je snažan poticaj za istinoljubivu raspravu. Njemu žele suditi zato što je kao hrvatski branitelj u Hrvatskoj branio Hrvatsku. Žele mu suditi pred kaznenim sudom iako je kaznena vlast RH provela dokazni postupak i ustanovila da on nije počinitelj kaznenog djela, a po općim načelima međunarodnog kaznenog prava nema kaznenog djela kad počinitelj postupa u nužnoj obrani i krajnjoj nuždi. Žele mu suditi iako pred sudom u Nürnbergu nije bio optužen nijedan engleski, francuski, američki ili sovjetski vojnik."

Detalji

Objavljeno: 10. veljače 2011.

Sa stručno-znanstvenoga skupa "Hrvatski jezik u slobodnoj Hrvatskoj" održanoga 5. veljače 2011. u Tovarniku donosimo uvodno izlaganje dr. sc. Maria Grčevića. Izdvajamo: "Hrvatski su političari zajedno s njima naklonjenim kolegama u EU uspjeli izboriti prihvaćanje hrvatskoga kao 24. službenoga jezika EU nakon što Hrvatska uđe u EU. Ta je radosna vijest obznanjena 5. studenoga 2010., a o njoj je, nasuprot nekim drugim hrvatskim dnevnim novinama, objektivan članak objavio Večernji list. U njemu se kaže da "nisu prošli zahtjevi da se radi ušteda umjesto hrvatskog uvede »srpsko-hrvatski«". Nije poznato je li to priznanje bilo uvjetovano nekim ustupcima, no lako je moguće da jest."

Detalji

Objavljeno: 08. veljače 2011.

U ponedjeljak 7. veljače 2011. Hrvatsko kulturno vijeće priredilo je jednu od svojih najznačajnijih tribina do sada, pod nazivom "Hrvatsko sudstvo i Europska unija". Na tribini su izlagali: Milan Vuković, dr. iur., Vladimir Gredelj - odvjetnik, mr. sc. Lujo Medvidović - odvjetnik, i novinar i publicist Mate Kovačević, čije izlaganje donosimo u nastavku popraćeno fotografijama Oskara Šarunića. Izdvajamo: "Evo je prošlo skoro dvadesetak godina od obnove hrvatske državne neovisnosti, a hrvatski narod ponovno stoji pred sudbonosnom odlukom o svojoj budućnosti. Naime, ubrzo će na referendumu sam morati odlučiti hoće li pristati na uvjete što mu ih nudi takozvana Europska unija i na temelju te odluke postati sastavnim dijelom jedne zajednice država koja, unatoč desetljetnom postojanju, još uvijek nije precizno definirala značaj svoga zajedništva. Nažalost u našoj javnosti još nije provedena ozbiljna raspra o prednostima i nedostatcima članstva u toj Uniji."

Detalji

Objavljeno: 31. siječnja 2011.

30. siječnja 2011. održan je u Šibeniku mirni prosvjedni skup potpore hrvatskim braniteljima na kojem se okupilo više od 300 branitelja. Nakon skupa u hotelu "Jadran" održana je tribina pod naslovom "Hrvatski branitelji u žrvnju Jugosfere". Organizator  tribine bila je "Građanska inicijativa za istinu i afirmaciju Domovinskoga rata", a suorganizator HČSP. Donosimo  fotografije s prosvjednog skupa i tribine, kao i izlaganje člana Hrvatskoga kulturnog vijeća prof. dr. Branimira Lukšića iz čijeg uvoda izdvajamo: "Iza toga sustavnog progona krije se nakana izjednačavanja krivnje svih sudionika Domovinskoga rata, krije se pokušaj da se dokaže, da na Hrvatsku nije izvršena agresija od Srbije, Crne Gore i JNA, nego da je to bio građanski rat koji je skrivila Hrvatska. Na taj se način Hrvatsku želi prisiliti da prihvati sve one prijedloge koje joj nameću globokratski centri moći. Uzmimo samo jedan primjer: borba Čeha za obranu njihove zemlje nazvana je borbom za nacionalno oslobođenje, dok je borba Hrvata za obranu njihove zemlje nazvana nacionalizmom. I dok npr. SAD časte i slave svoje ratne veterane koji su se borili na teritoriju drugih država, hrvatska vlast ne zaštićuje svoje branitelje koji su se borili u svojoj vlastitoj zemlji za njezino oslobođenje od okupacije."

Detalji

Objavljeno: 26. siječnja 2011.

U ponovno pretijesnoj dvorani Hrvatskog slova održana je vrlo inspirativna i domoljubnim naponom nabijena tribina pod nazivom „Hrvatski branitelji u žrvnju Jugosfere". I sam naslov daje naslutiti ovu vruću atmosferu koja je i više nego podgrijana nedavnim nesretnim događanjima u državi. Svojom prisutnošću počastio nas je i HRT. Govorili su najavljeni sudionici: Mile Pešorda - književnik i zamjenik gl. urednika Hrvatskoga slova, prof.dr. Josip Jurčević - dragovoljac Domovinskog rata i predsjednički kandidat RH na prošlim izborima, Tomislav Jonjić – odvjetnik te Ivan Pandža - hrvatski branitelj i bivši predsjednik HVIDR-e Grada Zagreba.(S.Lažeta,www.uhd91.com)

Detalji

Objavljeno: 23. siječnja 2011.

Nakon raspada Jugoslavije uzrokovanog nizom okolnosti, od rušenja Berlinskog zida i pada komunizma, do velikog nezadovoljstva naroda unutar zajednice, prvenstveno hrvatskog naroda, dolazi do agresije JNA i pobunjenih Srba na novonastalu Republiku Hrvatsku. Neprijateljske nakane komadanja Hrvatske skoro su uspijele i to upravo na području Masleničkog ždrila gdje je Hrvatska energetski i komunikacijski presječena na dva dijela, te je time ugroženo čitavo hrvatsko primorje, kao i zapriječena prometna i gospodarska povezanost sjevera i juga budući da se čitav promet odvijao isključivo preko otoka Paga i trajektne linije Prizna-Žigljen koja je zbog vremenskih neprilika često bila u prekidu. Hrvatska je doslovce bila prepolovljena.(R.Milković)

Detalji

Objavljeno: 06. siječnja 2011.

U namjeri razdvajanja katolika i muslimana, velikosrpska propaganda ne preže od bilo kakvih sredstava a sredstvo koje stalno drži u opticaju je i tvrdnja o fašistoidnosti i genocidnosti cjelokupnog hrvatskog naroda. Cilj je dvojak. Postići kod svjetske javnosti odium prema Hrvatima, a muslimane zbog kako oni kažu - „grijeha učešća", navesti da otklon od hrvatstva, čime se ostvaruje njihova dominacija. Iskrivljavajući težnju Hrvata za vlastitom državom, namjerno ne želeći praviti razliku između države i političkog režima u državi, želju svih Hrvata za vlastitom državom, zlonamjerno poistovjećuju s režimom. Iako je država izraz volje jednog naroda a režim u državi stvar je političkih odnosa i redovno nije izraz volje naroda, za bivšu i sadašnju srbokomunističku propagandu to je jedno isto i zlonamjerno vrše izjednačavanje tih pravno i politički suprotnih pojmova, da bi stekli „uvjete" za optužbu cijelog naroda prokazujući ga kao genocidnog, time u svijetu postigli omrazu Hrvata.(M.Bakšić)

Detalji

Objavljeno: 20. prosinca 2010.

Udruga za hrvatski identitet i prosperitet u utorak 14. prosinca 2010. organizirala je svečanu akademiju u povodu jedanaeste obljetnice smrti prvoga hrvatskoga predsjednika i utemeljitelja moderne hrvatske države dr. Franje Tuđmana, te promociju zbornika „Hrvatska nakon dvadeset godina – kako dalje?". Govorili su predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec, prof. dr. Miroslav Tuđman i dr. Koraljka Marušić čije izlaganje donosimo u nastavku. "Franjo... Dr. Franjo Tuđman... Ime koje bi se trebalo zauvijek izgovarati sa posebnim poštovanjem. To je ime uz koje će se zauvijek vezati najsvjetlije stranice novije hrvatske povijesti. Ime sa kojim naviru najdublji osjećaji hrabrosti, ponosa, odlučnosti i konačnice koja se zove hrvatska državnost i hrvatska samostalnost. Franjo Tuđman je bio puno više od dobrog političara, on je bio državnik od najvećega formata. U toliko turbulentnim vremenima u kakvima je on djelovao, nitko osim njega nije imao sposobnost utemeljiti stranku, sa tom strankom stvoriti državu, iz ničega kasnije stvoriti vojsku i sa tom vojskom postati pobjednik u ratu."