Franjo TolvajčićS tribine Hrvatsko slovo uživo, održane 9. prosinca 2010. donosimo izlaganje književnika i predsjednika HKV-a Hrvoja Hitreca. Izdvajamo: "Već sama činjenica da je pozitivnu recenziju rukopisa ove knjige napisao Dubravko Horvatić, daje do znanja čitatelju da se ne radi o konfekcijskoj domoljubnoj esejistčkoj prozi, nego o djelu kojemu treba pristupiti s pozornošću i poštovanjem. Podatak o pokojnom Horvatiću kao recenzentu ujedno svjedoči o višegodišnjem naporu da ova knjiga ugleda svjetlost dana, kao što se oduljio i termin njezina predstavljanja. Knjiga je, naime, u privatnoj nakladi objavljena još 2008., no ova zakašnjela promocija ne oduzima joj, naravno, ništa od vrijednosti i aktualnosti jer sve što je Franjo Tolvajčić uočio, interpretirao i zabilježio, dobilo je u međuvremenu nove dimenzije i nove potvrde da se radi o spletu opasnih koraka i pojava na štetu Republike Hrvatske."(mmb)

Add a comment        
 

 

Mate KovačevićU četvrtak 2. prosinca održana je tribina posvećena hrvatskim generalima i braniteljima iz Bosne i Hercegovine, generalu Slobodanu Praljku, generalu Milivoju Petkoviću, te Valentinu Ćoriću, Berislavu Pušiću i Bruni Stojiću. Tribinu su zajednički organizirali Hrvatsko slovo i Hrvatsko kulturno vijeće, a u nastavku donosimo izlaganje Mate Kovačevića. "Daleko od očiju javnosti vođen je proces na Međunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Haagu protiv Hrvata iz Bosne i Hercegovine (Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića). U Hrvatskoj je doduše u vrijeme pripremanja optužnica vođena medijska haranga, kojoj cilj nije bio potkrijepiti dokazima možebitnu krivnju osumnjičenika, nego ponajprije u domaćoj javnosti stvoriti klišej krivca, odnosno žrtvenoga janjeta za sve što se događalo tijekom devedesetih godina u, i oko Hrvatske. Nu u pozadini te prividne krivnje u histeriji protiv Hrvata iz Bosne i Hercegovine, apostrofirajući ih pod skupnim nazivom Hercegovci, skrivala se svojevrsna poratna osveta poraženih jugokomunističkih snaga, svima onima koji su na pepelu jugoslavenske države stvarala hrvatsku državnu neovisnost."

Add a comment        
 

 

Nataša BašićU ponedjeljak 8. studenoga održana je u Zagrebu tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom «Nove agresije na hrvatski jezik». Na tribini su nastupili dr. sc. Nataša Bašić, leksikografkinja i jezikoslovka, prof. Jasmina Nikić, stručnjakinja za govornu komunikaciju i dr. sc. Mario Grčević, docent na Hrvatskim studijima. U nastavku donosimo izlaganje dr.sc. Nataše Bašić. Izdvajamo: "Današnja zbivanja u hrvatskoj državi valja dakle promatrati i u kontekstu Horvatova ribolovnoga društva te zbog toga ne padati u ognjicu. Jer unatoč planiranom ograničenju na okvire ribiča i ribolovaca hrvatski su građani, podcrtavam građani, dakle pripadnici svih nacija i vjera, obnovili hrvatsku državu referendumskom odlukom s visokih 98%, potukli potom u obrambenom ratu do nogu JNA i srpske paravojne formacije, oslobodili područja pod terorističkom strahovladom te pred svijetom razotkrili i pokazali svu bijedu i nakaznost četničke ideologije, kojoj je zator ne samo hrvatskoga bića i imena temeljni programski postulat nego i svih nesrpskih naroda koji su se ispriječili njihovu bolesnom planu stvaranja Srbije kojoj granice određuje „poslednji srpski grob". (Toj ideologiji, nota bene, dodjeljuju se američka državna odličja!?)"

Add a comment        
 

 

Mario GrčevićU ponedjeljak 8. studenoga održana je u Zagrebu tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom «Nove agresije na hrvatski jezik». Na tribini su nastupili dr. sc. Nataša Bašić, leksikografkinja i jezikoslovka, prof. Jasmina Nikić, stručnjakinja za govornu komunikaciju i dr. sc. Mario Grčević, docent na Hrvatskim studijima čije izlaganje donosimo u nastavku. "Dok smo očekivali radosnu vijest o prihvaćanju hrvatskoga kao 24. službenoga jezika u EU, u Hrvatskoj su tiskane dvije knjige (monografije) koje se hrvatskim jezikom i kroatistikom bave na dijametralno različit način. Radi se o knjizi Hrvatski jezik i serbokroatizam Leopolda Auburgera (2009.) i o knjizi Jezik i nacionalizam (2010.) Snježane Kordić. U hrvatskim je priopćajnicama Auburgerova knjiga gotovo pa prešućena, a knjiga S. Kordić dočekana je s mnogobrojnim pohvalama. Na tržištu se ta knjiga pojavila samo nekoliko mjeseci prije vijesti da će hrvatski jezik u EU biti službeni jezik."

Add a comment        
 

 

Sanda HamU ponedjeljak 8. studenoga održana je u Zagrebu tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom «Nove agresije na hrvatski jezik». Na tribini su nastupili dr. sc. Nataša Bašić, leksikografkinja i jezikoslovka, prof. Jasmina Nikić, stručnjakinja za govornu komunikaciju i dr. sc. Mario Grčević, docent na Hrvatskim studijima. U nastavku donosimo prilog dr. sc. Sande Ham, glavne urednice časopisa «Jezik» o teškoćama s kojima se sukobljava kada traži potporu za časopis koji promiče kulturu hrvatskoga standardnog jezika. "U Jugoslaviji je Jezik teško prolazio, budući da ni hrvatskomu jeziku nije bilo bolje, Jezik je dijelo sudbinu. Obično smo mi, unutar Jezika o tom govorili i pisali, pa je dobro ovdje navesti i iskustvo osobe koja je izvan Jezika, Hrvoja Hitreca: „Jezik je izlazio i u doba komunističke Jugoslavije, a uređivali su ga divovi hrvatskoga jezikoslovlja. Bilo je i tada pokušaja da se zaustavi, a da se to ne dogodi u jednom smo trenutku sedamdesetih godina u žustroj misiji spriječili književnica Marija Peakić Mikuljan i potpisnik ovih redaka."(mmb)

Add a comment        
 

 

HNKS 5. Kongresa Hrvatskog žrtvoslovnog društva održanog u lipnju 2010. u Zagrebu donosimo izlaganje Nikole Debelića. Prof. Nikola Debelić je dirigent, sveučilišni profesor i diplomat.Bio je prvi veleposlanik RH u Bukureštu i generalni konzul RH u Zapadnoj Australiji. Izdvajamo: "Po kojoj logici najljepši zagrebački trg nosi ime osobe teško opterećene zločinom? Kakovu se poruku time šalje mladima, narodu, svijetu? Skulpture velikana i nazivi gradskih trgova i ulica simboli su vrijednosnih odrednica naroda i priznanja velikanima za sve dobro i plemenito učinjeno svom narodu. Povijesni vladari i promicatelji državotvorne misli, umjetnici, znanstvenici, junaci... to su uzori u koje će se ugledati mladi naraštaji koji će te uzore slijediti, možda i nadmašiti, to su osobe koje su se odlikovale ne samo izvanrednim dostignućima u okviru svoje djelatnosti, već i časnim životom. Ima i šaljivih simbola, među njima na pr. 'mannequin qui pisse' u Bruxellesu, nestašni dječarac koji je prema legendi vrcnuo iskru pobune protiv ugnjetavača."

Add a comment        
 

 

GvozdanskoU ponedjeljak, 18. listopada, održana je u dvorani "Hrvatskoga slova" tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom "Zašto se samo prognanim Hrvatima ne vraća imovina?". U nastavku donosimo izlaganje dipl. ing. Zorana Stunkovića. Izdvajamo: "Živućih, starijih, stanovnika Gvozdanskog sve je manje. U samom selu trenutno ima desetak stanovnika i pitanje je vremena kada će selo ostati bez stanovnika. Kasno sam dobio obavijest o tribini pa nisam u mogućnosti provjeriti broj moguće podnesenih zahtjeva za povrat nacionalizirane imovine. U svakom slučaju Gvozdansko je sasvim sigurno skupo platilo svoje "hrvatsko ponašanje". I ljudstvom i materijalno."

Add a comment        
 

 

hkvU ponedjeljak, 18. listopada, održana je u dvorani "Hrvatskoga slova" tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom "Zašto se samo prognanim Hrvatima ne vraća imovina?". U nastavku donosimo izlaganje mr. sc. Igora Ivaškovića o hrvatskim stradanjima na primjeru sela Prijeboj kod Plitvičkih jezera: "Nakon rata uhvaćeni muškarci iz Prijeboja, bili oni pripadnici nekih vojnih formacija ili ne, odvođeni su u Korenicu ili Gospić gdje im je suđeno u postupcima koji su već tada bili daleko od normi postojećeg međunarodnog prava i prava civiliziranih naroda. Velik broj ih je pogubljen, dok su ostali osuđivani na doživotne robije. Selo Prijeboj je nakon paljenja 1942., nakon rata 1945. sravnjeno sa zemljom."

Add a comment        
 

 

Nedjeljko Mihanović - Tuđmanova baštinaU srijedu 20. listopada 2010. u Zagrebu predstavljena je knjiga Nedjeljka Mihanovića "Tuđmanova baština". Knjigu su predstavili: Ivan Miklenić - urednik Glasa Koncila, književnik Hrvoje Hitrec - predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća i autor Nedjeljko Mihanović. U nastavku donosimo reportažu u slikama Oskara Šarunića i izlaganje Hrvoja Hitreca: "Razmišljajući kako da predstavim opsežnu knjigu Nedjeljka Mihanovića, "Tuđmanova baština", učinilo mi se da je najbolji način usporediti ju s velikom retrospektivnom izložbom koja se otvara grandioznim povijesnim kompozicijama s temom političkih zbivanja u dvadesetom stoljeću. Iz te prve dvorane posjetitelj stupa u središnji prostor gdje je majstorski naslikan portret prvoga hrvatskog predsjednika. On je u toj dvorani sam i ponešto osamljen kao što je i bio u životu, odlučan da usprkos svim nevoljama i otporima svjetskih i europskih versailleskih nepomičnih klišeja, usprkos srpskoj svetosavskoj mitomaniji i agresiji, stvori slobodnu, suverenu hrvatsku državu."

Add a comment        
Pon, 19-08-2019, 06:46:33

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.