Svečano otvorena izložba Branimira Čilića

U utorak, 8. svibnja 2007., u prostorijama "Hrvatskoga slova" i "Hrvatske kulturne zaklade" svečano je otvorena izložba Branimira Čilića "Hrvatski Križni put". Donosimo slike s vrlo uspjelog i zanimljivog otvaranja u kojem su vjerujemo svi prisutni iskreno  uživali. Osim slika na kojima se vidi dio postava izložbe, donosimo kratki životopis Branimira Čilića, te uvodni govor koji je održao Željko Glasnović, general bojnik HV-a u mirovini.

U sklopu otvaranja izložbe prikazan je i film o radu Branimira Čilića "Pod ovim znakom češ pobijediti". Ovaj film, koji je nastao u produkciji HRT-a, sam po sebi ima visoku umjetničku vrijednost, a snimljen je 2003. godine prigodom dolaska pape Ivana Pavla II u Dubrovnik. Izložba Branimira Čilića će trajati do 4. lipnja.

Karta Zagreba s točno označenim mjestom održavanja izložbe može se naći ovdje.

Postav izložbe

Životopis Branimira Čilića

Branimir Čilić je rođen 12. ožujka 1949. godine u Zagrebu. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Raula Goldonija. Od 1981.-1988. godine samostalno izlaže u nizu gradova i mjesta: Zagreb - 9 izložbi, Dubrovnik -2 izložbe, Klek, Slano, Herceg-Novi, Sarajevo, Cavtat, Čitluk, Mostar, Neu-Ulm, Stuttgart, Uim, Slavonski Brod, Seul (Koreja). U ovom . razdoblju uglavnom izlaže u galerijama. Od 1990. godine, osim tridesetak samostalnih izložbi u galerijama i drugim prostorima (Zagreb - 5 izložbi, Dortmund, Metman, Kempten, Braunschvveig, Duisburg, Koln, Bonn, Mechede, Berlin, Kijevo, Knin, Slunj, Mostar, i Čitluk, Međugorje, Imotski, Ljubuški, Široki Brijeg, Čapljina, Klek, Dubrovnik, Sv. Križ ! Začretje) započinje i s drukčijim oblicima umjetničkog prezentiranja: inscenacijama (Zagreb, Bensberg, Ansberg, Bleiburg), multimedijskim komuniciranjem (Dortmund) i hepeninzima (Sv. Križ Začretje). Od 1988. godine - unutar udruge Art 88 - pokrenuo je realizaciju multimedijskog prezentiranja art i projekta „Hrvatska na križu, križ u Hrvatskoj", koji je započeo u Sv. Križu Začretje, a završit će se 18. studenoga u (u tridesettrečem mjestu) Vukovaru. Živi u Zagrebu, gdje djeluje kao samostalni umjetnik.

Uvodni govor Željka Glasnovića, general bojnik HV u mirovini

Hrvatski je vojnik, Ante, zarobljen na slavonskom bojištu potkraj 1991. godine. O njemu ne ćete čitati u žutome tisku. Moj ga je brat upoznao u Vojno-istražnom zatvoru u Banja Luci, gdje je i sam bio zatvoren. Ondje, gdje su zarobljenike ubijali skakanjem po prsnom košu, oni su bili u posljednjem krugu pakla. Svakodnevno su bili premlaćivani pendrecima, baseball i električnim palicama. Antu su prisiljavali da pije vlastitu mokraću, da jede sol žlicu za žlicom. Nakon jednog udarca čizmom u glavu pukla mu je moždana opna i moždana je tekućina procurila kroz nos. Jednom je prigodom rekao mom bratu: "Ne žalim ništa, bilo je za Hrvatsku".

Možda ćete susresti Antu na jednoj od postaja Križnog puta Branimira Čilića. Sličan put do Golgote prošli su Stipe Javor i pripadnici Bugojanske skupine. Umjesto da se o veličini njihove žrtve ući u školama i prenosi novim naraštajima gurnuti su na rub zaborava. Hrvatske vlasti do današnjeg dana prešućuju i ignoriraju hrvatske žrtve jugokomunističkog genocida. Samo na području Republike Hrvatske nalazi se više od 800 masovnih grobnica iz 2. svjetskog rata i poraća. Čilićeva izložba je, iznad svega, krik za istinu i pravdu bez čega nema katarze niti uskrsnuća. U njegovom djelu gotovo da se osjeća zadah masovnih grobišta. Svaka lubanja nas podsjeća na strahote Jazovke, Macelja, Ovčare i stotine drugih jama gdje leže mnogi čija patnja i ime su poznati samo Bogu.

Izdaja je bila prethodnica patnje na Golgoti i na Bleiburgu. Ciceronove riječi, izgovorene prije dvije tisuće godina, jednako vrijede i danas:

Jer izdajnik ne izgleda kao izdajnik;
On govori naglascima bliskim njegovim žrtvama,
On oblači njihovo lice i njihovu odjeću,
On priziva podlost koja leži duboko u srcu svakog čovjeka.
On truje dušu nacije. On radi tajno i neznano u noći da potkopa temelje grada;
On truje državno tkivo tako da se on one može dalje odupirati.
Ubojice se treba manje bojati.

Osim izdaje, patnja, hrabrost pred licem smrti i druge univerzalne teme prisutne su u radu Branimira Čilića. Njegov razapeti Krist kao utjelovljenje apsolutne istine izravno nas poziva da svjedočimo istinu. Taj poziv ne smijemo ignorirati.

Željko Glasnović, general bojnik HV-a u mirovini

Otvaranje Izložbe