Održano predavanje o Domovinskom ratu u organizaciji Državotvornog odbora mladih i Odjela za politologiju Matice hrvatske

Prošli petak 13. siječnja 2011. u Velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu održana je zanimljiva tribina „Domovinski rat: zločinački poduhvat ili rat za nezavisnost" u organizaciji Državotvornog odbora mladih (DOM) i Odjela za politologiju Matice hrvatske.

Kao voditelj skupa, Marko Paradžik – apsolvent prava i član DOM-a – ukratko je objasnio razloge organiziranja ovog predavanja te istaknuo potrebu postavljanja Domovinskog rata kao jednog od temelja državnosti.

brigadni general Tomo Medved, akademik dr. sc. Josip Pečarić i apsolvent povijesti na Hrvatskim studijima Mario Tomas

Prvi je za govornicu stao brigadni general Tomo Medved, hrvatski dragovoljac, bivši zapovjednik 1. gardijske brigade „Tigrovi" te bivši načelnik Uprave za personalne poslove Glavnog stožera OS RH. U svojem predavanju naslovljenom „Putovima Domovinskog rata" naglasio je važnost činjenica, koje ako dobro poznajemo lako možemo spriječiti reviziju povijesti. Prisjetio se svojeg ratnog puta, od članstva u policiji, osnivanja hrvatskih oružanih snaga pa do brojnih teškoća s kojima su se iste suočavale. General je pohvalio sudjelovanje hrvatskog naroda u ratu, hrabrost s kojom se običan čovjek suočavao s mnogo jačim neprijateljem, davši poseban naglasak na veliko volju koju je hrvatski narod uložio u obrani domovine. Važnu ulogu u obrani domovine pridao je, danas omraženom predsjedniku Franji Tuđmanu. Nakon rata, kako je general Medved rekao, brojni neznalice i „stručnjaci" podigli su svoj glas te sada tvrde da znaju mnogo više i bolje o ratu. Naglasio je primjer Vukovara, o kojem se govori bez poznavanja tadašnje situacije u gradu i snage hrvatske obrane.

Kao drugi govornik, akademik dr. sc. Josip Pečarić – matematičar međunarodnog ugleda s preko 800 objavljenih znanstvenih radova – rekao je nešto o temi „Pokušaji kriminalizacije Domovinskog rata u hrvatskoj javnosti 2000.-2012." Naveo je da u današnjim medijima, određenim političkim krugovima te u dijelu međunarodne zajednice postoji težnja da se kriminalizira Domovinski rat te time izjednači krivnja hrvatske i srpske strane za ratove u prvoj polovici 1990-ih. Akademik je modus operandi toga prikazao na nekoliko primjera. Prvo, priča o „podjeli Bosne" i navodnom dogovoru Tuđman-Milošević je apsurdna uzme li se u obzir objektivno jaču poziciju Miloševića u odnosu na Tuđmana i hrvatsku stranu. Drugi primjer je sa selom Ahmići, u kojem su snage bh. Hrvata počinile ratni zločin, i o kojem se na HRT-u do sada govorilo točno 998 puta. S druge strane, o bošnjačkom zločinu nad Hrvatima sela Trusine do danas je govoreno svega 2 puta. Akademik je nastavio sa zadnjim primjerom, za što je poslužio slučaj vojno-redarstvene operacije „Oluja". Istaknuo je apsurdnost situacije u kojoj se hrvatskim generalima sudi za obranu domovine, pri čemu generali moraju dokazivati svoju nevinost, što je u suprotnosti s međunarodnim pravom i presumpcijom nevinosti. Na kraju predavanja, ukazao je na povezanost skorog ulaska u EU sa sudbinom zatočenih generala. Naime, već niz godina, akademik Pečarić organizira peticija i slanje otvorenih pisma kojima želi odgoditi pristupanja EU, odnosno uvjetovati ga puštanjem hrvatskih generala na slobodu.

Zadnji govornik je bio Mario Tomas, apsolvent povijesti na Hrvatskim studijima te član DOM-a. U svojem nastupu, naslovljenom „Rat u Bosanskoj Posavini 1992. Istraženost i kontroverze", izložio je zemljopisna i demografska obilježja bosanske Posavine te ratna zbivanja na tom području. Tomas prikazuje snagu i razmještaj srpskih postrojbi na području Posavine te njihovo napredovanje i ratne operacije, koje su dovele do toga da je od ove prostrane hrvatske enklave uskoro ostalo samo usko područje oko Orašja. Nastavlja, kako je ubrzo nakon ovog poraza počelo traženje „krivca" pri čemu je glavni cilj bio promovirati tezu o „podjeli Bosne" koju da su provodili Tuđman i Boban trgujući sa Srbima. Tomas zaključuje da nema krivca s hrvatske strane, da je vojna nadmoć Srba bila prevelika te navodi potrebu obračuna s ovakvim lažima.

Predavanju je nazočilo oko stotinjak ljudi, većinom studenata i mladih. S obzirom na uobičajenu popunjenost dvorane Matice hrvatske pri kulturnim i edukacijskim događajima poput ovoga, u Državotvornom odboru mladih ocjenili su ovu tribimu vrlo uspješnom te nastavljaju s radom na edukaciji studenata i mladih o hrvatskoj prošlosti.

Krešimir Džoić