Reportaža: Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.

U Vukovaru se svake godine u mjesecu studenom na poseban način obilježava stradavanje toga grada za vrijeme srpske agresije 1991. godine prilikom kojeg se prikazuju filmovi, održavaju razne izložbe, te znanstveno - stručni skupovi i simpoziji na temu Vukovara.

18. studenoga vukovarske tragedije prisjeća se cijela Hrvatska, a mnogi na taj dan i sami dolaze u hrvatski Grad heroja kako bi odali počast svima koji su dali svoj život za obranu Domovine.

Ove je godine održana 16. obljetnica Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., pod geslom «U Vukovar za istinu i pravdu», kojega je osmislio fra Ante Perković, župnik župe sv. Josipa Radnika, a kojim se otvoreno aludira na činjenicu kako srpski ratni zločinci i njihovi zločini nad ranjenicima, braniteljima i civilima – nisu kažnjeni.

Pored građana grada, u Vukovar je pristiglo i oko 15 tisuća domoljuba iz cijele Hrvatske, a među prvima stigli su članovi Udruge 100-postotnih invalida Domovinskoga rata s članovima njihovih obitelji, u pratnji studenata i mladih iz Osijeka. «Put istine o Domovinskom ratu» slogan je njihova puta koji su prošli u invalidskim kolicima i štakama. Obilježavanju su nazočili i predsjednik Republike Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, ministri u Vladi, saborski zastupnici te čelnici i predstavnici brojnih stradalničkih i braniteljskih udruga kao i političkih stranaka.

Prigodni komemorativni program započeo je ispred bolnice u deset sati gdje se formirala Kolona sjećanja koju su predvodili stjegonoše nosivši barjake Republike Hrvatske, Grada Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije, zatim su krenuli pripadnici 204. vukovarske brigade, Hrvatskoga društva koncentracijskih logora, članovi Koordinacije jedanaest udruga proizašlih iz Domovinskoga rata grada Vukovara. Nakon njih Koloni su pristupile u povijesnim odorama postrojbe Viteško-alkarskog društva Sinj, Hrvatskoga sokola Vinkovci, potom Karlovačke građanske garde, Kliških uskoka, Frankopanske garde Ogulin, Turopoljskih bandijera, Požeško građanske straže te Koprivničkih mušketira. Iza njih Koloni su se pridružili i dužnosnici države, Vlade, ministri, predstavnici Grada Vukovara, Grada prijatelja Dubrovnika, Vukovarsko-srijemske županije, zatim biskupi i svećenstvo te na kraju svi ostali.

Pola sata kasnije, u deset i trideset, duga Kolona sjećanja krenula je prema 5.5 kilometara udaljenom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskoga rata Vukovar. Sudionici su šutke, u svojim intimnim mislima ili pak u molitvi krunice dostojanstveno prolazili gradskim ulicama koje još uvijek živo svjedoče o strašnom razaranju i na kojima se izmjenjuju obrisi novog i starog Vukovara. 

Memorijalno groblje, odnosno Novo groblje podijeljeno je na tri dijela: Aleju poginulih hrvatskih branitelja, Aleju umrlih hrvatskih invalida Domovinskoga rata i Aleju civilnih žrtava iz Domovinskoga rata. Svi pokopani u Alejama okrenuti su prema središtu groblja na kojem se nalaze grobovi - legendarnoga zapovjednika Trpinjske ceste, generala Blage Zadre, kao i njegova zamjenika, umirovljenoga pukovnika Marka Babića, tako da svi branitelji gledaju prema svojim zapovjednicima. U središtu se nalazi i Spomen – obilježje autorice Đurđe Ostoje. Spomenik je izrađen od patinirane bronce, visok je četiri metra, u obliku otvorenoga križa čiji su krakovi postavljeni na sve četiri strane svijeta, simbolizirajući križ i žrtvu Vukovara. U sredini spomenika upaljen je vječni plamen kao znak besmrtnosti svih koji su na tom mjestu pronašli svoje posljednje počivalište. Podno spomenika uz zvukove «Tišine» državna i druga izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće nakon čega je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i biskup đakovački i srijemski msgr. Marin Srakić predvodio molitvu za sve poginule i nestale. Potom su i ostali okupljeni zapalili svijeće te položili crvene ruže ispred spomenika.

Na suprotnoj strani Aleja za vrijeme okupacije nalazila se masovna grobnica. Nakon ekshumacije 938 tijela 1998. godine, to mjesto je obilježeno s 938 bijelih mramornih križeva. To je dosad najveća grobnica u Europi nakon Drugoga svjetskog rata, a u njoj je pronađeno i tijelo Blage Zadre. 

Program je nastavljen misom zadušnicom u crkvi sv. Filipa i Jakova, dok je u sklopu «Svjetlosne rijeke sjećanja» niz Dunav pušteno nekoliko stotina upaljenih lampiona u spomen na ubijene, nestale i zatočene hrvatske branitelje i civile, čija je sudbina još uvijek nepoznata. 

Z.D.K.