Proslava Velike Gospe u Sinju

Velika Gospa u Sinju

Velika Gospa u Sinju

Veliko mnoštvo hodočasnika i ove se godine na svetkovinu Velike Gospe, 15. kolovoza, slilo u Sinj, koji ujedno toga dana slavi i Dan grada, na središnju proslavu koju je predvodio splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić uz koncelebraciju brojnih svećenika na čelu s gvardijanom samostana Gospe Sinjske fra Božom Vuletom i župnikom fra Nikicom Ajdučićem. Blagdansko slavlje počelo je misom zornicom u 4 sata te tradicionalnom misom na Gradu, mjestu gdje su naši pradjedovi 1715. godine Gospinom pomoću obranili slobodu. Središnje slavlje započelo je obišašćem s Gospinom slikom, koja je od Trga kralja Tomislava, po gradu, do Trga dr. Franje Tuđmana, praćena laticama cvijeća. Dostojanstveno obišašće glazbenici su uzveličali fanfarama, kojima su označavali svečane trenutke hoda i blagoslova Gospinom slikom. Cijeli uži dio Sinja bio je i ovoga puta pretvoren u crkvu na otvorenom, a budući da je bio ozvučen, svi koji su željeli mogli su aktivno sudjelovati u euharistiji.

Velika Gospa u Sinju

Velika Gospa u Sinju

"Uznesenje Blažene Djevice Marije u Nebo, radosna je svetkovina i značajan događaj za sve nas koji smo na putu zemaljskog hodočašća. U Marijinu uznesenju čitamo svoju cjelovitu biografiju, svoj životopis, jer – kako reče Vladimir Nazor – 'Marija je vez, što zemlje dno i neba vrh u jedno spaja'", kazao je nadbiskup Barišić, uputivši pozdrav svim hodočasnicima i okupljenima u svetištu Gospe Sinjske, franjevcima, čuvarima svetišta, svećenicima, redovnicama, gradonačelniku, županu i alkarima, svim predstavnicima državnih vlasti a osobito hrvatskim braniteljima, invalidima i obiteljima branitelja koji su dali živote za našu slobodu.

Velika Gospa u Sinju

Velika Gospa u Sinju

U svjetlu Marijina pohoda trudnoj Elizabeti, kojoj je od radosti susreta i pozdrava zaigralo dijete u utrobi, nadbiskup je u propovijedi govorio o važnosti pohoda koji u svagdanjem životu "unose radost, oslobađaju od osamljenosti, stvaraju zajedništvo, obnavljaju nova obzorja, potiču, ohrabruju, nadahnjuju, jednostavno rečeno: Pohodi život znače." Istinska radost rađa se samo zbog radosti drugoga. Preporođena Marijinim pohodom, nastavlja mons. Barišić, "radost zahvaća Elizabetu i njezinu obitelj. Prenosi se i ima odjeka i na prostoru u kojem se živi. Radost zahvaća i Elizabetino srce i ekologiju njezina okoliša. Samo u radosti preobraženog srca dodiruje se nebo i zemlja, susreću se Bog i čovjek, čovjek i bližnji, čovjek i priroda. Prava radost uvijek je otvorena svojoj punini – Nebu". "Svojim pohodom, Marija, naša majka i odgojiteljica želi nam danas reći: Ne zaboravite pohode!" istaknuo je nadbiskup, dodavši da je to važna majčinska poruka osobito u ove naše dane kada nemamo vremena jedni za druge, kad smo nervozni bez susreta i razgovora.

Velika Gospa u Sinju

Velika Gospa u Sinju

"Ako smo postali neosjetljivi na uvrede i potrebe drugih, ako smo bezdušni i hladna srca, onda smo doista postali osobe s posebnim potrebama. Potrebna nam je terapija pohoda: drugih nama i nas drugima", ustvrdio je, podsjetivši na vrlo čestu pojavu u društvu: ranjenost rodbinskih i susjedskih odnosa kada zbog svađa i sukoba ne samo da ne prelazimo prag njihova doma, nego se više i ne pozdravljamo.

Velika Gospa u Sinju

Velika Gospa u Sinju

Elizabeta je radosna ne samo zbog Marijina pohoda već i zbog pohoda novoga života koji se u njoj rađa. Sve to je čini osobom radosti i nade, jer sada ima za koga živjeti. U tom je surječju nadbiskup Barišić istaknuo je da "svaki novi život, svako novo rođenje djeteta, jest razlog naše radosti i nade" te se upitao: "A koliko u našim srcima i obiteljima, u našem narodu i društvu, može biti radosti i nade, ako starost i smrtnost još uvijek nose pobjedu nad pohodom života? Još uvijek je broj umrlih u Hrvatskoj veći od broja rođenih. Kako su značajne i važne za hrvatski narod i društvo, za našu radost i nadu tolike obitelji otvorene pohodu novoga života. Ali isto tako koliko su važni svjedoci pohoda bližnjima u potrebi, koji svojim pohodom unose radost i nadu u beznadna i razočarana srca. Svi ovi svjedoci, obitelji otvorene životu i tihi svjedoci humanijih društvenih odnosa, s naše strane zavrjeđuju veću pažnju i poštovanje, zavrjeđuju da ih se prepozna, uvaži i da im se pridružimo." Premda Hrvatsku iz godine u godinu pohodi sve više i više turista koji su zadivljeni njezinim ljepotama i bogatstvu vode ali i iznenađeni malim brojem Hrvata, nenaseljenim prostorima i neobrađenim poljima, splitsko-makarski nadbiskup je sa žaljenjem ustvrdio da je ona "u dobroj mjeri prazna i često isprazna". A tomu je razlog, kaže, psihološko-sociološke naravi: nedostatak pohoda novih života i onih uobičajeno svakodnevnih pohoda. "O, kako je ohrabrujuća vijest za sve nas kad čujemo, da je u nekom gradu ili županiji, povećan broj vjenčanja i da je veći broj rođenih nego umrlih. Vjerujem da u našoj sredini ima takvih svjedoka pohoda radosti i nade. Premda to uvijek ne čine dovoljno, bilo bi poželjno da naše društvo i mediji još više uvaže i podrže svjedoke pohoda, vjesnike kulture života u našoj sredini."

Velika Gospa u Sinju

Velika Gospa u Sinju

Osvrćući se na neke negativne pojave u hrvatskom društvu koje nas zaprepašćuju, nadbiskup je upozorio da put preobrazbe naših odnosa i obrađenosti naših polja, traži još nešto: jednaki odmak od svih ideologija koje su ugrožavale dostojanstvo čovjeka i unosile društvene podjele te razarale putove pomirenja među ljudima. "Ideologije podjela – neprijatelj su života i naroda! Njihovi ideološki simboli i znakovlje koje nose neki ohrabreni manekeni i manekenke dobro pristaju opasnom Zmaju o kojem nam govori knjiga Otkrivenja, te nikako ne mogu biti simboli mira, ljubavi, dobrote i solidarnosti. Njihovi pohodi i njihova prisutnost među nama guše nam radost i nadu. Zbog energije koju nam oni troše i zbog ideoloških svađa, ne samo da će nam odnosi biti poremećeni već i naša polja ostat će zapuštena i neobrađena. Doista je krajnje vrijeme da nas istina pohodi i oslobodi od zabluda prošlosti, kako bismo na temeljima otkopane i oslobođene istine zajedno gradili našu budućnost, kulturu pohoda mira i pomirenja, a šikarom i trnjem zarasla polja zasijali i zasadili kulturom žitarica voća i povrća. A da se to ostvari potrebno je ideologije i ideološka obilježja premjestiti sa naših i iz naših glava u muzeje povijesti, te oslobođeni tereta prošlosti zajedno graditi put pohoda istine, mira i blagoslovljene budućnosti. Zato Kristova Crkva ne želi stati ni na jednu od ideoloških strana niti stajati sa strane, već želi biti na putu istine Kristova evanđelja."

Velika Gospa u Sinju

Velika Gospa u Sinju

Na kraju je metropolit Barišić progovorio o Začetniku i Dovršitelju naše vjere kojemu nas vodi pohod majke Marije, "o pohodu nad pohodima, mladom Suncu koje nas pohodi s visine, Bogu koji iz ljubavi čovjekom posta, da bi čovjek ušao u božansku dimenziju. Isus Krist nas pohađa u euharistijskom otajstvu". On nas daruje svojim mirom i hrani kruhom života. Svojom ljubavlju osposobljava nas da budemo mirotvorci u našim pohodima i odnosima. "Iz njegova novog saveza ljubavi prema nama, žive svi naši pohodi, savezi i ljubavi: u obitelji i braku, u društvu i na radnom mjestu a poglavito oni bližnjima u potrebi. Na ovom putu života Krist nam prethodi, daje nam radost, snagu i nadu, da u poteškoćama ne klonemo već da i po križevima života Nebu otvoreni budemo", istaknuo je.

Velika Gospa u Sinju

Velika Gospa u Sinju

Propovijed je završio molitvom Majci Mariji, Gospi Sinjskoj: "Majko Marijo, koja si povjerovala da će se ispuniti što ti je rečeno od Gospodina, svojim pohodom usmjeri nas prema Spasitelju, uskrslom Gospodinu, dok svi ne prispijemo do čovjeka savršena, do mjere uzrasta punine Kristove. Daj da u radosti i nadi naših svagdanjih pohoda, a osobito u nedjeljnom pohodu euharistijskog slavlja, osjetimo radost koja je sposobna preobraziti i naša srca i naša polja. Gospe Velika, u nebo uznesena, daj da naš život na tlu Lijepe naše bude obogaćen iskrenim pohodima života. Neka nam oni otvaraju nove horizonte, nadahnjuju humanije odnose i bǔde nadu. Majko naša, Gospe sinjska, usmjeri naše ponekad umorne korake i nesigurne poglede onoj konačnoj slavi, Krista uskrsloga, Spasitelja i Gospodina našega."

Velika Gospa u Sinju

Velika Gospa u Sinju

Na kraju misnoga slavlja gvardijan Vuleta čestitao je Sinjanima Dan grada te uputio riječ zahvale predvoditelju slavlja, svećenicima, redovnicama, bogoslovima, sjemeništarcima, redarima, svom samostanskom pomoćnom osoblju, predstavnicima gradskih vlasti i služba na čelu s gradonačelnikom dr. Ivicom Glavanom, predstavnicima državnih i vojnih vlasti, saborskim zastupnicima, gradonačelnicima i načelnicima općina u Cetinskoj krajini, predstavnicima udruga kako u Hrvatskoj tako i u BiH, policiji, medicinskom osoblju i vatrogascima, medijskim djelatnicima te alkarskoj povorci i ovogodišnjem slavodobitniku Alke, svima koji podupiru Fond Gospe Sinjske kojim se pomaže siromašnijim studentima te svima koji su na bilo koji način pridonijeli ljepoti slavlja. Sinjski gvardijan pozvao je vjernike da ostanu u međusobnom molitvenom zajedništvu radi dostojne pripreme za 300. obljetnicu čudesne obrane Sinja, 2015. godine, kojoj je visoki pokrovitelj Hrvatski sabor.

Velika Gospa u Sinju

Velika Gospa u Sinju

Potom su fanfare najavile blagoslov s Gospinom slikom. Pjevanje je uz pratnju Gradske glazbe predvodio mješoviti zbor Gospe Sinjske, a slavlje je izravno prenosio sinjski Hit-radio.

Velika Gospa u Sinju

Proslava svetkovine Velike Gospe u sinjskomu svetištu završit će svečanom večernjom koncelebriranom misom u 18 sati koju će predvoditi dr. Željko Tanjić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Velika Gospa u Sinju

Velika Gospa u Sinju

Tekst: www.ika.hr
Fotografije: Branko Bralić

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Prelijepo!Guest 2010-08-16 20:02
Ovo je prelijepo! Gledajući sinošnji TV Dnevnik, zar se moglo zaključiti koji je to jučer veliki blagdan bio i šta on znači Hrvatima i kako se proslavlja u Hrvatskoj. Ne, nije se moglo zaključiti. Obična suoparna informacija koja se izrežirala tako da gledatelj shvati - ništa posebno, osim što se Crkva "ubacuje sa svojim prevelikim govorima".
Očekujuću neki blagdanski program nakon Dnevnika, a ono ništa.
A Televizija se zove hrvatska.....
Prijavi Administratoru
#2 " HTV " se ne bavi tim...Jardo 2010-08-16 20:32
...,njima, mrskim događajima.Njih ov urednik Dnevnika,tamo nekakav Drobac, počinje svoje javljanje , u slučaju " podmićivanja sudaca ", riječima,
" Nagađa se da je Drmić ...", a predsjednik vrhovnog suda, ,taj pravdoljubac ala Josipović,kaže povodom istog slučaja ,pazite sad, " ...naslučivao sam pitanja...ali nije bilo ponuda na taj način kako su objavili neki pisani mediji".
Blago ovom narodu sa tako vidovitim medijima i " vrhovnim sucima ".
Ako nekome još nije jasno kakove se tu vode igre,neka se prisjeti olovnih godina titoističke diktature.
Prijavi Administratoru
#3 Đura bre DrobacZagi 2010-08-17 13:54
Dakle, s gađenjem gledam na JRT vijesti koje uređuje stanoviti Đura Drobac...
Toliko tendecioznosti, toliko laži i podmetanja odavno ne bijaše na JRT otkad se drug Đura Drobac uhvatio 'komentarisanja ' po vijestima.
Čavoglave, s desecima tisuća posjetitelja se za JRT nisu događale osim što je kao prvu 'vest' Đura lansirao da su 'locirana, uhićena i transferirana' trojica ustaša...
i to uz svesrdnu pomoć narodnih masa i doušnika.
Krasno to Đura Drobac nama servira.. ustašoidi opet marširaju... nasuprot 'lijepim partizanskim kapama' i 'lijepim četničkim kokardama' za koje je HHO prolio hektolitre suza...
zbog neke četnikuše koju je policija privela.
I tako maršira Drobac Đura i njegovi ORJUNAŠI našim javnim prostorom...

Pa ne ćeš Drobče i ti i tvoji ORJUNAŠI... ničija nije do zore svjetlila pa ne će ni tvoja.

Ali neka te se srame bar tvoji roditelji i tvoja djeca - jer se ti očito ne sramiš svoje izdaje.
Prijavi Administratoru
#4 Ali........ Zagi?Guest 2010-08-17 14:13
Izbrisano.
Prijavi Administratoru
#5 Čuturica s vodom iz DrineZagi 2010-08-17 14:30
Izbrisano.
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnji komentari na Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal